Ovo je ključno za razvoj djece, a znanstvenici otkrivaju i kako djeluje na mozak

Poznata izreka koja smijeh opisuje kao najbolji lijek ima značajnu znanstvenu podlogu, osobito u kontekstu dječjeg razvoja. Suvremena istraživanja potvrđuju kako smijeh i igra nisu isključivo trenuci radosti, već predstavljaju ključne katalizatore za zdrav rast mozga, emocionalnu dobrobit i izgradnju čvrstih društvenih veza.

Dr. Jacqueline Harding, stručnjakinja za rano djetinjstvo sa Sveučilišta Middlesex u Londonu, tvrdi da je radost složen biološki fenomen koji djeci pomaže nositi se sa stresom i graditi otpornije i prijemčivije umove. U svojoj knjizi "Mozak koji se voli smijati" ("The Brain That Loves to Laugh") ona opisuje smijeh kao temeljni dio recepta za zdrav razvoj, piše New York Post.

"Kada vidimo djecu kako se smiju, svjedočimo briljantnosti mozga na djelu: učenju, povezivanju i rastu. Čini se da nada i humor nisu samo začin života, već osnova za zdrav razvoj", izjavila je Harding.

Foto: Shutterstock

Što se događa u mozgu dok se smijete?

I prije nego što djeca ovladaju govorom, smijeh aktivira složene neuronske mreže, uključujući motoričke regije i prefrontalni korteks. Stručnjaci taj proces opisuju kao "mentalni trening" jer pomaže mozgu u razrješavanju sukobljenih ideja, čime se potiče kreativnost i angažira radna memorija.

Znanstveno proučavanje smijeha, poznato kao gelotologija, otkriva da je procesiranje humora kognitivno zahtjevno. Mozak mora prepoznati nelogičnost, shvatiti poantu i ocijeniti je dovoljno zabavnom da potakne smijeh. Ova mentalna vježba jača neuronske veze i pomaže mozgu u koordinaciji aktivnosti.

BEZ PRISILE /

Odgoj bez nagrada i kazni: Evo kako uspješno razviti djetetovu motivaciju i odgovornost

Zanimljivo je da smijeh, prema istraživanju dr. Leeja Berka sa Sveučilišta Loma Linda, u mozgu izaziva gama valove - istu vrstu moždanih valova koja se bilježi tijekom meditacije. S obzirom na to da su gama valovi prisutni u svim dijelovima mozga, to znači da smijeh sinkronizirano angažira cjelokupni mozak, potičući stanje veće koncentracije i jasnijeg razmišljanja.

Na molekularnoj razini, smijeh mijenja unutarnju kemiju tijela. Dokazano smanjuje razinu hormona stresa poput kortizola i epinefrina, koji u povišenim količinama mogu oštetiti dijelove mozga ključne za učenje i pamćenje. Istovremeno, smijeh potiče lučenje takozvanih "kemikalija sreće" - endorfina, koji djeluju kao prirodni analgetici te dopamina i serotonina, koji poboljšavaju raspoloženje, motivaciju i djeluju kao prirodni antidepresivi. Uz to, potiče se i lučenje oksitocina, hormona koji produbljuje emocionalne veze između roditelja i djece. Dugotrajan stres, s druge strane, čini upravo suprotno: ometa učenje, suzbija imunosnu funkciju i negativno utječe na razvoj limbičkog sustava koji upravlja emocijama i dugoročnim pamćenjem.

Foto: Shutterstock

Od spontane igre do učenja u učionici

Dr. Harding naglašava da roditelji mogu potaknuti navedene dobrobiti kroz trenutke spontane igre i radosnog povezivanja. Prema novijim istraživanjima, takve interakcije čine više od pukog izazivanja smijeha – one pomažu djeci u razvoju emocionalne regulacije, jačaju osjećaj sigurnosti te podržavaju društveni i kognitivni razvoj.

"Spontana, radosna igra protuotrov je za stres jer povećava razinu endorfina koje mozak oslobađa", objašnjava Harding.

SAVJETI STRUČNJAKINJE /

Strah mnogih roditelja: 'Boje se da će time odobravati takvo ponašanje, evo što uraditi'

Kroz takve zajedničke trenutke radosti uspostavlja se i "koregulacija", proces u kojem dijete uči upravljati vlastitim stresom oslanjajući se na biološku zalihu pozitivnih ranih iskustava. Zbog toga se dr. Harding zalaže za integraciju humora izravno u učionice kako bi se smanjilo kognitivno opterećenje i poboljšalo zadržavanje ključnih koncepata kod djece. Podizanjem raspoloženja živčanog sustava, radost stvara optimalno okruženje za usvajanje informacija.

"Sigurni odnosi i nestresna okruženja za igru promiču učenje. Nastavni plan i program nikada ne smiju imati prednost pred ta dva temeljna čimbenika", zaključuje dr. Harding.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

FASCINANTNO OTKRIĆE /

Znate li koje ste gene naslijedili od majke, a koje od oca? Jako ćete se iznenaditi