Ljudsko tijelo je zaista čudo evolucije. Usavršavano je milijunima godina da preživi, prilagodi se i napreduje u nekim od najekstremnijih uvjeta na planetu. No, unutar ovog biološkog remek-djela nalaze se neki organi koji nam zapravo nisu potrebni, jer su izgubili svoju svrhu. Časopisi Wired, Live Science, Business Insider i University Health News otkrili su o kojim se to čudnim ostacima evolucijskog putovanja naših predaka radi te čemu su oni služili.
Ovih 16 organa ljudi imaju, a nisu im potrebni: Evo čemu su služili našim precima
Bilo koji dio u ljudskom tijelu koji ne služi valjanoj funkciji poznat je kao "rudimentarni organ". Iako su nekoć bili esencijalni, ti su dijelovi tijela izgubili svoju izvornu funkciju.
1. Mišići uha - Dok većina sisavaca ima sposobnost kontrolirati svoje uši i usmjeriti ih u kojem god smjeru žele, ljudi su tijekom tisućljeća uglavnom izgubili tu sposobnost. Ali to ne znači da su ti mišići nestali. Neki ljudi mogu micati ušima pomoću njih, ali to je nevjerojatno rijetko i prilično beznačajno.
2. Darwinova kvržica - Većina ljudi se rađa s izbočinom na rubu vanjskog uha. Smatra se da je ova kvrga ostatak zgloba koji je nekada omogućavao ljudima da sklope uši preko ušnih kanala. U modernije doba to se smatra malformacijom.
3. Žučni mjehur - Iako je žučni mjehur odgovoran za pumpanje žuči (tekućine koju proizvodi jetra za razgradnju masne hrane) u tanko crijevo, to je bilo stvarno vrijedno samo našim precima lovcima-sakupljačima, jer su se obilno hranili mastima i proteinima kako bi zadržali energiju tijekom razdoblja gladi.
Modernim ljudima žučni mjehur nije toliko potreban. Zapravo, kada se pojave problemi s tim organom, on se može u potpunosti ukloniti, a tijelo to kompenzira distribucijom žuči na druge načine.
4. Treći kapak (plica semilunaris, lat.) - Na unutarnjem kutu oka svake osobe nalazi se tkivo poznato kao plica semilunaris ili teći kapak. Ptice, gmazovi i neki sisavci koriste to tkivo kao membranu kako bi im oči bile vlažne, ali ljudi su izgubili sposobnost da to kontroliraju. Zapravo, ova membrana je nevjerojatno rijetka među primatima.
5. Ravna stopala - Ljudsko stopalo se prilagodilo za brzo i dugotrajno trčanje pomoću sustava dvostrukog luka. Prvi luk ide od naprijed prema natrag (poznat kao uzdužni luk), dok drugi ide s jedne strane na drugu kako bi se smanjila upotreba mišića. Drugi primati, kao što su čimpanze ili gorile, nemaju ove lukove.
Drugi primati imaju ravnija stopala od ljudi, a neki su ljudi rođeni s genetski ravnim, tj. spuštenim stopalima (pes planus, lat). Oni koriste puno više mišića za trčanje.
6. Muške bradavice - Kad se fetusi razvijaju u maternici, svi počinju na isti način, bez obzira na spol. Muškarcima testosteron daje muške organe, ali njihove bradavice se formiraju mnogo prije nego što hormoni zapravo stignu. Biološki, bradavice su dizajnirane da majke daju mlijeko svojoj djeci, ali mužjaci ne mogu dojiti ni pod kakvim prirodnim okolnostima.
7. Dlake na tijelu – Primarna funkcija dlaka je regulacija tjelesne temperature. Životinje u divljini imaju dlake po cijelom tijelu jer im je potrebna zaštita od vremenskih nepogoda, ali ljudi imaju dlake samo na nekim mjestima.
Ljudi su razvili sposobnost reguliranja tjelesne temperature putem znojenja, budući da su naše žlijezde znojnice veće od onih koje imaju životinje.
8. Mišić uspravljač dlake - Ti mišići su odgovorni za pojavu naježenosti kože kod ljudi. Kada su stimulirani, oni se kontrahiraju i povlače dlaku, zbog čega ona stoji uspravno. No, ti su mišići imali značajnu važnost samo kad su naši preci bili prekriveni dlakama. Oni su naše pretke, kad su bili ugroženi, činili većima i impozantnijima njihovim neprijateljima.
9. Jakobsonov organ (vomeronazalni organ) - Mnoge životinje (uključujući gmazove, vodozemce i sisavce) imaju strukturu u nosu poznatu kao vomeronazalni organ, koji pomaže u otkrivanju feromona. Zanimljivo, većina ljudi to nema, iako se neki ipak rađaju s njim.
Medicinski dokazi su pokazali da ljudi koji imaju ovaj organ, koji se nalazi na krovu nosne šupljine, nemaju sposobnost otkrivanja feromona kao životinje, što znači da je organ praktički beskoristan.
10. Slijepo crijevo (crvuljak, lat. Appendix vermiformis) - Vjerojatno je najpoznatiji od svih organa na ovom popisu. Crvuljak je ostao enigma kroz veći dio znanstvene povijesti. Ne samo da je to opasan organ koji ponekad treba ukloniti, već se neki ljudi rađaju potpuno bez njega.
Znanstvenik i prirodoslovac, autor prve moderne teorije o evoluciji živih bića, Charles Darwin bio je prvi koji je pretpostavio da je slijepo crijevo možda nekada pomagalo našim precima biljojedima u probavi hrane. Drugi znanstvenici vjeruju da je slijepo crijevo rezervoar korisnih crijevnih bakterija. No, prava istina još uvijek ne zna.
11. Mali nožni prst - Naši su preci nekoć koristili mali prst za hvatanje za grane i penjanje kroz drveće, a to se još uvijek može vidjeti kod nekih primata. Ali danas našim tijelima to nije potrebno i uvelike smo evoluirali kako bismo pronašli druge načine za kretanje.
Suprotno onome što bi mnogi ljudi mogli pomisliti, mali nožni prst također nije potreban za ravnotežu. Zapravo su naše metatarzalne kosti u sredini stopala ključne za trčanje, hodanje i ravnotežu.
12. Umnjaci - Oni se nalaze na stražnjoj strani čeljusti. Nekoć su našim precima pomogli u žvakanju žilave hrane, ali sada su praktički besmisleni. Umnjaci često niti ne odgovaraju čeljusti, pa ih je potrebno izvaditi.
Zanimljivo je da zubi nikada ne mijenjaju veličinu, što znači da se svaka osoba rodi sa zubima unutar zubnog mesa i samo čeka da izniknu. Ali nemaju svi ljudi umnjake, a stručnjaci kažu da se otprilike trećina ljudi rađa bez njih.
13. Tetiva u sklopu dugačkog dlanskog mišića (lat. musculus palmaris longus) - Naši preci su je koristili za penjanje po drveću. Ovaj dio tijela proteže se od kraja šake do pola podlaktice.
U nekoj literaturi se navodi da je deset posto ljudi rođeno bez ove tetive, a u drugoj se, pak, tvrdi da taj broj iznosi 16 posto. Bilo kako bilo, ljudi počeli hodati na dvije noge prije otprilike 3,2 milijuna godina, pa je potreba za vješanjem i ljuljanjem na drveću postala zastarjela.
14. Mišić plantaris - To je mali mišić površnog stražnjeg odjeljka noge karakteriziran najdužom tetivom u ljudskom tijelu. Istraživanja ukazuju da je plantaris rudimentarni mišić sa zanemarivom biomehaničkom funkcijom.
15. Trtična kost, trtica ili repna kost (Coccygis, lat.) je savijena, polusavitljiva kost u donjem kraju kralježnice. Kod majmuna i ljudi, predstavlja zakržljali rep.
Naši su preci nekoć koristili repove za njihanje kroz drveće, ali su evoluirali tako da hodaju na dvije noge, pa je potreba za repom postala besmislena.
16. Piramidasti mišić - On je trokutastog oblika i smješten je ispred donjega kraja ravnog trbušnog mišića i vjerojatno je jedan od najčudnijih dijelova tijela na ovom popisu. Stručnjaci nisu sigurni koju funkciju mišić ima, ali vjeruju da je možda pomogao našim precima da se kreću prije nego što su počeli hodati na dvije noge.
Iako je većina organa u ljudskom tijelu nužna za život i obavljanje važnih funkcija, postoje neki "zakržljali" dijelovi tijela koja se nazivaju rudimentarni organi.