Kultni prizori oko kojih se i danas lome koplja: Junake je odlikovao i sam Tito, pa zašto neki i dalje sumnjaju?

Na današnji datum prije 52 godine, Apollo 11 sletio je na Mjesec, a Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali su prvi ljudi koji su hodali po drugom svemirskom tijelu.

Apollo 11 je bila svemirska misija koja je 20. srpnja 1969. dovela prve ljude na Mjesec. Svemirski let, koji su provele Sjedinjene Države, smatra se velikim postignućem u povijesti istraživanja i predstavlja pobjedu SAD-a u hladnoratovskoj svemirskoj utrci sa Sovjetskim Savezom.

Prema nekim procjenama, milijun Amerikanaca zakrčilo je autoceste i plaže u blizini Svemirskog centra Kennedy na Floridi, pogleda uprtih u nebo. Svi oni ispratili su lansiranje Apolla 11 na nebesko putovanje prema Mjesecu, udaljenom 384 tisuće kilometara, u čiju će orbitu stići tri dana kasnije.

Tada javnost još uvijek nije znala da se, improvizirajući i ručno upravljajući lunarnim modulom Eagle, Armstrong spustio u području nazvanom More mira, izbjegavajući brojne stijene.

Iz kabine modula spustio je ljestve, zakoračio u sivu prašinu Mjeseca uz glasovitu rečenicu: “Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki korak za čovječanstvo”.

Uskoro mu se pridružio Edwin “Buzz” Aldrin, koji je Mjesečevu površinu opisao kao “veličanstvenu pustoš”. Dvojica astronauta dva i pol sata istraživali su površinu, prikupljali uzorke i snimali fotografije.

Za sobom su ostavili američku zastavu, seizmometar i još dva znanstvena instrumenta te spomen-ploču s tekstom: “Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi put nogom stupili na Mjesec. Srpanj 1969. A.D. Došli smo u miru uime cijelog čovječanstva”.

Euforija je zahvatila i naše prostore, pa je dr. Gabro Divjanović, direktor zagrebačke Zvjezdarnice, ocijenio da “fantazija Julesa Verna postaje čudesna stvarnost upravo pred našim očima”. Nepuna tri mjeseca nakon povratka s Mjeseca, trojica astronauta Apolla 11 posebnim avionom predsjednika Nixona stigla su 18. listopada 1969. godine u glavni grad Jugoslavije Beograd.

Nakon vožnje u kabrioletu beogradskim ulicama u Bijelom dvoru primio ih je predsjednik Josip Broz Tito i odlikovao najvišim odlikovanjem za strane državljanine - Jugoslavenskom zvijezdom s lentom.

Dok je čitav svijet promatrao slijetanje američkog modula na Mjesec 1969., nitko nije sumnjao u to što vidi – čak niti u Kremlju. Tek 1976. je izvjesni Amerikanac Bill Kaysing objavio knjigu rječitog naslova "We never went to the Moon" (Nikad nismo otišli na Mjesec). I tako su nastale teorije zavjere u koje neki i danas vjeruju.

Nikad Amerikanci nisu sletjeli na Mjesec! Sve je snimljeno u studiju! Tko je držao kameru kad je "prvi čovjek" sletio na Mjesec? Sve su to pitanja koja i dan-danas proganjaju skeptike. A onda su tu i diletantske pogreške: kako se američka zastava može vijoriti na Mjesecu? Odakle tamo vjetar i atmosfera? Čista izmišljotina u holivudskom stilu, govorili su.

Naravno, svi oni koji su uvjereni u teorije zavjere smatraju da "znaju bolje", ne samo od 12 astronauta koji su bili na Mjesecu, nego i od oko 400.000 ljudi koji su sudjelovali u projektu Apollo i od kojih se nikad nije čulo da su tek sudjelovali u nekom tamo cirkusu zvanom - slijetanje na Mjesec.