'ODBIJAM SE OPTEREĆIVATI' /

Peče kruh, sporo i dugo kuha gulaše, za 15 minuta spremna za izlazak: Ivana Kekin iskreno o svemu

Sigurna sam da ja više vremena, a i novaca, ulažem u to kako izgledam od muških kolega, ali odbijam se opterećivati preko mjere, rekla je Ivana Kekin

11.3.2026.

17:55

Iva Rebac

Sandra Simunovic/PIXSELL

Saborska zastupnica i psihijatrica Ivana Kekin u javnosti je poznata kao oštra, britka i rječita političarka koja bez zadrške ulazi u rasprave o zdravstvu, obrazovanju i društvenim nejednakostima. No iza saborske govornice stoji i liječnica s dugogodišnjim iskustvom rada u psihijatriji te majka dvoje tinejdžera koja svakodnevno balansira između profesionalnog znanja i roditeljske brige.

U vremenu u kojem se političarke češće pita o izgledu nego o zakonima, Kekin ipak ne zazire ni od “lakših” tema -ali ih uvijek vraća na širi društveni kontekst. Govoreći o njezi i šminki, istodobno problematizira industriju koja ženama nameće imperativ vječne mladosti. Dok opisuje svoju prehranu i kuhanje, otvara pitanje raspodjele kućanskog rada i svakodnevice zaposlenih roditelja. A kada razgovor skrene na djecu i društvene mreže, ton postaje ozbiljan: iza podataka stoje tisuće mladih s ozbiljnim teškoćama mentalnog zdravlja.

U razgovoru za NET.HR otkriva kako izgleda njezina svakodnevna rutina, koliko joj treba da se spremi za izlazak, zašto odbija podlijegati pritiscima oko izgleda, ali i zašto smatra da je zaštita djece u digitalnom prostoru jedno od ključnih političkih pitanja današnjice.

'Odbijam se opterećivati'

Kada je riječ o beauty rutini, Kekin je dosljedna i jednostavna. Već godinama, kaže, primjenjuje isti ritual ujutro i navečer.

"Umivanje, neki serum i krema. Mislim da je to dovoljno i odbijam se opterećivati više od toga jer me dosta frustrira činjenica da smo mi žene nekako obavezne puno više trošiti na proizvode za njegu. U tom smislu mi se ne sviđa ni poplava svih mogućih i nemogućih zahvata koji se pojavljuju na tržištu, obećavajući vječnu mladost. Šminkam se gotovo svakodnevno, koristim CC kremu, korektor, maskaru i rumenilo. I dakako ruž", jasna je i konkretna Kekin.

Kosi posvećuje pažnju, ali bez dramatike. Ima svoju obožavanu frizerku već skoro 20 godina.

"Pratim ju, iako je u međuvremenu otišla na drugi kraj grada. No imam i super salon odmah u zgradi, za bilo kakvu hitnoću i krizu", ističe.

Tjelovježba je, ističe, apsolutni preduvjet njezine dobrobiti.

“Vježbam, dižem utege, planinarim, trčim. Obožavam to i svaki dan sam aktivna", poručuje Kekin.

A s obzirom na zahtjevan posao kako puni baterije i ima li svoje male rituale za energiju i balans?

"Glavu mi najbolje balansira knjiga, puno više od serija ili skrolanja - koje zapravo potiče nemir. Tako da dosta čitam", ističe.

ZA NET.HR /

Biljana Borzan o stilu koji osvaja EU: 'Volim šivati, a suprug mi kupuje najposebnije komade'

Kuhinja kao svakodnevica

Kekin voli kuhati - i sve što kuhanje podrazumijeva. Redovito kuha otkako ima djecu, što je, kako kaže, “bome skoro već 20 godina”.

"S obzirom na radno vrijeme najčešće kuham navečer, a sebi nosim ručak na posao. Najčešće su to juhe, variva, salate. Jedemo dosta mahunarki i povrća, ali volim i dobru pastu. Vikendom isto odradim dio pripreme, pečem kruh, sporo i dugo kuham gulaše ili pečem meso koje onda jedemo i kroz tjedan, uz tortilje, u sendvičima..ili smrznem pa imam za situacije kad se nije stiglo kuhati. Ujutro zimi jedem uvijek isto, kruh i maslac i kuhano jaje, a ljeti volim voćne smoothije", objašnjava.

Problema s kilogramima, kaže da nema. Nije ih nikad ni imala.

"Sitna sam oduvijek, a takva mi je i mama".

Pritisci na žene u javnosti

Žene i muškarci u politici nisu u istom položaju što se izgleda tiče. To je činjenica, nažalost, koje je svjesna i ona.

"Očito je da se od žena više očekuje, da ih se značajno više komentira, a bome i puno lakše osuđuje. Sigurna sam da ja više vremena, a i novaca, ulažem u to kako izgledam od muških kolega, ali odbijam se opterećivati preko mjere i zapravo sam dosta otporna na komentare koji se tiču mog fizičkog izgleda" objašnjava.

Ipak, da se spremi za izlazak ili važan događaj potrebno joj je - 15 minuta.

"Za posao se trudim oblačiti primjereno i minimalistički. Odijela, košulje, dolčevite. U slobodno vrijeme sam puno više casual, volim oversize odjeću, nosim traperice, tenisice, veste. Najviše odjeće kupujem online ili kad sam negdje na putu"

Neki 'modni porok' kaže da nema. Jednako voli cipele, torbe i nakit, ali se trudi ne pretjerivati.

"Volim i gotovo isključivo imam nakit domaćeg dizajnerskog studija, sviđa mi se gotovo sve što proizvedu. Naušnice koje najčešće nosim su bile poklon za rođendan i vrlo su mi drage", kaže nam.

Djeca, algoritmi i alarmantne brojke

Idealna tema s psihijatricom i majkom dvoje tinejdžera su i - izazovi današnjeg roditeljstva. Smatra da je danas najveći izazov to što djecu odgajamo u prostoru koji više nije samo fizički, nego i digitalni.

"A taj digitalni prostor nije neutralan. Dizajniran je da zadrži pažnju, da izazove emociju, da potakne ponavljanje. Ovo više nije dojam roditelja ni moralna panika. Ovo je javnozdravstvena činjenica. U Hrvatskoj procjenjujemo da oko 50 tisuća djece ima ozbiljne teškoće mentalnog zdravlja, a imamo pedesetak dječjih i adolescentnih psihijatara. Istovremeno, posljednjih deset do petnaest godina bilježimo strmi rast anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja i hranjenja, problema pažnje, samoozljeđivanja pa i suicidalnosti. Taj rast vremenski se poklapa s masovnim ulaskom pametnih telefona i društvenih mreža u dječje živote" objašnjava nam.

'TREBAMO DOSLJEDNE ODRASLE' /

Psihologinja o zabranama društvenih mreža za djecu: 'Same po sebi ih neće i ne mogu zaštiti'

Longitudinalne studije iz Europe i SAD-a, dodaje, pokazuju jasnu povezanost između vremena provedenog na društvenim mrežama i rizika za razvoj mentalnih poremećaja, osobito kod mlađe djece i djevojčica.

“Pravo pitanje danas je: što ćemo s tim učiniti? Granica između “normalnog” korištenja i problema ne mjeri se samo satima, nego promjenom ponašanja djeteta - razdražljivošću, povlačenjem, padom koncentracije, poremećajem sna, opsesivnim uspoređivanjem i samoozljeđivanjem", tvrdi Kekin.

A što savjetuje roditeljima?

" Savjetovala bih im tri stvari. Prvo, razgovor bez panike i bez moraliziranja. Djeca će prije priznati da ih nešto muči ako ne osjećaju da će im mobitel biti odmah oduzet. Drugo, zajednička pravila. Ekrani ne smiju biti privatni teritorij bez granica. Noć bez mobitela u sobi, dogovoreno vrijeme korištenja, jasna pravila o sadržaju. Treće, budimo primjer. Djeca vide koliko smo i mi na ekranima. I važno je reći: ako osjećate da situacija izmiče kontroli, potražite stručnu pomoć.

Stalno balansiranje

Kao psihijatrica zna koje su profesionalne preporuke, a kao majka živi svakodnevicu s djecom. Kako uopće u praksi usklađuje kontrolu, povjerenje i slobodu kada je riječ o ekranima i društvenim mrežama?

"U praksi je to stalno balansiranje. Djeca trebaju privatnost, ali trebaju i granice. Ključno je razumjeti kako sustav funkcionira. Algoritmi nisu neutralni. Oni su dizajnirani da stvaraju ovisnost. Uče iz svakog pokreta prsta, svakog zadržavanja pogleda. Ne nude sadržaj koji je dobar za dijete, nego onaj koji ga najduže zadržava. A najduže zadržavaju sadržaji koji izazivaju snažne emocije. To je isti mehanizam kao kod kockanja. Brzi dopaminski udar, kratko zadovoljstvo, pa potreba za još. Razlika je u tome što dijete nema razvijen mozak da bi znalo stati. Pa i nama odraslima je ponekad teško prestati skrolati", iskreno progovara.

TKO JE KRIV? /

Ivana Kekin kod Mojmire upozorila na veliki problem u Hrvatskoj: 'Evo što nude našoj djeci'

Tvrdi da djeca nemaju šanse protiv algoritama. I upravo zato je važno da država stane između njih.

"Zato smo u Možemo! predložili prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece koji za cilj ima provjeru dobi na društvenim mrežama bez otkrivanja identiteta i bez skupljanja osobnih podataka i zabranu mreža za djecu mlađu od 15 godina, osim uz izričiti roditeljski pristanak. Dodatno prijedlog Zakona uključuje i propisuje obveze i državi i platformama u polju prevencije i sprječavanja online nasilja. Platforme su dužne odmah reagirati na digitalno nasilje i štetne sadržaje, imati jasne mehanizme prijavljivanja nasilja i brze i efikasne mehanizme uklanjanja štetnih sadržaja, a država je dužna osigurati preventivne i edukativne programe te psihološku podršku žrtvama nasilja", objašnjava.

Na drugoj strani svake ovisnosti je profit, tvrdi, pa kao i u slučaju kockanja ili duhanske industrije, i ovdje se netko bogati dok djeca gube mentalno zdravlje.

" Taj netko su već sada najbogatiji ljudi na svijetu. I kad država odbija regulaciju, ona ne ostaje neutralna. Ona staje na stranu profita.

Zaključuje da, ako kao društvo štitimo djecu od alkohola, kocke i prometa, moramo ih štititi i u digitalnom svijetu - zbog čega su pokrenuli i peticiju kako bi izvršili pritisak na vlast da se ozbiljno pozabavi mentalnim zdravljem djece i mladih.

POGLEDAJTE VIDEO: Što se krije iza tetovaža grupe Lelek? Oživjele tradiciju iz 15. stoljeća kojom su se Hrvatice štitile od Osmanlija