
Ne možete se koncentrirati? Neuroznanstvenica i psihologinja donose zanimljiva rješenja

Trebate li slušati glazbu dok radite? To je kontroverzno pitanje. Neki ljudi smatraju da je rad u tišini dosadan i kažu da im glazba pomaže da se usredotoče na zadatak. Drugi kažu da im glazba otežava koncentraciju, zbog čega rade sporije.
Što znanstvena istraživanja kažu o glazbi i produktivnosti? Ovisi o tome što slušate. Kao što objašnjavaju neuroznanstvenica i psihologinja, postoji vrlo specifična vrsta glazbe za koju je dokazano da pomaže u fokusiranju i produktivnosti.
Najbolja pjesma za fokus prema neuroznanstvenici
Friederike Fabritius, magistrica znanosti, neuroznanstvenica i autorica knjige The Brain-Friendl Workplace, kaže da već desetljećima ima istu omiljenu pjesmu kad god se treba koncentrirati na nešto. To su "Goldbergove varijacije" od Bacha. Ova konkretna pjesma (koja se sastoji od 30 varijacija) traje gotovo 1,5 sati; mnogo se toga može napraviti za to vrijeme.
"Kada se moram usredotočiti, uvijek slušam tu istu pjesmu i odmah pomogne", kaže Fabritius, objašnjavajući osjećaj bivanja u zoni u kojem ste potpuno okupirani zadatkom koji je pred vama. "Zapravo možete uvjetovati mozak da uđe u tok i fokusira se tako što ćete uvijek slušati istu glazbu kada se želite usredotočiti. To stvara snažan i jasan ritual za vaš mozak."
Budući da ovoj neuroznanstvenici sviraju "Goldbergove varijacije" svaki put kada treba sjesti i usredotočiti se na nešto, čim čuje prve note, to je signal njenom mozgu da je vrijeme da se baci na posao.
Savjeti za odabir glazbe koja će povećati vašu produktivnost
Znanstvena istraživanja podupiru ideju slušanja klasične glazbe kao nastojanja da se poveća fokus i produktivnost. Jedna studija objavljena u časopisu Sceintific Reports otkrila je da slušanje umirujuće glazbe pomaže studentima da se bolje usredotoče na učenje.
Dr. Erin Hannon, doktorica psihologije i profesorica na Sveučilištu Nevada u Las Vegasu, kaže da je za održavanje pažnje i bolju produktivnost obično najbolja umjerena razina razbuđenosti.
"To znači odabrati glazbu sa sporijim do umjerenim tempom, s umjereno predvidljivom visinom tonova i ritmičkom strukturom te nižom razinom kaotične buke i disonance, poput vikanja", objašnjava psihologinja. "Ne biste trebali slušati glasnu disco ili techno glazbu. Klasična glazba koja je umirujuća i mirna - po mogućnosti bez stihova - više podržava koncentraciju nego što vas dodatno može omesti", kaže.
S tim na umu, obje stručnjakinje objašnjavaju da ne postoji univerzalno pravilo kada je riječ o glazbi i produktivnosti koje bi odgovaralo svima.
"Učinak glazbe na razbuđenost i emocionalni odgovor pojedinca jako varira među ljudima. Ista glazba može izazvati potpuno različite emocionalne reakcije kod različitih slušatelja. Vjerojatno ne postoji jedan žanr glazbe koji svima pomaže kod fokusa", kaže dr. Hannon.
Psihologinja objašnjava da način na koji glazba utječe na sposobnost koncentracije ovisi o nečijoj povijesti slušanja, žanrovima koje poznaje ili ne poznaje, njihovom društvenom i kulturnom identitetu, tempu glazbe koji preferira, kao i drugim glazbenim preferencijama.
Povezano s tim, Fabritius ističe znanstveno istraživanje koje pokazuje da mlađi odrasli s ADHD-om češće preferiraju stimulativnu glazbu, pa im takva glazba može pomoći da se bolje fokusiraju. No, za osobe koje nemaju ADHD, vjerojatnije je da će im umirujuća glazba više pomoći u održavanju koncentracije.
S obzirom na sve navedeno, najbolji način da saznate koja vam glazba pomaže u fokusu je - eksperimentiranje! Možete pokušati s klasičnom glazbom i vidjeti kako ona utječe na vašu produktivnost u usporedbi s poticajnijom glazbom. Možete čak pokušati ono što radi Fabritius - slušati jednu te istu pjesmu svaki put kad se trebate koncentrirati. Ili ćete možda otkriti da najbolje radite u tišini, piše Parade.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Kako su se obogatili Rihanna i LeBron James? Odgovori nisu glazba i košarka




