Znanstvenici složni: Kod inteligentnijih ljudi ovaj segment obično bolje funkcionira

Povezanost između inteligencije i radnog pamćenja već desetljećima zaokuplja pozornost znanstvenika, psihologa i neurologa. Dok se nekada vjerovalo da je inteligencija uglavnom urođena i trajno određena, novija istraživanja sve češće dovode u pitanje takvo uvjerenje. Znanstvenici danas smatraju da se određene kognitivne sposobnosti mogu razvijati i poboljšavati čak i u odrasloj dobi, osobito ciljanim treniranjem radnog pamćenja.

Nova saznanja pokazuju kako mentalne vježbe ne djeluju samo na kratkoročno pamćenje, već mogu pozitivno utjecati i na sposobnost rješavanja problema, koncentraciju te ukupnu mentalnu učinkovitost. Time se sve više mijenja tradicionalno shvaćanje inteligencije kao potpuno nepromjenjive osobine, piše Psychology Today.

Foto: Pexels

Radno pamćenje ima ključnu ulogu 

Stručnjaci pojašnjavaju kako radno pamćenje nije samo pasivno pohranjivanje informacija, već složen kognitivni sustav zadužen za privremeno zadržavanje i aktivnu obradu podataka u stvarnom vremenu. Upravo ta mentalna funkcija omogućuje učenje, planiranje, donošenje odluka te učinkovito rješavanje složenih i svakodnevnih zadataka.

Kapacitet radnog pamćenja posebno je povezan s takozvanom fluidnom inteligencijom, odnosno sposobnošću snalaženja u novim situacijama i rješavanja problema bez oslanjanja na prethodno iskustvo ili naučeno znanje. S druge strane, kristalizirana inteligencija temelji se na znanju i iskustvu stečenom tijekom života. Primjerice, liječnik će u hitnoj situaciji često koristiti znanje i iskustvo koje je godinama stjecao, dok će osoba bez medicinskog obrazovanja morati improvizirati i osloniti se na logičko zaključivanje i snalažljivost.

NASLJEDNI POREMEĆAJ /

Liječnik Bekić o sindromu za koji mnogi niti ne znaju da ga imaju: 'Češće zahvaća muškarce'

I jedna i druga vrsta inteligencije važne su za svakodnevni život, no znanstvenici sve više istražuju mogućnost da se upravo fluidna inteligencija može dodatno razvijati kroz trening mozga.

Foto: Pexels

Teorija o inteligenciji dovedena u pitanje

Dugi niz godina prevladavalo je mišljenje da je fluidna inteligencija uglavnom nasljedna te da se tijekom života ne može značajno mijenjati.

"Fluidna inteligencija često se smatra izrazito nasljednom, zbog čega mnogi zaključuju da je nepromjenjiva. Naš cilj bio je pokazati da to nije nužno točno", objasnio je dr. John Jonides, jedan od autora važnog istraživanja na tom području.

Upravo su istraživanja psihologa Johna Jonidesa, Susanne Jaeggi i Martina Buschkuehla izazvala velik interes znanstvene zajednice. Njihova studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazala je da se sustavnim treniranjem radnog pamćenja mogu poboljšati i sposobnosti povezane s fluidnom inteligencijom.

TJEDAN MENTALNOG ZDRAVLJA /

Psihologinja otkrila kako prepoznati prve znakove izgaranja: 'Gotovo svakom burnoutu prethodi ista stvar'

Sudionici istraživanja prolazili su intenzivan trening koristeći takozvani "n-back" zadatak. Riječ je o mentalnoj vježbi u kojoj osoba mora pratiti niz podražaja i prepoznati podudara li se trenutačni podražaj s onim koji se pojavio nekoliko koraka ranije. Rezultati istraživanja pokazali su da su osobe koje su dulje i intenzivnije trenirale ostvarile značajniji napredak u testovima inteligencije.

"Ideja naših treninga bila je pokazati da poboljšanje temeljnih mentalnih vještina, poput radnog pamćenja, može dovesti i do boljih rezultata u složenijim kognitivnim zadacima, poput rješavanja problema", objasnila je dr. Susanne Jaeggi.

Dr. Jonides dodatno je istaknuo kako se učinak povećavao proporcionalno količini treninga. "Što su sudionici više trenirali na zadatku ‘dual n-back’, to su poboljšanja u fluidnoj inteligenciji bila izraženija. Drugim riječima, učinak je bio izravno povezan s količinom vježbanja", napomenuo je.

Mozak se može prilagođavati i mijenjati

Znanstvenici objašnjavaju kako se učinak ovakvih treninga temelji na neuroplastičnosti, odnosno sposobnosti mozga da se tijekom života prilagođava i stvara nove neuronske veze.

Prema riječima dr. Jonidesa, promjene su vidljive i na neurološkoj razini: "Nakon treninga primijetili smo da određena područja mozga tijekom rješavanja zadataka troše manje energije i zahtijevaju manji protok krvi, što upućuje na veću učinkovitost mozga."

Trening radnog pamćenja pritom ne jača samo sposobnost pamćenja informacija, već poboljšava i kontrolu pažnje, koncentraciju te upravljanje mentalnim resursima. Stručnjaci smatraju kako upravo bolja kontrola pažnje igra važnu ulogu i u inteligenciji i u svakodnevnom funkcioniranju.

Vježbe mogu pomoći u jačanju mozga

Iako se mnogi kognitivni treninzi danas provode putem posebnih računalnih programa, stručnjaci ističu da postoje i jednostavne vježbe koje se mogu raditi kod kuće. Jedna od njih uključuje običan špil karata. Karte se promiješaju i okreću jedna po jedna, a unaprijed se odrede određene "okidač" karte, primjerice dame i desetke. Kada se pojavi jedna od tih karata, osoba treba pokušati prisjetiti se koja se karta nalazila dvije pozicije ranije.

Kako vježba postaje lakša, zadatak se može otežati prisjećanjem karte koja se pojavila tri ili četiri poteza ranije. Takve aktivnosti izravno potiču radno pamćenje, koncentraciju i kontrolu pažnje.

OZBILJAN ALARM /

Trećina zdravstvenih djelatnika ima simptome depresije: 'Empatija nas s vremenom može iscrpiti'

Nova istraživanja otvaraju brojne mogućnosti u području obrazovanja, mentalnog zdravlja i očuvanja kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi. Iako stručnjaci upozoravaju da trening mozga nije "čudesno rješenje", smatraju kako redovita mentalna stimulacija može imati važnu ulogu u očuvanju mentalne agilnosti i usporavanju kognitivnog pada.

Baš kao što je tjelesna aktivnost važna za zdravlje tijela, mentalna aktivnost ključna je za zdravlje mozga. Znanstvenici stoga sve više naglašavaju važnost svakodnevnog učenja, rješavanja mentalnih zadataka i održavanja aktivnog uma tijekom cijelog života.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NISU BEZOPASNE /

Ovih 17 navika mogle bi vam skratiti život: 'Uzrokuju puno više štete nego što mislite'