Ovaj prolaz u Hrvatskoj stvorio je dva otoka: Morske struje izazov su za pomorce

Na prevlaci koja spaja otoke Cres i Lošinj smješten je povijesni grad Osor, poznat po svojoj iznimnoj arhitektonskoj vrijednosti. Ključni element ovog mjesta nije samo njegova graditeljska baština, već i uski, umjetno prokopan kanal Kavuada, dug oko 100 metara.

Izgrađen u antičko doba, kanal je razdvojio tada jedinstveni otok i stvorio jednu od najzahtjevnijih navigacijskih točaka na Jadranu, poznatu po snažnim i nepredvidivim morskim strujama.

Foto: Shutterstock

Prolaz je stvorio dva otoka

Otoci Cres i Lošinj u antičko doba činili su jedinstvenu cjelinu, poznatu pod nazivom Apsyrtides. Pretpostavlja se da su Rimljani, prepoznavši stratešku važnost skraćivanja plovnog puta na "Jantarnom putu", prokopali uski kanal.

S dužinom od približno 120 metara i širinom od oko deset metara, ovaj je prolaz postao ključna pomorska veza između sjevernog i južnog Kvarnera. Njegovim je prokopavanjem stvoreno dva otoka, a Osor se razvio u važno trgovačko i pomorsko središte. Prema Boka News, danas se preko kanala nalazi pokretni most koji se za plovidbu otvara dva puta dnevno, u devet i 17 sati, što predstavlja i turističku atrakciju.

INŽENJERSKO POSTIGNUĆE /

Ovo je jedan od najstrašnijih mostova na svijetu: Vozači tijekom vožnje imaju napad panike

Ono što Osorski kanal čini specifičnim i zahtjevnim za plovidbu jest iznimno jaka morska struja. Dok brzina struja na Jadranu rijetko prelazi dva do tri čvora, u kanalu ona redovito doseže, a ponekad i premašuje, brzinu od šest čvorova. Takva brzina, usporediva s riječnim tokovima, predstavlja značajan izazov za plovila u uskom prolazu. Ovu pojavu ne uzrokuje isključivo plima i oseka, već i fenomen poznat kao seche — oscilacije razine mora uvjetovane razlikama u atmosferskom tlaku i djelovanju vjetra. Smjer struje može se promijeniti naglo i bez vidljivog uzroka, što navigaciju čini izrazito nepredvidivom. Prolazak kanalom stoga zahtijeva znatnu vještinu i oprez.

Foto: Shutterstock

Opasnost kanala

Zbog jačine struje i male širine prolaza, Osorski kanal smatra se područjem visokog rizika, osobito za manje iskusne nautičare i manja plovila. Iako ne postoje službeni zapisi o smrtnim ishodima izravno povezanim s plovidbom kroz kanal, incidenti poput udara plovila o obalu ili stupove mosta su zabilježeni.

TEŠKO DOSTUPNA /

Skrivena uvala mračne prošlosti i jedinstvenog prirodnog fenomena: 'Ovo je jako fora'

Plovilo koje se ne može suprotstaviti snazi struje može trenutačno izgubiti upravljivost. Stoga se preporučuje održavanje brzine plovidbe koja je za najmanje dva do tri čvora veća od brzine struje. Dodatni rizik predstavljaju i snažni udari bure sa sjeverne te juga s južne strane, zbog čega se most u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta ponekad iz sigurnosnih razloga ne otvara.

Osorski kanal stoljećima služi kao vitalan pomorski prolaz, ali istovremeno predstavlja i trajan podsjetnik na snagu prirodnih sila. Dnevno otvaranje mosta i prolazak plovila kroz snažnu struju jedinstven su prizor koji povezuje povijesni značaj, tehničku funkcionalnost i dinamične sile Jadranskog mora na jednoj od njegovih najužih i navigacijski najzahtjevnijih lokacija.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

IDEALNE DESTINACIJE /

I Hrvatska na popisu uglednog medija: Ovo je 20 zemalja s najboljom klimom na svijetu

POGLEDAJTE VIDEO: Profesorica Ana Šporčić o organizaciji putovanja: 'Nikad mi neće biti žao štedjeti'