Od prehrane do ponašanja: 10 zabluda o psima koje im mogu ozbiljno naštetiti

1. Ako ja to mogu jesti, može i moj pas: Jedna od najraširenijih zabluda o psima jest da oni mogu jesti sve što i ljudi. Nažalost, to je daleko od istine. Određena hrana može biti otrovna za pse, što ponekad dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema. Na primjer, avokado sadrži persin, tvar otrovnu za pse, koja potencijalno uzrokuje povraćanje, proljev, pa čak i oštećenje srca. Luk i češnjak, uobičajeni u mnogim jelima, sadrže spojeve koji mogu dovesti do oštećenja crvenih krvnih stanica kod pasa, uzrokujući anemiju. Čak i male količine mogu biti štetne.

Osim toga, namirnice poput čokolade, grožđa i trešanja predstavljaju značajne rizike. Trešnje sadrže cijanid koji može uzrokovati zatajenje disanja kod pasa ako se konzumira u velikim količinama. Ključno je znati što je sigurno, a što bi moglo uzrokovati štetu. Uvijek se posavjetujte s veterinarom ili temeljito istražite prije uvođenja novih namirnica u prehranu psa.

2. Pas vidi crno-bijelo: Uvriježeno je mišljenje da psi svijet vide crno-bijelo, ali to nije sasvim točno. Psi ne percipiraju boje tako živo kao ljudi, ali njihov vid nije lišen boja. Imaju manje čunjića u očima, što znači da vide ograničeni spektar boja, prvenstveno nijanse plave i žute. To je potvrđeno studijama u kojima su psi trenirani da razlikuju boje i nagrađivani kada su točno identificirali nijanse.

Istraživači su primijetili da psi mogu razlikovati nijanse plave i žute, ali se muče s crvenim i zelenim, koje im se često čine sivima. Iako se njihov vid može činiti ograničenim u usporedbi s našim, psi to nadoknađuju izvrsnim noćnim vidom i sposobnošću otkrivanja pokreta.

3. Agresivnost pasa ovisi o pasmini: Široko je rasprostranjen mit da su određene pasmine pasa, poput rotvajlera ili pit bullova, same po sebi agresivne. Iako ove pasmine mogu imati osobine koje ih čine fizički impozantnijima, agresiju kod pasa uvelike određuje njihova okolina, odgoj i individualno iskustvo, a ne njihova pasmina. Loše dresiran pas ili pas prema kojem se loše postupalo bilo koje pasmine može razviti agresivne sklonosti.

Mnoge male pasmine, poput čivava, poznate su kao prilično borbene. Stereotipi o pasminama često dovode do nesporazuma, što rezultira time da se određeni psi nepravedno označavaju kao opasni. Agresivnost je složeno ponašanje na koje utječu čimbenici poput obuke, socijalizacije i prošlih iskustava psa. Umjesto da se fokusirate na pasminu, važno je procijeniti svakog psa kao pojedinca, shvaćajući da uz pravu obuku i njegu svaki pas može biti nježan i pun ljubavi.

4. Mahanje repom znak je sreće: Mahanje repom često se smatra univerzalnim znakom da je pas sretan, ali ovo tumačenje previše pojednostavljuje pseći govor tijela. Psi mašu repom kada su uzbuđeni ili sretni, ali mahanje repom također može signalizirati druge emocije, poput tjeskobe ili agresije.

Ključ za razumijevanje psećih emocija leži u položaju i kretanju repa. Na primjer, visoko i ukočeno mahanje repom može ukazivati ​​na budnost ili dominaciju, dok tiho, sporo mahanje može sugerirati strah ili nesigurnost. U nekim slučajevima mahanje repom može čak bit znak agresivnog ponašanja, osobito ako je prisutna i napetost tijela. Studije su pokazale da psi imaju tendenciju mahati repom više udesno kada osjećaju pozitivne emocije i više ulijevo kada su pod stresom.

5. Svi su psi plivači: Mnogi ljudi vjeruju da svi psi instinktivno znaju plivati, ali to je opasna zabluda. Iako su neke pasmine, poput retrivera i labradora, rođeni plivači, nisu svi psi stvoreni za vodu. Psi s malo tjelesne masti, poput boksera ili hrtova, mogu se teško održati na površini, dok se pasmine poput buldoga i mopsa, lako mogu umoriti ili čak utopiti zbog svoje kratke njuške i teške građe.

Čak i psi koji su sposobni plivati ​​mogu doživjeti nevolje ako neočekivano padnu u vodu. Uz to, dob igra važnu ulogu jer starijim psima može nedostajati snage ili izdržljivost za plivanje. Dobra je ideja postupno uvoditi psa u vodu i nadzirati ga sve vrijeme dok je u blizini vode.

6. Psi mrze mačke: Prastaro uvjerenje da su psi i mačke prirodni neprijatelji uglavnom se temelji na stereotipima. Iako je istina da neki psi vole loviti sve što se miče, ovo ponašanje ne znači nužno da mrze mačke. U stvari, mnogi psi i mačke žive skladno kada se druže od malena.

''Rivalstvo'' između ove dvije životinje često proizlazi iz njihovih različitih komunikacijskih stilova, što može izazvati nesporazume. Na primjer, mačka može shvatiti razigranu jurnjavu psa kao prijetnju, što dovodi do napetosti. Međutim, s vremenom, strpljenjem i pravilnom obukom, većina pasa može naučiti mirno živjeti s mačkama. Ključ je rano omogućiti pozitivne interakcije kako bi se oba ljubimca osjećala sigurno u zajedničkom okruženju.

7. Šišanje krzna ljeti pomaže da psu ne bude prevruće: Tijekom vrućih ljetnih mjeseci vlasnici pasa često pomisle kako je šišanje psu pomoći da mu bude hladnije, ali to zapravo može učiniti više štete nego koristi. Dlaka psa dizajnirana je za regulaciju njihove tjelesne temperature, pružajući izolaciju i od vrućine i od hladnoće.

Pasmine s dvostrukom dlakom, poput zlatnih retrivera i haskija, imaju gustu poddlaku koja prirodno pada kako bi ih rashladila. Šišanje ovog zaštitnog sloja izlaže kožu suncu, povećavajući rizik od opeklina i toplinskog udara. Bolje je redovito četkati psa kako biste uklonili višak dlake, davati mu puno vode i izbjegavajte vrućinu tijekom najtoplijeg dijela dana.

8. Psi moraju žvakati kosti: Slika psa koji radosno grize kost ukorijenjena je u popularnoj kulturi, ali davanje kostiju vašem psu zapravo može biti prilično opasno. Iako je žvakanje prirodni instinkt za pse, kosti mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Oštri fragmenti kosti mogu se rascijepiti, što dovodi do ozljeda usta, slomljenih zuba ili opasnosti od gušenja.

Ako ih progutaju, komadići kostiju mogu izazvati blokade ili pukotine u probavnom traktu, što zahtijeva hitnu operaciju. Čak i sirove kosti, za koje neki vjeruju da su sigurnije, nose rizik od bakterijske kontaminacije poput salmonele. Umjesto kostiju, sigurnije je ponuditi posebno dizajnirane igračke koje ispunjavaju potrebu vašeg psa za žvakanjem bez rizika.

9. Psi imaju čista usta: Uvriježeno je mišljenje da su pseća usta čišća od ljudskih, no to je sasvim pogrešno. Psi imaju različite bakterije u ustima i one su daleko od sterilnih. Zapravo, psi u ustima mogu imati štetne bakterije koje predstavljaju zdravstveni rizik za ljude i druge kućne ljubimce.

Zbog toga je održavanje dobre oralne higijene vašeg psa ključno. Redovito pranje zuba, stomatološki pregledi i davanje zubnih poslastica ili igračaka pomoći će i smanjiti rizik od bolesti desni, karijesa i lošeg zadaha. Zanemarivanje oralne njege može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući infekcije koje mogu proširiti na druge dijelove tijela, poput srca.

10. Psi vole zagrljaje: Suprotno uvriježenom mišljenju, psi općenito ne uživaju u zagrljaju, iako mnogi ljudi pretpostavljaju da su zagrljaji univerzalni način iskazivanja ljubavi. Dok ljudi često koriste zagrljaje kako bi izrazili ljubav i utjehu, psi tu radnju tumače sasvim drugačije. Kod pasa zagrljaj može činiti da se osjećaju zarobljeno ili sputano, što može izazvati tjeskobu ili frustraciju. U divljini, kada jedan pas stavi svoje šape na drugog, to je obično znak dominacije, a ne naklonosti.

Kad ljudi grle pse, mogli bi nesvjesno izazvati slične osjećaje nelagode ili čak straha kod životinje. Zbog toga stručnjaci uvijek preporučuju da pitate vlasnika psa prije nego što priđete psu ili ga pomazite. Ne radi se samo o poštovanju vlasnika, već o osiguravanju vlastite sigurnosti i udobnost psa. Čak i ako pas tolerira grljenje, to je vjerojatnije zato što podnosi takvo ponašanje, a ne uživa u njemu. Neki psi mogu pokazivati ​​suptilne znakove stresa tijekom zagrljaja, poput lizanja usana, zijevanja ili okretanja glave. U ekstremnijim slučajevima psu može postati toliko neugodno da reagira obrambeno, možda čak i ugrize.