Usred zime, dok priroda spava pod pokrivačem hladnoće, u hrvatskim domovima niče život. Mali tanjurići ispunjeni bujnom, zelenom pšenicom postaju središnji ukras blagdanskog stola i jedan od najprepoznatljivijih simbola Božića.

Iako se danas može kupiti za simboličan iznos na svakom koraku, sijanje božićne pšenice običaj je koji nas vraća u djetinjstvo, okuplja obitelj i nosi duboku poruku nade, obnove i blagostanja.

Duboka simbolika zelenih vlati

Tradicija sijanja pšenice ukorijenjena je u kršćanstvu i prirodi. Ona je prvenstveno simbol novog života i plodnosti. Prema starom narodnom vjerovanju, izgled pšenice na Božić predviđao je kakva će biti ljetina u nadolazećoj godini. Gusta, visoka i sočno zelena pšenica obećavala je bogatu i plodnu godinu, dok je rijetka i slabašna bila znak oskudice.

Osim agrarne simbolike, božićna pšenica nosi i snažnu duhovnu poruku. Njezine zelene vlati podsjećaju na novi život rođen u Betlehemu, čije ime na hebrejskom znači "kuća kruha". Pšenica nas tako upućuje na Krista, koji je "kruh života", i na euharistiju, koja se pripravlja od pšeničnog zrna. Jedna od legendi kaže da je ovaj običaj nastao kao spomen na Svetu obitelj. Bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija i Josip zamolili su seljaka koji je sijao pšenicu da vojnicima kaže kako su oni već prošli. Tada se dogodilo čudo – pšenica je trenutačno izrasla, uvjerivši vojnike da je Sveta obitelj prošla davno prije, čime su odustali od potjere.

Kada i zašto sijati pšenicu?

Prema tradiciji, pšenica se sije na dva važna datuma uoči Božića, a svaki nosi svoje značenje.

Dan svete Barbare (4. prosinca)

Nekada je bilo uobičajeno pšenicu sijati na blagdan svete Barbare. Razlozi su bili praktične prirode – u kućama bez centralnog grijanja pšenici je trebalo više vremena da nikne i naraste do Božića. Sveta Barbara, zaštitnica poljoprivrednika i rudara, smatra se vjesnicom Božića i simbolom pobjede svjetla i života nad zimskom tamom.

Dan svete Lucije (13. prosinca)

Danas je najrašireniji običaj sijanja pšenice na blagdan svete Lucije. Njezino ime potječe od latinske riječi lux, što znači svjetlost. Sveta Lucija navjestiteljica je Božića kao rođendana svjetla, a period od 12 dana do Božića, poznat kao "Lucijini dani", dovoljan je da pšenica u toplini doma izraste u raskošan ukras.

IMAMO NOVE OCJENE! /

'Oho, ovo je pravo božićno remek-djelo!' Jedna od vaših jelki oduševila je božićni žiri

Vodič za uspješan uzgoj pšenice: Korak po korak

Uzgoj božićne pšenice jednostavan je proces, idealan za uključivanje djece, no nekoliko savjeta može osigurati da vaša pšenica bude gusta i zdrava.

Foto:

• Priprema sjemena: Da bi sjeme brže proklijalo, preporučuje se potopiti ga u mlaku vodu i ostaviti preko noći. Idući dan ga ocijedite i osušite na papirnatom ubrusu.
• Odabir posude i podloge: Koristite plitku posudu, tanjurić ili zdjelicu. Kao podlogu možete koristiti sloj zemlje za cvijeće debljine oko dva centimetra ili sloj pamučne vate. Vata je popularan trik jer je čista i jednostavna za upotrebu.
• Sijanje: Sjemenke ravnomjerno rasporedite po podlozi. Pazite da sloj ne bude pregust jer će se izdanci međusobno "gušiti" i izduživati u potrazi za prostorom, što će rezultirati tanjom i nestabilnijom pšenicom. Ako koristite zemlju, sjeme prekrijte vrlo tankim slojem supstrata.
• Njega i zalijevanje: Posudu stavite na svijetlo mjesto, poput prozorske daske, ali izbjegavajte izravnu sunčevu svjetlost i blizinu radijatora ili peći. Pšenici je potrebna umjerena toplina. Najveći saveznik u održavanju je vlaga. Umjesto klasičnog zalijevanja, pšenicu je najbolje svakodnevno prskati vodom pomoću raspršivača kako bi podloga ostala vlažna, ali ne i natopljena vodom. Previše vode uzrokovat će žućenje listova i pojavu plijesni.
• Podrezivanje: Kada pšenica naraste, slobodno joj škarama podrežite vrhove kako bi bila ujednačene visine i gušćeg, urednijeg izgleda.

NACIONALNI REKORDER /

Priča o 'ćelavom' blagdanskom drvcu obilazi svijet: Osiguralo je svoje mjesto u povijesti

Dekoracija i tradicija na božićnom stolu

Kada pšenica izraste, tradicionalno se ukrašava. Najčešće se oko nje veže vrpca hrvatske trobojnice. U sredinu se često stavlja svijeća, koja simbolizira svjetlost Krista, a ponegdje i jabuka kao simbol zdravlja. Na Badnjak i Božić, pšenica zauzima počasno mjesto na stolu, okružena orasima, bademima ili drugim plodovima, unoseći dašak prirode i života u blagdansko okruženje.

Što s pšenicom nakon blagdana?

Nakon Sveta tri kralja, kada se blagdanski ukrasi pospremaju, pšenica se ne baca u smeće. Prema starom običaju, daje se pticama kako bi i one osjetile obilje. Danas mnogi prepoznaju i njezine zdravstvene prednosti. Mlade zelene izdanke možete ošišati i iskoristiti za pripremu hranjivog soka od pšenice, poznatog kao wheatgrass juice. Bogat je klorofilom, vitaminima i mineralima, a možete ga dodati u smoothie ili popiti samostalno kao pravu vitaminsku bombu.

Sijanje pšenice puno je više od pukog ukrašavanja doma. To je živa tradicija koja nas uči strpljenju, podsjeća na ciklus života i u najtamnijem dijelu godine unosi svjetlost i nadu u novi početak.

POGLEDAJTE GALERIJU

BAJKOVITA IDILA /

Prestižni medij objavio 10 najljepših gradova za zimski odmor: Na popisu i jedan hrvatski

POGLEDAJTE VIDEO: Nutricionistica razotkriva ključne mitove o prehrani: 'Ovo su dvije najveće zablude koje sam čula'