Svakog 13. prosinca, diljem Hrvatske, u mnogim domovima ponavlja se isti prizor: u plitke posudice siju se zrna pšenice koja će do Božića izrasti u gusti zeleni ukras, simbol novog života i nade. Ovaj duboko ukorijenjeni običaj izravno je povezan sa svetom Lucijom, djevicom i mučenicom čije ime znači "svjetlo".

Njezina priča, smještena u jedno od najmračnijih razdoblja kršćanske povijesti, i danas sjaji kao snažan podsjetnik na hrabrost, vjeru i pobjedu svjetla nad tamom.

ADVENTSKA TRADICIJA /

Zeleni simbol nade i obilja: Donosimo vodič za uspješnu božićnu pšenicu, korak po korak

Život u sjeni progona svete Lucije

Povijesni zapisi potvrđuju da je Lucija bila stvarna osoba, rođena oko 283. godine u Sirakuzi na Siciliji, u bogatoj i uglednoj obitelji. Otac joj je preminuo dok je bila djevojčica, ostavivši je na brigu majci Eutihiji. Odrastala je u kršćanskom duhu u vrijeme kada je to značilo živjeti u stalnoj opasnosti. Početkom 4. stoljeća, rimski car Dioklecijan pokrenuo je jedan od najžešćih progona kršćana, poznat kao "Veliki progon", u kojem su tisuće vjernika bile mučene i pogubljene zbog odbijanja da se odreknu svoje vjere.

U takvom okruženju, Lucija je potajno posvetila svoj život Bogu i zavjetovala se na doživotno djevičanstvo. Njezina majka, ne znajući za kćerin zavjet i zabrinuta za njezinu budućnost zbog vlastite teške bolesti – dugogodišnjeg krvarenja – ugovorila joj je brak s mladićem iz poganske obitelji.

IMAMO NOVE OCJENE! /

'Oho, ovo je pravo božićno remek-djelo!' Jedna od vaših jelki oduševila je božićni žiri

Zavjet vjere i čudo na grobu svete Agate

Kako bi odgodila vjenčanje i pronašla rješenje za majčinu bolest, Lucija ju je nagovorila na hodočašće u obližnju Kataniju, na grob svete Agate, mučenice koja je stradala pedesetak godina ranije. Dok su molile na grobu, Luciji se, prema predaji, u snu ukazala sveta Agata. Objavila joj je da je njezina majka ozdravila zahvaljujući Lucijinoj snažnoj vjeri te joj navijestila da će ona, Lucija, postati slava svoga grada Sirakuze, kao što je Agata slava Katanije.

Foto:

Kada se probudila, majka je doista bila zdrava. Taj je događaj ojačao Lucijinu odlučnost. Iskoristila je priliku da majci otkrije svoj zavjet i zamoli je da dopusti da svoj miraz i obiteljsko bogatstvo podijeli siromasima. Iako je majka isprva oklijevala, Lucijina ju je vjera uvjerila. Sljedećih godina, Lucija je radosno dijelila imetak potrebitima, živeći u skladu sa svojim zavjetom.

NACIONALNI REKORDER /

Priča o 'ćelavom' blagdanskom drvcu obilazi svijet: Osiguralo je svoje mjesto u povijesti

Izdaja, mučeništvo i nepokolebljiva hrabrost

Vijest o tome da Lucija rasprodaje obiteljsku imovinu stigla je do njezina odbačenog zaručnika. Bijesan i povrijeđen, shvatio je da od braka neće biti ništa te ju je iz osvete prijavio rimskom upravitelju Sirakuze, Paskaziju, kao kršćanku. Lucija je uhićena i izvedena pred sud oko 304. godine. Paskazije je od nje zahtijevao da prinese žrtvu rimskim bogovima, što je ona odlučno odbila.

Legende koje opisuju njezino mučeništvo svjedoče o njezinoj čudesnoj snazi. Kada je upravitelj naredio da je odvedu u javnu kuću kako bi je obeščastili, vojnici je nisu mogli pomaknuti s mjesta, čak ni kada su je vezali za jaram volova. Potom su oko nje naslagali drva i pokušali je spaliti, no plamen je nije ni dotaknuo. Na kraju, iscrpivši sve metode mučenja, Paskazije je naredio da joj vojnik zabije mač u grlo, čime je njezino mučeništvo dovršeno.

ZAGREB ADVENT RUN /

Poznati trener o popularnoj utrci: 'Kao da trčite kroz bajku! Grad svijetli, ljudi vas bodre'

Zaštitnica vida i simbol svjetla

Iako se u najranijim zapisima o njezinu životu ne spominje, kasnije su se, osobito u srednjem vijeku, razvile legende o njezinim očima. Prema jednoj verziji, mučitelji su joj iskopali oči, dok druga, još dramatičnija priča, govori da si ih je sama izvadila kako bi odvratila upornog prosca koji je neprestano hvalio njihovu ljepotu. U svim verzijama legende, kada je njezino tijelo pripremano za pokop, otkrili su da su joj oči čudesno vraćene.

Zbog toga je sveta Lucija postala općepoznata kao zaštitnica slijepih, slabovidnih i svih koji boluju od očnih bolesti. Njezina ikonografija gotovo uvijek uključuje prikaz očiju na pladnju ili u posudi te palminu grančicu, simbol mučeničke pobjede.

Njezino štovanje brzo se proširilo iz Sirakuze, a već do šestog stoljeća bilo je toliko rašireno da je papa Grgur Veliki njezino ime uvrstio u Rimski kanon, središnju molitvu mise, gdje se i danas spominje uz druge velike mučenice. Kao donositeljica svjetla, čiji je blagdan nekoć padao na zimski solsticij, najkraći dan u godini, sveta Lucija ostaje trajni simbol nade i vjere koja obasjava najdublju tamu, naviještajući dolazak božićnog svjetla.

POGLEDAJTE GALERIJU

BAJKOVITA IDILA /

Prestižni medij objavio 10 najljepših gradova za zimski odmor: Na popisu i jedan hrvatski

POGLEDAJTE VIDEO: Bogato i zdravo jelo: Pripremite ovu osvježavajuću i hranjivu salatu od pureće šunke