Iako smo većinom koristili papirnate novčanice, s dolaskom eura pri financijskim transakcijama više se koriste kovanice, a one su, pak, najstariji oblik novca.
Sve se događa s razlogom: Novac ima živopisnu povijest i uvjeravamo vas - nakon ovih priča euro vam više neće biti bauk
Prema portalu Povijest.hr, ljudi su od pradavnih vremena razmjenjivali jednu vrstu robe za drugu. Predmeti koji su služili u tu svrhu bili su hrana, oruđe i odjeća. No, bilo je problematično naći nekoga tko daje ono što vama treba, a treba mu ono što vi nudite.
Nastala je potreba za sredstvom koje ima neku unutarnju vrijednost, a nagađa se da je prvo tako sredstvo bila stoka. To se, ujedno, odrazilo na hrvatski jezik jer riječ "blago" označava i stoku i nešto vrijedno.
Europski su istraživači rabili staklene perle kao svojevrsnu univerzalnu valutu u trgovini s domorodcima Afrike i Amerike, a plaćalo se i zrnima kakaovca te mjericama žita.
Plemeniti metali su, zahvaljujući svojoj rijetkosti i drugim svojstvima, služili kao sredstvo razmjene već u najranijim civilizacijama.
Stari Egipćani i Mezopotamci upotrebljavali su u trgovini zlatne i srebrne poluge standardiziranih masa koje su se obično pohranjivale u hramovima. No, mnoge civilizacije diljem svijeta koristile su se puževim kućicama kao novčanicama, a preferirali su kućice morskih puževa iz porodice kauri.
Prve kovanice pojavile su se u 7. stoljeću prije nove ere na području Male Azije, tj. u kraljevini Lidiji. Bile su napravljene ručno iz elektruma, prirodne legure srebra i zlata, a kasnije su se proširile svijetom. Sve kovanice nisu bile okrugle, već su bile različitih oblika.
Kovanice su na sebi imale različite motive, a među prvima bio je prikaz lavovske glave. U Kini se, tisuću godina prije nove ere, radile okrugle kovanice s rupom u sredini, a nizale su se na konopac jer ga je tako lakše bilo nositi i distribuirati.
Prve kovanice izrađivane su ručno. Tehnika njihove izrade vrlo se malo mijenjala sve do 16. stoljeća, kada su nastali prvi strojevi za kovanje novca. Kovanice nisu uvijek imale nazubljen rub. Krajem 18. stoljeća, kao zaštita od kriminalaca koji su novcu umanjivali vrijednost, dodan im je taj detalj.
Papirnati novac pojavio se u Kini gotovo 1000 godina prije nego u drugim zemljama. U početku se koristio samo za velike transakcije, ali u vrijeme Kublaj-kana u 13. stoljeću novčanice su u Kini postale glavno platno sredstvo.
U Europi se novčanice prvi put javljaju tek u 17. stoljeću u Švedskoj, a izdavale su ih banke zauzvrat za zlato kao svojevrsno obećanje da će onome tko je položio zlato isplatiti određenu svotu.
Neki građani Hrvatske 1. siječnja počeli su koristiti četvrtu službenu valutu u svom životu - euro. Uz njega se još do 15. siječnja koristi kuna, a prije nje u opticaju su bili hrvatski dinar i jugoslovenski dinar, piše Slobodna Dalmacija.