Treba li mlađima od 15 zabraniti da gledaju videa na TikToku? Hoće li više vremena provoditi s prijateljima ako ne smiju biti na Instagramu? Bi li bili manje anksiozni da manje skrolaju po društvenim mrežama?

Sve više zemalja misli da bi i uvode zabrane. Prva je to u prosincu učinila Australija, gdje na mreže ne smije nitko mlađi od 16. Isto planira i Španjolska. Još su stroži Francuzi, Danci, Norvežani i Slovenci, koji pripremaju zabrane za mlađe od 15. U Hrvatskoj se za to zalaže stranka Možemo!, pokrenuli su i peticiju za zabranu društvenih mreža mlađima od 15 koju je dosad potpisalo 10 tisuća ljudi. Više o temi razgovarali smo s njihovom saborskom zastupnicom Ivanom Kekin. 

Na pitanje zašto misle da je važno da se djeci zabrane društvene mreže, Kekin kaže: "Za početak, ja sam i kao psihijatrica i prije politike pratila i dugo govorila o pogoršanju mentalnog zdravlja kod djece i mladih koje pratimo sada već niz godina, ne samo u Hrvatskoj, nego po cijelom zapadnom svijetu". 

OTVORENA ISTRAGA /

Obračun s TikTokom, Metom i X-om zbog dječje pornografije: 'Ovo mora prestati!'

Algoritam - ključni mehanizam štete

"I ono što me zapravo jako zanimalo je zašto sada odjedanput i zašto svuda takvo pogoršanje mentalnog zdravlja kod djece i mladih. Danas već stvarno imamo masu istraživanja - i meta analiza i longitudinalnih studija - koja nedvojbeno pokazuju da upravo od tih godina, kada su 2010.-ih društvene mreže na velika vrata ušli u naše živote, da se počinju pojavljivati strmi uspon depresivnosti kod djece, anksioznosti, poremećaja pažnje i koncentracije, spavanje da ne govorim, poremećaja hranjenja kod djevojčica pa sve do najtežih stvari - samoozljeđivanja i suicidalnosti. Danas znanost više nema dvojbi da društvene mreže i ekstenzivan boravak na društvenim mrežama itekako štete mentalnom zdravlju djece i mladih", dodaje Kekin. 

Pitali smo koje su najgore stvari koje se djeci događaju na društvenim mrežama. "Ima više aspekata. Ono što je ključni mehanizam štete koja se događa je algoritam, jer on nije ni neutralan. Algoritam je skrojen tako da svakog korisnika, pa i našu djecu, zadrži što je moguće dulje na društvenoj mreži. To vam je, kao što funkcionira svaka ovisnička industrija. Oni žele da popušite što više cigareta, ili popijete što više alkohola, ili što više kockate. Na isti način rade algoritmi. Oni našoj djeci nude sadržaje, prate točno koliko ste vi dugo na nekom sadržaju, što ste lajkaIi. Nude sadržaj koji traže najjaču emocionalnu reakciju, što znači da dođe do brzog okidanja dopamina, kratkog zadovoljstva i onda trebate još, još, još", objašnjava zastupnica. 

"Sigurna sam da odrasli i vaši gledatelji prepoznaju to besmisleno, beskranjo scrollanje. Sada zamislite kako se tome može oduprijeti dijete koje zapravo nije do kraja razvijeno. Imate cijela istraživanja koja su pokazala kako algoritmi to rade i tu će sada biti priča o toj drugoj šteti. Wall Street Journal je radio istraživanje da su napravili umjetne profile trinaestogodišnjeg djevojčica koje su lajkale samo neke sadržaje koji su za djevojčice prikladni te dobi - štence, mace, Taylor Swift, što se već u toj dobi voli"; nastavlja Kekin.

"Svi ti profili su kroz svega nekoliko tjedana počeli dobivati sadržaj koji se tiče ekstremnog mršavljenja, kako ne jesti čitav dan, kako biti što mršaviji  i ekstremnog tjeranja u krug poremećaja hranjenja koji onda kada djevojčice ili djevojke uđu u to, društvene mreže ga guraju, podržavaju jer su one stalno u tom svijetu. Iekako su izložene užasno štetnim sadržajima. Drugi aspekt je neprimjereni sadržaj, seksualizirani sadržaji, nasilje koje se odvija na društvenim mrežama i treći užasno važan aspekt je izloženost bilo kome, bilo kada, od bilo gdje, tko se može zapravo vašem djetetu javiti krivo predstaviti ucijeniti ga", dodaje naša sugovornica. 

'NE MOGU PRESTATI' /

Stručnjak upozorio Hrvate na ovisnost: 'To onemogućava svakodnevno funkcioniranje'

Tko je kriv? 

Psiholog Boris Jokić jednom je u RTL Direktu kazao da nam algoritmi odgajaju djecu. Zato smo Kekin pitali je li krivnja na roditeljima ili su za to krivi Meta, Elon Musk, Kinezi. 

"Naravno da svatko ima svoj dio odgovornosti. Mislim da je izrazito važno poručiti roditeljima da ne mogu osjećati krivnju što ne mogu kontrolirati što njihova djeca vide na mrežama. Vi možete i ograničiti djetetu vrijeme, ali vi zapravo nećete vidjeti kroz što ono prolazi ako je na društvenoj mreži. Djeca u Hrvatskoj u prosjeku otvaraju prve profile s 10 godina i to je tako zapravo sada svuda na Zapadu. Zato svi kreću u regulaciju. Tko je odgovoran? Na drugoj strani svake ovisnosti je profit. Na drugoj strani svake ovisnosti sjedi netko tko zarađuje. I ti ljudi, koji su već sada najbogatiji ljudi na svijetu, zarađuju na tome da našoj djeci trune mozak dok skroz laju", poručuje Kekin. 

Prokomentirala je i tvrdnje da će djeca vjerojatno pronaći načina da zaobiđu zabrane, otići na gaming platforme gdje nema nikakve kontrole. 

"Razumijem taj aspekt i ja sam prošla cijelu Hrvatsku s ovom temom. Imali smo tribine, s građanima je bilo stvarno važno da čujemo koji je feedback. I bilo je ljudi koji bi rekli: 'Ali što rješavamo sa zabranama'. Ali, recimo, mi imamo i danas klince koji će sa 16 godina naći način da kupe alkohol, ali svejedno imamo zabranu alkohola i ne prodajemo. Imamo istu stvar i s nikotinom. Dakle, zabranom se šalje i jedna poruka, pri čemu moram reći ovu važnu stvar. U našem prijedlogu zakona, mi tražimo zapravo zabranu do 15., osim uz izričiti pristanak roditelja. Dakle, mi ostavljamo roditeljima mogućnost da oni sami odlučuju ako to tako žele. Ono što je zapravo izrazito bitno za reći je da taj zakon, kojeg mi tražimo da Vlada prihvati, ne može ići bez - i mi smo stavili to u zakon - edukacije i prevencije svih u sustavu, i roditelja i djece i učitelja. Mi tražimo i zaštitu za žrtve online nasilja i preventivne mehanizme i da se to prepozna", opisuje gošća RTL Direkta. 

NOVI ŽIVOTNI STIL /

Generacija Z nameće trendove, širi se pokret 'dnevnog života': 'Ima još ljudi poput mene'

Osobni primjer s njezinom kćeri

Zanimalo nas je misli li da smo zakasnili i je li to uopće moguće, s obzirom na to da su nove generacije tako praktički odrasle. 

"Naravno da je to problematično. Mislim da ste i vi u vašoj emisiji komentirali to da danas prvi put imamo generacije koje manje znaju i pokazuju manje znanje i manje rezultate na testovima nego sve prijašnje generacije koje su uvijek išle progresivno. Mislim da nas to isto tako treba zabrinuti. Ne bih nikada rekla da je prekasno, to su naša djeca. Mi se za njih moramo boriti i država ima alate da ih zaštiti, kao što ih štiti od kockanja. Evo, izborili smo se za bolji zakon o kockanju da nemamo više. Ja sam išla od svog stana do škole svog sina, on je 30 puta u jednom smjeru bio izložen reklamama za kockanje, a sada toga više nema", navodi Kekin. 

Zatim je na osobnom primjeru opisala kako rješava situacija s mobitelom i TikTokom s vlastitom kćeri, koja ima 13 godina. "Patim se, kao i svi. To je taktika 'five more minutes'. Ima naravno ograničenja. Ona tvrdi da sam ja najstroža na svijetu, a ja apsolutno to ne vjerujem. To tvrde i sve njene prijateljice svojim mamama. I borimo se i natežemo. Mislim da bi za nju bilo puno bolje da ni toga nema. Nada se da zakon neće stupiti na snagu dok ona ne navrši 15", objašnjava Kekin.

Pitali smo je li ovo nadideološka tema, s kojom se slažu i lijevi i desni. "Stvarno mislim da je to tema oko koje postoji snažni društveni konsenzus. Svi žele zaštititi mentalno zdravlje djece i mladih i u tom smislu stvarno apeliram i na vladajuće, jer imali smo i tematsku sjednicu na mom Odboru. Pokazali su veliki interes i rekli su isto da shvaćaju da je to veliki problem. Tako da, rasprava će biti i pratit će je svi. Nadam se da će i vladajući prepoznati i prihvatiti zakon", zaključuje Kekin.