Sve je češći sindrom sagorijevanja kod majki: Prepoznajte znakove na vrijeme
Prepoznavanje tog signala i traženje pomoći ne predstavlja neuspjeh, već je nužan i odgovoran korak prema očuvanju vlastitog zdravlja i dobrobiti obitelji
Osjećaj kronične iscrpljenosti unatoč dovoljnoj količini sna i stalna preplavljenost obvezama svakodnevica su mnogih majki. Takva stanja često se pogrešno tumače kao prolazan umor ili uobičajeni dio roditeljstva. Međutim, nerijetko se radi o sindromu roditeljskog izgaranja – ozbiljnom stanju koje pogađa sve veći broj roditelja, a čiji su simptomi dugo bili zanemarivani.
Novija istraživanja upućuju na to da čak 57 posto roditelja povremeno doživljava simptome izgaranja, no značajan dio njih ne prepoznaje ih pravovremeno, piše National Library of Medicine.
Što je roditeljsko izgaranje?
Roditeljsko izgaranje (engl. burnout) potrebno je razlikovati od stresa. Dok je stres povremena i prolazna reakcija na izazove, izgaranje je kronično stanje fizičke, mentalne i emocionalne iscrpljenosti. Ono nastaje kao posljedica dugotrajne izloženosti zahtjevima roditeljstva bez dostupnih ili dostatnih resursa za oporavak.
Stručnjaci ga definiraju kroz četiri ključne dimenzije: potpuna emocionalna iscrpljenost, osjećaj emocionalne distance prema djeci, gubitak zadovoljstva u roditeljskoj ulozi te značajan raskorak između sadašnjeg stanja i prijašnje slike o sebi. Radi se o postupnom procesu u kojem osoba iscrpljuje vlastite resurse do te mjere da svakodnevne zadatke počinje obavljati mehanički, bez osjećaja radosti i povezanosti.
Znakovi upozorenja koje ne treba zanemariti
Rano prepoznavanje simptoma ključno je za prevenciju ozbiljnijih posljedica. Iako se manifestacije razlikuju, određeni su znakovi zajednički većini slučajeva. Na emocionalnoj razini, ističe se stalna razdražljivost, pri čemu i najmanji propusti mogu izazvati neproporcionalno snažnu reakciju, koju često prati intenzivan osjećaj krivnje. Može se javiti i osjećaj otupjelosti ili cinizma prema aktivnostima koje su osobi ranije причиnjavale zadovoljstvo.
Fizički simptomi obuhvaćaju kronični umor koji se ne ublažava snom, česte glavobolje, probavne smetnje i oslabljen imunološki sustav. Na kognitivnoj razini, javljaju se poteškoće s koncentracijom i pamćenjem, poznate kao "kognitivna magla" te nemogućnost donošenja jednostavnih odluka. Ponekad se mogu pojaviti i fantazije o bijegu, koje ne odražavaju nedostatak ljubavi prema obitelji, već predstavljaju mentalni mehanizam za suočavanje s preopterećenošću.
Proces oporavka
Prvi i najvažniji korak u procesu oporavka jest priznavanje postojanja problema i shvaćanje da izgaranje nije odraz osobne slabosti. Ono je posljedica neravnoteže između visokih zahtjeva i nedovoljne podrške, što je česta pojava u kontekstu modernog majčinstva, opterećenog idealom "savršene majke" koji promoviraju i društvene mreže. Oporavak započinje postavljanjem realnijih očekivanja i prihvaćanjem koncepta "dovoljno dobre majke". Od ključne je važnosti zatražiti i prihvatiti pomoć, bilo od partnera, obitelji ili prijatelja.
Nužno je naučiti delegirati ne samo fizičke zadatke, već i tzv. mentalni teret – odgovornost za planiranje i organizaciju obiteljskog života. Razvijanje samosuosjećanja, odnosno njegovanja blagonaklonog stava prema sebi, dokazano smanjuje razinu stresa i ubrzava oporavak. U slučajevima kada simptomi potraju, stručna pomoć psihoterapeuta može pružiti učinkovite alate za upravljanje stresom i jačanje osobnog identiteta izvan roditeljske uloge.
Sindrom izgaranja nije trajno stanje, već signal da je postojeći način funkcioniranja postao neodrživ. Oporavak je moguć, a započinje odlukom da se vlastitoj dobrobiti pristupi ne kao luksuzu, već kao temeljnom preduvjetu za kvalitetan obiteljski život.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'
403 Forbidden
EP RUKOMET