Na radnim mjestima ponekad dolazi do prelaženja granica između poslovnog i privatnog života, a mnogi zaposlenici žale se na uznemiravanje i maltretiranje od strane nadređenih. Takvo ponašanje, kažu, uključuje kontaktiranje izvan radnog vremena, prijetnje i emocionalno zlostavljanje, što postaje sve veći problem u mnogim industrijama.
Zaposlenici se žale kako se često osjećaju nesigurno i pod stalnim su pritiskom jer nadređeni ne poštuju osnovne granice profesionalnosti. Takve situacije negativno utječu na mentalno zdravlje i dobrobit zaposlenika, zbog čega mnogi odlučuju napustiti takvo radno mjesto i određeni posao.
Nakon što se na jednoj društvenoj mreži povela rasprava o uznemiravanju zaposlenika od strane nadređenih osoba u WhatsApp i Viber grupama kao i o pozivima nakon radnog vremena, Antonela (31), Marina (34) i Laura (28) su za Net.hr ispričale svoja negativna iskustva s poslodavcima, a pravnica Marijeta Kozina komentirala je koja su prava zaposlenika u takvim situacijama te kako bi se oni u takvim situacijama trebali postaviti.
Pozivi u kasne sate nakon radnog vremena
Antonela kaže kako je doživjela psihičko maltretiranje od strane nadređene osobe, koja je stvarala napetu atmosferu među zaposlenicima i nije se ustručavala prozivati ih čak ni izvan radnog vremena.
"U jednoj trgovini odjećom u kojoj sam radila doživjela sam baš jako maltretiranje. Bilo je to prije deset godina. Šefica je stalno vikala na mene i na još nekolicinu kolega koji joj nisu podilazili. Uznemiravala je sve i prozivala u WhatsApp grupi, bili mi doma nakon smjene ili na godišnjem. Ako je netko nešto pogriješio, doslovno bi nam govorila da smo glupi. Svaki dan sam dolazila na posao s grčem u želucu hoću li sve dobro odraditi, a i da odradiš dobro, nema pohvale. Samo se čeka da nešto pogriješiš da ti se može prigovarati, a svi griješimo. Napravila je klanove od ulizica i ovih što joj se ne ulizuju te ih je okrenula jedne protiv drugih. Na kraju ju je mnogo kolega prijavilo za mobing, ali kako se ništa nije poduzimalo, ljudi su bili prisiljeni dati otkaz, uključujući i mene. Nakon što je nekoliko zaposlenika otišlo, dotična je dobila otkaz jer su oni iznad nje shvatili da je stvarno u njoj problem i da maltretira druge - da želi svima dati do znanja da je ona glavna, ali na krivi način", kaže Antonela.
Marina je podijelila svoja iskustva iz nekoliko radnih okruženja, gdje su šefovi često prelazili granice između poslovnog i privatnog života, inzistirajući na komunikaciji izvan radnog vremena pa čak i dijeleći previše osobnih informacija.
"Na svakom poslu na kojem sam do sada radila kontaktiralo me se nakon radnog vremena i tijekom godišnjeg odmora. Nekad je to bilo putem messengera i WhatsAppa, nekad mailom. U nekim kompanijama su inzistirali da instaliramo i dodatne aplikacije za komunikaciju. Što se tiče poruka izvan radnog vremena, to su uglavnom bili prigovori vezano uz mene i nešto što sam napravila, a što šef nije htio reći tijekom radnog vremena. Nekad bi to bili prigovori na račun drugih i to jako ružni, koji su prelazili granice poslovne komunikacije. Svodilo se na fizičke stvari i privatni život osoba. Često se kod šefova događalo da prekorače granice poslovnog i privatnog i žele ostvariti odnos izvan radnog prostora i vremena. Forsirali su druženja i team building su vidjeli kao izlazak navečer u neki klub. Nekad su šefovi dijelili previše svog privatnog života, iako ih nitko nije za to pitao te su iznosili neugodne detalje. Sjećam se kako je šef u jednoj kompaniji uvijek imao neku metu. Osoba bi napravila dvije - tri greške i onda bi se okomio na nju i sve ostale okretao protiv nje. Napravio je grupe na messengeru i društvenim mrežama, gdje se svašta iznosilo. U posljednjih nekoliko godina popularne su i glasovne poruke pa su mi često i one stizale od šefova izvan radnog vremena", prisjetila se Marina.
I Laura se osvrnula na jedan od posljednjih poslova koji je radila u turizmu kada ju je šokirao poslodavac koji je od nje očekivao da mu bude uvijek dostupna, što je kulminiralo situacijom na Badnjak kad je zaprimila poziv usred noći.
"Tek sam se zaposlila i poslodavac mi je izgledao sasvim u redu. Također sam smatrala da će biti sve ok jer je iz dobre liječničke obitelji. Počela sam raditi kao glavna recepcionerka za njegove luksuzne apartmane u centru grada. Očekujući da ću odraditi smjenu i ići kući, šokirala sam se što je kupio telefon na koji se trebam javljati od 0 do 24. Kad sam vidjela gdje sam došla i u što sam se uvalila, na Badnjak mi je u 0:30 zazvonio telefon. Pomislila sam 'Tko me može osim obitelji i prijatelja zvati?', a kad ono - šef. Odlučila sam da se neću javiti i sutradan sam uljudno pitala čovjeka zašto me zvao tako kasno na Badnjak, ali on je sve uspio zanijekati i slagao mi je da me s njegovog mobitela zvao njegov rođak. Opsesija, neodgoj, pijanstvo - što god da je kumovalo ovakvom ponašanju - ne daj Bože opet", zaključila je Laura.
Radnici imaju određena prava
Pravnica Marijeta Kozina objasnila je za Net.hr kakva su zakonska prava radnika kada je u pitanju uznemiravanje od strane nadređenih nakon radnog vremena.
"Što se tiče poziva od strane poslodavca nakon radnog vremena, Zakon o radu (čl. 60A., st. 8.) kaže da tijekom korištenja prava na odmore i dopuste (dnevni, tjedni odmor i sl.) radnik i poslodavac moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, osim ako se radi o prijekoj potrebi, odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije", ističe.
"Međutim, što je prijeka potreba nije nigdje definirano pa bi se isto trebalo promatrati od slučaja do slučaja, ali generalno zaposlenici imaju pravo odbiti zadatke i pozive izvan radnog vremena, bez trpljenja štetnih posljedica. Naravno, uvijek može doći do nepredviđenih situacija, no po meni bi poslodavac trebao kontaktirati zaposlenike izvan radnog vremena isključivo u iznimnim situacijama koje ne mogu čekati do sljedećeg radnog dana. Primjerice, takve situacije bi se odnosile na hitne slučajeve koji bi mogli ozbiljno ugroziti poslovanje poslodavca, prouzročiti mu znatnu financijsku štetu ili narušiti odnos s ključnim klijentima, što bi se sve trebalo jasno iskomunicirati radniku. To bi trebala biti iznimka, a ne pravilo. Za poslodavce koji se ne drže tog pravila nisu predviđene nikakve kazne", naglasila je.
Kozina je pojasnila i je li kreiranje WhatsApp i Viber grupa u kojima poslodavci iznose kritike ili negativne komentare o zaposlenicima zakonski prihvatljivo, ili bi i to moglo biti smatrano kršenjem privatnosti.
"Što se tiče WhatsApp ili Viber grupa, po meni one nisu zabranjene, štoviše mogu i biti korisne (nama u timu recimo služe tome da se obavijestimo međusobno ukoliko je netko bolestan ili je radi nekog drugog razloga spriječen doći na posao), ali sve već navedeno bih primijenila ovdje: Tijekom korištenja prava na odmore i dopuste radnik i poslodavac moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, osim ako se radi o prijekoj potrebi, odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije. Ovaj gore spomenuti dio glede vrijeđanja i slično putem navedenih aplikacija po meni nije prihvatljivo, ni dozvoljeno", dodala je.
Pravnica je ukazala kakve posljedice mogu snositi poslodavci ako se dokaže da su radnici bili izloženi uznemiravanju ili maltretiranju od strane nadređenih, uključujući verbalno nasilje.
"Što se tiče pitanja glede uznemiravanja, člankom 134. Zakonom o radu propisano je da se postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je imenovati jednu osobu, a poslodavac koji zapošljava više od 75 radnika dužan je imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. Poslodavac odnosno prethodno imenovana osoba dužna je najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji", istaknula je.
U slučaju neadekvatnog postupanja poslodavca prema prijavama uznemiravanja, radnici imaju pravo poduzeti određene korake kako bi osigurali svoju zaštitu.
"Ako poslodavac u tom roku ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada", napominje Vdović.
Osim toga, pravnica je razjasnila koji su zakonski postupci i posljedice za poslodavce u slučajevima uznemiravanja radnika te prava koja zaposleni imaju ako se suoče s takvim ponašanjem.
"Za vrijeme prekida rada, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio. Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa, što bi značilo da ta osoba za koju se utvrdi da je uznemiravala drugu osobu može biti sankcionirana bilo upozorenjem na obveze iz radnog odnosa ili strožom sankcijom – otkazom ugovora o radu. Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju", upozorila je Vdović.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Radnice nakon otkaza pred tvornicom: 'Vlasnica je došla i rekla da nema novca...'
