Plenković opet 'oprao' Milanovića zbog mimohoda: 'Nećemo mu to dopustiti'

Nakon posjeta vojnom mimohodu u Parizu te sudjelovanja na sastanku Ukrajina - Jugoistočna Europa u Kijevu, premijer Andrej Plenković okupio je ministre na sjednici Vlade, na kojoj se uvodno obratio. 

Osvrnuo se na posjet Ukrajini, gdje je iskazana snažna potpora zemlji u ratu. "Hrvatska je još jednom podcrtala punu potporu Ukrajini u njezinoj borbi protiv ruske agresije, nastavku političke, ekonomske, vojne i humanitarne pomoći uz dodane ekspertize koje imamo. To je skrb o ratnim veteranima, briga o suradnji oko procesuiranja ratnih zločina, humanitarnom razminiranju, suradnji obrambenih industrija i potpori kroz NATO te podršci za ulazak u Europsku uniju", napomenuo je Plenković. 

Govoreći o Nacionalnom danu Francuske i svečanom mimohodu u Parizu, Plenković je zahvalio pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko na "dostojnom predstavljanju Hrvatske" zajedno s predstavnicima oružanih snaga drugih saveznica. 

ODJECI PARIZA /

Putin se blamira, a Hrvatska je u velikom problemu? Božo Kovačević: 'O tome uporno šute'

O mimohodu i Milanoviću

"Hrvatska je bila tamo gdje treba biti sa svojim zapadnim saveznicima na mjestu gdje smo težili zadnjih 35 godina hrvatske samostalnosti. Vjerujemo da će se u budućnost na takvim događajima naći i pripadnici Hrvatske vojske. Bio bi katastrofalan propust i pogreška političkih razmjera da tamo Hrvatske nije bilo", kazao je, pritom misleći na odluku predsjednika Zorana Milanovića koji nije dopustio odlazak hrvatskih vojnika na mimohod. 

Dotaknuo se i političkog dijela te suradnje Koalicije voljnih koja je obećala daljnju podršku Ukrajini svih zemalja koje agresiju vide ne samo kao problem Ukrajine, nego i pitanje sigurnosti cijele Europe. 

"Loše je to da Hrvatska vojska i predstavnici Glavnog stožera ne sudjeluju na sastancima vojnog segmenta Koalicije voljnih jer im tako nedostaju informacije o suradnji, treningu, vježbama i svemu što je danas najaktualnije - europske sigurnosti i obrane i tako gube korak s drugim zemljama. Mogli smo u tome sudjelovati bez ikakvih ambicija i prijedloga da hrvatska šalje vojnike u Ukrajinu jer postoje drugi načini da joj se pomogne", napomenuo je Plenković. 

Podsjeća da je politika Vlade u smisli vanjske politike tradicionalna. Pritom je bocnuo Zorana Milanovića kazavši kako je "politika predsjednika suprotna svemu onome što je Hrvatska radila sve ove godine". 

"Zato ćemo mi držati rang i vjerodostojnost Hrvatske u međunarodnoj zajednici kao što to činimo sve ove godine i nećemo dopustiti da se Hrvatska međunarodno dekredibilizira jer sve ide u tom smjeru od strane predsjednika. A Vlada to ne namjerava dopustiti", zaključio je. 

'IMPRESIVNA' PARADA /

Plenković iz Pariza o mimohodu: 'Lijepo da je Hrvatska bila tu gdje treba biti'

Dnevni red sjednice

Na dnevnom redu su, između ostaloga, izmjene zakona o obeštećenju radnika trgovačkih društava Plobest d.d. i Salonit d.d. u stečaju Vranjic.

Izmjenama zakona omogućuje se obeštećenje radnika i njihovih nasljednika koji su ukupno bili izloženi azbestu pet i više godina u Plobestu i njegovim pravnim prednicima, a do sada nisu bili obuhvaćeni Zakonom iz 2020. Kako navode iz Ministarstva zaštite okoliša, ovim izmjenama obuhvaćeno je oko 223 radnika, uz obeštećenje od 29.100 eura po radniku, čija isplata započinje krajem 2026. godine. Izmjenama Zakona za Salonit proširuje se pravo na obeštećenje na nasljednike radnika zatečenih u radnom odnosu 14. veljače 2006. te na radnike i njihove nasljednike koji su između 1991. i 2006. bili izloženi azbestu najmanje pet godina u Salonitu ili njegovim pravnim prednicima. 

Ukupno je obuhvaćeno oko 171 osoba, s istim iznosom obeštećenja i isplatom kao kod Plobesta. Cilj izmjena je osigurati da svi koji su stvarno bili izloženi azbestu - bez obzira na formalne radne okolnosti ili promjene u vlasničkoj strukturi poduzeća - imaju pravo na obeštećenje. 

Vlada će donijeti i odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za pedagošku godinu 2025./2026., a donijet će i Uredbu o provedbi Akta EU o kibernetičkoj solidarnosti koji za cilj ima ojačati kapacitete u EU za otkrivanje značajnih kibersigurnosnih prijetnji i napada velikih razmjera, pripremu za njih i odgovor na njih.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!