Brojni izazovi i prepreke: Ovako astronautkinje održavaju higijenu u svemiru

Boravak u svemiru, tisućama kilometara od Zemlje, postavlja jedinstvene izazove za održavanje osobne higijene. Za astronaute, a osobito astronautkinje na misijama poput Artemis II, svakodnevni rituali kao što su njega kože i kose pretvaraju se u složene procedure.

U okruženju mikrogravitacije, gdje se tekućine ponašaju nepredvidivo, a prostor je ograničen, razvijene su inovativne metode i tehnologije koje omogućuju očuvanje zdravlja i dobrobiti posade, piše Daily Mail.

Izazovi s vodom i higijenskim proizvodima

Osnovni izazov u svemiru predstavlja mikrogravitacija. U takvim uvjetima, voda se ne slijeva, već zbog površinske napetosti formira sferne kapljice koje lebde, čineći klasično tuširanje neizvedivim. Stoga astronauti za održavanje čistoće tijela koriste vlažne ručnike i posebne sapune koji ne zahtijevaju ispiranje. Sustav za održavanje života na svemirskoj postaji ključan je za očuvanje resursa; sve isparene tekućine, uključujući vlagu s ručnika, prikupljaju se, filtriraju i recikliraju natrag u pitku vodu.

Dodatna ograničenja odnose se na vrstu proizvoda. Zbog opasnosti da lebdeće čestice oštete osjetljivu opremu ili budu inhalirane, proizvodi u prahu i aerosolu, poput pudera ili parfema, strogo su zabranjeni. Prednost se daje stabilnim, kremastim formulama. Svaki član posade dobiva osobni higijenski pribor koji može djelomično prilagoditi, primjerice odabirom preferirane marke paste za zube.

Njega kose u svemiru

Održavanje higijene duge kose u svemiru predstavlja specifičan izazov, a procedura može trajati i do 25 minuta. Koriste se vrećice s vodom, koja se pažljivo aplicira na tjeme, i šamponi bez ispiranja. Astronautkinja Karen Nyberg demonstrirala je ovaj proces, masirajući vodu i šampon kroz kosu, dok se višak tekućine upija ručnikom. Fenomen površinske napetosti vode u mikrogravitaciji dodatno je popularizirao indijski astronaut Shubhanshu Shukla u videu koji prikazuje kako kosa "hvata" lebdeće sfere vode.

ZA BLISTAVI TEN /

Njega kože poslije tridesete: Jednostavna rutina koja donosi najbolje rezultate

Osim same tehnike pranja, dugotrajni boravak u svemiru može uzrokovati i fiziološke promjene. Mnoge astronautkinje preferiraju nositi raspuštenu kosu radi bolje prozračnosti i smanjenja rizika od iritacije tjemena. Zabilježen je i slučaj astronautkinje Sunite "Suni" Williams, čija je kosa tijekom 288 dana provedenih u svemiru u potpunosti posijedila. Pretpostavlja se da je ova drastična promjena pigmentacije posljedica fiziološkog stresa, povišenih razina adrenalina i kortizola, koji mogu ubrzati iscrpljivanje matičnih stanica odgovornih za proizvodnju melanina.

Njega kože i upotreba kozmetike u svemiru

Upotreba dekorativne kozmetike u svemiru je rijetka, no neke astronautkinje koriste osnovne proizvode radi osobnog osjećaja dobrobiti, osobito tijekom javljanja uživo. Ipak, kako je izjavila astronautkinja Serena Auñón-Chancellor, praktičnost je često ograničena: "Obično ponesem olovku za oči, sjenilo i možda olovku za obrve, ali shvatila sam da je u svemiru to više gnjavaža nego korist".

Auñón-Chancellor je također primijetila da joj koža u orbiti prividno izgleda mlađe, što je posljedica pomaka tjelesnih tekućina prema gornjem dijelu tijela.

Međutim, znanstvena istraživanja otkrivaju suprotan učinak. Studije provedene na astronautima, uključujući i posadu misije Inspiration4, potvrdile su da boravak u mikrogravitaciji uzrokuje stanjivanje kože i smanjenu sintezu kolagena, što su procesi povezani s ubrzanim starenjem. Kao odgovor na ove izazove, razvija se specijalizirana svemirska kozmetika. Primjerice, u lipnju 2025. brend Ready Set Jet postao je prvi s "AstroCertified" certifikatom, koji jamči da su proizvodi testirani na otpornost na radijaciju i uvjete nulte gravitacije.

Foto: NASA/Carolyn Collins Petersen/Media Drum World/Profimedia

Od prilagodbe do uključivog dizajna

Razumijevanje specifičnih potreba astronautkinja značajno je evoluiralo od početaka svemirskih programa. Tijekom priprema za prvu klasu astronautkinja 1978. godine, NASA-ini inženjeri dizajnirali su poseban komplet za šminku, koji je uključivao maskaru, sjajilo za usne i rumenilo. Taj prototip, koji nikada nije korišten u svemiru, danas se smatra simbolom početnih, pomalo nespretnih pokušaja prilagodbe opreme ženama.

UPOZORENJE DERMATOLOGINJE /

Neki preventivni anti-age tretmani mogu vas postariti: 'Ovo trebate izbjegavati'

Anegdota Sally Ride, prve Amerikanke u svemiru, dodatno ilustrira tadašnje nerazumijevanje. Prisjetila se kako su je inženjeri pitali je li 100 tampona dovoljna zaliha za sedmodnevnu misiju, što je istaknulo značajan jaz u poznavanju osnovnih ženskih fizioloških potreba.

Prvi koraci prema inkluzivnosti uključivali su prilagodbu postojeće opreme, kao što su odjeća, padobrani i apsorpcijski odjevni predmeti (engl. Maximum Absorbency Garments), koji se koriste tijekom lansiranja i slijetanja. Današnji pristup je znatno napredniji i usmjeren na rodno uključiv dizajn od samog početka. Umjesto puke prilagodbe, razvijaju se sustavi koji odgovaraju različitim tipovima tijela. Primjeri uključuju novi "univerzalni sustav za upravljanje otpadom" (ergonomski poboljšani svemirski toalet) te svemirska odijela dizajnirana specifično prema mjerama astronautkinja.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

ZANEMARIVANJE HIGIJENE /

Što se događa s tijelom ako se prestanete prati? Ovih 25 posljedica je alarmantno

POGLEDAJTE VIDEO: Isprobala sam analizu boja koja je osvojila društvene mreže: 'Ovo je pun pogodak'