Znanstvenici rade na mogućnostima rađanja u svemiru: 'To postaje radno mjesto i odredište'
Znanstvenici predviđaju da bi svemirsko zračenje moglo novorođenčad ostaviti s razvojnim abnormalnostima toliko ozbiljnima da njihova tijela možda nikada ne bi bila prikladna za povratak u Zemljinu gravitaciju
Ideja o rađanju djece u svemiru možda zvuči kao radnja najnovijeg znanstvenofantastičnog Blockbustera. No, kako ulazimo u "novo doba" istraživanja, znanstvenici tvrde da smo na pragu toga da ona postane stvarnost.
U novom radu skupina međunarodnih stručnjaka navodi da rasprave o reproduktivnom zdravlju izvan granica planeta Zemlje moraju postati prioritet. Tvrde kako "pitanje ljudske plodnosti u svemiru više nije teorijsko, već hitno praktično", dok čovječanstvo usmjerava pažnju na dugotrajne misije, poput onih na Marsu.
Prema riječima stručnjaka, premalo se zna o muškoj i ženskoj plodnosti u svemiru, kao i o razvoju embrija, a zatim i bebama u bestežinskom stanju.
Zabrinjavajuće je što predviđaju da bi svemirsko zračenje moglo novorođenčad ostaviti s razvojnim abnormalnostima toliko ozbiljnima da njihova tijela možda nikada ne bi bila prikladna za povratak u Zemljinu gravitaciju.
"Kako se ljudska prisutnost u svemiru širi, reproduktivno zdravlje više ne može ostati slijepa točka u politikama", rekao je dr. Fathi Karouia, glavni autor studije i istraživački znanstvenik u NASA-i.
Rađanje u svemiru više nije teorija
"Hitno je potrebna međunarodna suradnja kako bi se zatvorile ključne praznine u znanju i uspostavile etičke smjernice koje će štititi i profesionalne i privatne astronaute – te u konačnici očuvati čovječanstvo dok se krećemo prema trajnoj prisutnosti izvan Zemlje." Među devet autora rada nalaze se stručnjaci za reproduktivno zdravlje, zrakoplovnu medicinu i bioetiku.
Oni tvrde da je hitno potrebno djelovati jer se prozor za postavljanje granica oko reprodukcije u svemiru ubrzano zatvara. "Unatoč više od 65 godina ljudskih svemirskih letova, malo se zna o utjecaju svemirskog okruženja na ljudske reproduktivne sustave tijekom dugotrajnih misija", stoji u pregledu objavljenom u časopisu Reproductive Biomedicine Online.
"Produljeni boravak u svemiru nosi potencijalne opasnosti za reproduktivnu funkciju astronautkinja i astronauta, uključujući izloženost kozmičkom zračenju, promijenjenu gravitaciju, psihološki i fizički stres te poremećaj cirkadijanog ritma."
Tim navodi da postojeći dokazi sugeriraju kako kratkotrajne misije ne mijenjaju značajno mušku plodnost, budući da su dvojica astronauta iz programa Apollo nakon boravka u svemiru postala očevi.
Misija na Mars, s druge strane, uključivala bi znatno višu razine izloženosti zračenju, što bi moglo "potencijalno ugroziti funkciju testisa, buduću plodnost i zdravlje potomstva".
U međuvremenu, dostupni podaci od 40 astronautkinja pokazuju da su stope trudnoća i povezane komplikacije usporedive s onima kod žena iste dobi na Zemlji.
Međutim, kako dugotrajnije misije za žene postaju sve češće, "ključno je razumjeti učinke svemirskih letova na reproduktivnu endokrinologiju, hormone, trudnoću i potpomognutu reproduktivnu tehnologiju izvan Zemlje", ističe tim. U radu stručnjaci navode da bi dugoročna istraživanja svemira mogla uključivati transport jajnih stanica, sperme ili embrija sa Zemlje na druge svjetove.
Što znamo o muškoj plodnosti?
Jedna od metoda mogla bi uključivati liofilizaciju (sušenje smrzavanjem) jajnih stanica ili sperme za kasniju upotrebu u postupcima izvantjelesne oplodnje (IVF).
"Razni uređaji koji se koriste u svemiru i u biološkim eksperimentima na Međunarodnoj svemirskoj postaji usporedivi su s opremom kakva se nalazi u IVF laboratorijima na Zemlji", dodali su.
Tvrde da su se svemirski letovi i IVF razvijali duž slične vremenske linije. Kažu i da je IVF "spreman odigrati ključnu ulogu u budućnosti ljudskog istraživanja svemira".
"Prije više od 50 godina dva znanstvena proboja preoblikovala su ono što se smatralo biološki i fizički mogućim – prvo slijetanje na Mjesec i prvi dokaz ljudske oplodnje in vitro", rekao je klinički embriolog Giles Palmer iz organizacije International IVF Initiative Inc.
"Sada, više od pola stoljeća kasnije, u ovom izvješću tvrdimo da se te nekoć odvojene revolucije sudaraju u praktičnoj i nedovoljno istraženoj stvarnosti. Svemir postaje radno mjesto i odredište, dok su potpomognute reproduktivne tehnologije postale visoko razvijene, sve automatiziranije i široko dostupne." Tim navodi da Mjesec ostaje najneposrednije i najpraktičnije polazište za testiranje razumijevanja načina na koji život funkcionira u smanjenoj gravitaciji.
"Mogao bi poslužiti kao prirodna odskočna daska za kontrolirana, etična i pažljivo osmišljena reproduktivna istraživanja koja bi jednog dana mogla omogućiti trajni život na Marsu", dodaju. Prošle godine istraživači sa Sveučilišta u Kyotu pokazali su da mišje jajne stanice i spermiji mogu preživjeti u svemiru i rezultirati zdravim potomcima.
U međuvremenu je nizozemski biotehnološki startup Spaceborn United u orbitu lansirao prvi minijaturni laboratorij za izvantjelesnu oplodnju (IVF) i procese s embrijima.
"Čovječanstvo se postupno približava eri rutinskih svemirskih putovanja, a vizije lunarnih i marsovskih naselja prelaze iz znanstvene fantastike u komercijalne ambicije", navode istraživači.
"Kako svemirske misije postaju dulje i raznolikije po sastavu posade – pomičući se od tjedana prema mjesecima, a naposljetku i godinama – razumijevanje rizika za plodnost i reprodukciju postalo je ne samo relevantno, već i nužno."
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Bogato i zdravo jelo: Pripremite ovu osvježavajuću i hranjivu salatu od pureće šunke