Pepelnicom ili Čistom srijedom, koja 2026. godine pada na 18. veljače, za katoličke vjernike započinje korizma, četrdesetodnevno razdoblje duhovne priprave za najveći kršćanski blagdan, Uskrs.

Iako se često pojednostavljuje kao vrijeme odricanja od slatkiša, kave ili društvenih mreža, njezin smisao daleko je dublji i obuhvaća cjelovitu duhovnu i tjelesnu obnovu. Riječ je o putovanju pokore, introspekcije i rasta koje vjernike poziva na promjenu srca kako bi radosno dočekali proslavu Kristova uskrsnuća.

VESELI RITUAL /

Kad maškare pokucaju na vrata. Tradicija koja je u gradovima gotovo izumrla

Korijeni koji sežu u prva stoljeća kršćanstva

Praksa priprave za Uskrs postojala je od samih početaka Crkve, no njezin oblik i trajanje mijenjali su se kroz stoljeća. Sveti Irenej Lionski već u drugom stoljeću spominje različite običaje posta koji su trajali dan ili dva. Tek nakon što je kršćanstvo dobilo slobodu u četvrtom stoljeću, prvenstveno na Prvom nicejskom saboru 325. godine, korizma se počinje oblikovati kao četrdesetodnevno razdoblje.

Broj četrdeset ima iznimnu biblijsku simboliku i uvijek označava vrijeme kušnje, pročišćenja i pripreme. Najvažniji uzor je četrdeset dana koje je Isus proveo u pustinji posteći i moleći prije početka svog javnog djelovanja. Uz to, Mojsije je proveo četrdeset dana na gori Sinaj prije nego što je primio Deset zapovijedi, a izraelski narod je četrdeset godina lutao pustinjom na putu u Obećanu zemlju. Na tragu tih događaja, korizma postaje vrijeme osobnog "ulaska u pustinju", udaljavanja od svakodnevne buke kako bi se jasnije čuo Božji glas, piše New York Times.

TIHA PORUKA /

Slojevito značenje: Znate li što simbolizira cvijeće koje nosimo na groblje?

Smisao odricanja: Tri stupa korizmene priprave

Središnji cilj korizme nije puko odricanje radi odricanja, već obraćenje, odnosno unutarnja promjena. Crkva tradicionalno ističe tri temeljna stupa na kojima počiva korizmena priprava: post, molitva i djela milosrđa. Ta tri elementa neraskidivo su povezana i čine cjelinu.

Post i nemrs predstavljaju disciplinu tijela. Strogi post, koji podrazumijeva jedan puni obrok u danu, obvezan je na Pepelnicu i Veliki petak. Nemrs, odnosno odricanje od mesa, obvezan je tih dana te se preporučuje svakog petka u korizmi. Odricanje od hrane, pića ili drugih užitaka poput cigareta i društvenih mreža, vježba je volje kojom čovjek jača svoj duh i pokazuje da ne živi "samo o kruhu". Time se stvara duhovni prostor za ono što je uistinu bitno.

Molitva je drugi stup, koji označava produbljivanje osobnog odnosa s Bogom. Tijekom korizme vjernici se potiču na češće sudjelovanje u misama, osobnu molitvu, čitanje Svetog pisma i sudjelovanje u pobožnostima poput križnog puta.

Djela milosrđa, odnosno milostinja, treći su stup koji ljubav prema Bogu pretače u konkretnu ljubav prema bližnjima. Novac ušteđen odricanjem ili dodatni trud usmjeravaju se prema onima kojima je pomoć potrebna. To je podsjetnik da vjera bez djela ljubavi ostaje prazna.

IZ PLAVIH ZONA /

Koliko često treba jesti meso? Stručnjak donosi recept za juhu, kaže da je tajna dugovječnosti

Običaji u Hrvatskoj i svijetu

Korizmeni običaji duboko su utkani u kulturu brojnih naroda, pa tako i hrvatskog.

Pepelnica: Podsjetnik na prolaznost

Na Čistu srijedu, svećenik tijekom obreda pepeljenja vjernicima stavlja pepeo na čelo izgovarajući riječi: "Obrati se i vjeruj evanđelju" ili "Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti." Pepeo, dobiven od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica od prethodne Cvjetnice, simbol je pokore i ljudske prolaznosti.

Od Gospina plača do procesije 'Za križen'

Svakog petka u crkvama diljem Hrvatske održava se pobožnost Križnog puta, a u mnogim krajevima pjeva se Gospin plač. Neki su običaji postali dio svjetske kulturne baštine, poput procesije "Za križen" na otoku Hvaru, koja se pod zaštitom UNESCO-a održava neprekidno stoljećima u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak. U Bosanskoj Posavini žene su tradicionalno nosile crne marame kao znak žalosti, dok su svadbe i veselja bili nezamislivi. U Slavoniji su se pripremala posna jela, a liturgijska boja korizme posvuda je ljubičasta, simbol pokore i iščekivanja.

Od palačinki do zmajeva

Dan prije Pepelnice, poznat kao Pokladni utorak, u anglosaksonskim zemljama naziva se Pancake Tuesday (Dan palačinki), jer se na taj dan tradicionalno troše zalihe jaja, mlijeka i masti prije početka posta. Pravoslavni vjernici korizmu započinju na Čisti ponedjeljak, a u Grčkoj je običaj da se taj dan puštaju zmajevi i provodi vrijeme u prirodi uz posnu hranu.

Korizma je, dakle, poziv na zaokret, prilika za "veliko pospremanje" duše. Ona je putovanje koje, kroz odricanje i molitvu, ne vodi u tugu, već u istinsku slobodu i radost Uskrsa.

Kako vi obilježavate korizmeno vrijeme i što ono vama znači podijelite s nama u komentarima. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

ZAGONETKE SVETOG PISMA /

12 nedovršenih biblijskih priča: Najveći misteriji koji i danas zbunjuju čitatelje

POGLEDAJTE VIDEO: Raj za ljubitelje bogatih okusa: Sendvič sa sirom, avokadom, lososom, salatom i poširanim jajem