Otkrivena varijanta 'gena mršavosti' koja nekim sretnicima pomaže da ostanu vitki

Dok se neki ljudi muče s brojanjem svake kalorije kako bi održali liniju, drugi su, čini se, osvojili genetsku lutriju s prirodno brzim metabolizmom i svim zdravstvenim prednostima koje uz to dolaze.

Sada su znanstvenici otkrili specifičnu mutaciju takozvanog "gena mršavosti" koja otprilike jednoj od 7000 osoba omogućuje da ostanu prirodno vitke. Iako ovo zvuči kao privilegija za rijetke, istraživanje bi moglo otvoriti vrata novim vrstama terapija koje bi jednog dana mogle oponašati taj učinak i kod ostatka populacije.

Tajna se krije u genu FNIP1

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, znanstvenici su analizirali genetske podatke više od milijun ljudi s tri kontinenta kako bi utvrdili postoje li mutacije koje utječu na metabolizam, odnosno na način na koji naša tijela pretvaraju hranu u energiju.

TOTALNO NEOČEKIVANO /

Pogreška sa spavanjem može dovesti do debljanja: Dobiva se pola kilograma u šest tjedana

Otkrili su da ključnu ulogu igra gen FNIP1. Tijekom evolucije, ovaj gen razvio se kako bi usporio sagorijevanje kalorija u vremenima obilja hrane, skladišteći energiju za preživljavanje u razdobljima nestašice.

Međutim, kada je jedna kopija ovog gena "isključena", tijelo sagorijeva kalorije brže umjesto da ih skladišti za kasnije. Ljudi s ovom rijetkom mutacijom imaju upravo takvu, isključenu kopiju gena FNIP1.

"Danas živimo u okruženju vrlo bogatom kalorijama, za što povijesno nema presedana", rekao je Luca Lotta, jedan od glavnih autora studije. "Ove iznimno rijetke mutacije, koje su možda tisućljećima bile nepovoljne, sada su povoljne za tijelo."

Svaka osoba nasljeđuje dvije kopije gena, po jednu od svakog roditelja, a među ispitanicima je pronađeno oko 150 osoba kojima je jedna kopija bila neaktivna, piše The New York Post.

Foto: Shutterstock

Zdravstvene prednosti koje nadilaze vitkost

Ovih nekoliko sretnika imalo je nižu tjelesnu težinu, manji udio tjelesne i jetrene masti te su istovremeno razvili više mišićne mase. No, prednosti sežu mnogo dalje od estetike.

Njihovo zdravstveno stanje pokazalo je i druge ozbiljne prednosti, uključujući nižu razinu kolesterola i drastično smanjen rizik za čitav niz bolesti. Među njima su srčani udar, moždani udar, bolesti bubrega i nealkoholna masna bolest jetre.

Znanstvenici upozoravaju da isključivanje obje kopije gena ne bi bilo rješenje. To može uzrokovati ozbiljne probleme jer te kopije pomažu stanicama u usmjeravanju korištenja energije i igraju ključnu ulogu u imunološkom sustavu, a moglo bi negativno utjecati i na srce.

Foto: Pexels

FNIP1 nije jedini 'gen mršavosti'

Ovo otkriće nadovezuje se na ranija saznanja o genetskoj podlozi tjelesne težine. FNIP1 nije prvi identificirani "gen mršavosti". Još 2020. godine veliku je pozornost privukao gen ALK, čija je specifična varijanta povezana s nižim indeksom tjelesne mase. Eksperimenti na miševima pokazali su da su jedinke s "isključenim" ALK genom ostale mršave čak i uz prehranu bogatu mastima.

Ipak, priča je složenija, što pokazuje i neočekivani ishod kod pacijenata oboljelih od raka liječenih ALK inhibitorima. Jedna od čestih nuspojava bila je debljanje, što sugerira da je uloga gena u regulaciji težine kod ljudi puno kompleksnija.

Uz to, znanstvenici su identificirali i druge važne gene, poput ZFHX3 koji utječe na apetit ili kombinaciju 14 gena, predvođenih genom PPARGC1A, koji mogu udvostručiti gubitak težine kod osoba koje redovito vježbaju.

Potencijal za buduće lijekove

Istraživači su u najnovijoj studiji testirali mogu li isključivanjem jedne kopije gena FNIP1 potaknuti metabolizam kod miševa. Rezultati su bili obećavajući: miševi su bili zaštićeni od debljanja i nakupljanja masnoće, imali su više mišićne mase, bolju osjetljivost na inzulin, što smanjuje rizik od dijabetesa, i manje masti u jetri.

ZBOGOM MASNOĆI /

Ova vježba topi salo na trbuhu bolje od kardija: 'Čini da izgledate i osjećate se mlađe'

Iako ovo otvara vrata razvoju lijekova koji bi mogli oponašati učinak ove mutacije, znanstvenici ističu da je nejasno je li takav pristup siguran za ljude. Bilo kakva terapija je, prema riječima Lotte, "mnogo godina daleko".

Reprogramiranje gena pokazalo je određeni potencijal, ali zasad samo na miševima. Za razliku od lijekova poput Ozempica ili Wegovyja, čija se upotreba može prekinuti ako se pojave opasne nuspojave, genska terapija je trajnija, što sa sobom nosi veće rizike.

Otkriće uloge gena FNIP1 još je jedan važan korak u razumijevanju složene slagalice koja određuje našu tjelesnu težinu. Iako nudi nadu za buduće personalizirane terapije u borbi protiv pretilosti, jasno je da je regulacija težine rezultat zamršene interakcije velikog broja gena, načina života i okolišnih čimbenika.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

SKRIVENE OPASNOSTI /

Pazite na količinu: Ovih 13 zdravih namirnica mogu biti štetne ako ih previše konzumirate