Putin se blamira, a Hrvatska je u velikom problemu? Božo Kovačević: 'O tome uporno šute'

"Hrvatska je tamo gdje treba biti", ponavljao je premijer Andrej Plenković, razdragan sudjelovanjem hrvatskih specijalaca na vojnom mimohodu u Parizu.

Uz veliku vojnu paradu održan je i sastanak tzv. koalicije voljnih. Izražena je sad već poslovično "snažna politička, vojna i financijska potpora Ukrajini", a u utorak smo od premijera čuli najavu o pokretanju "protubalističke koalicije". 

"Cijela koalicija voljnih i sigurnosna jamstva koncipirani su kao obrambeni mehanizam koji bi nastupio tek kada se dogovore primirje, prekid vatre i, u konačnici, mirovni sporazum. Nije riječ ni o kakvoj ofenzivnoj operaciji niti o uvlačenju zemalja u rat", objasnio je Plenković.

Zemlje koje sudjeluju u vojnom segmentu koalicije voljnih najavile su i održavanje zajedničkih vojnih vježbi. No, Hrvatska ne sudjeluje u vojnom dijelu. Sve je još u ožujku objasnio predsjednik RH i zapovjednik OS RH, Zoran Milanović.

"Za koaliciju voljnih mora se zadovoljiti nekoliko uvjeta od kojih 'nijedan nikad neće biti ispunjen' jer EU ne sudjeluje niti će sudjelovati u mirovnim pregovorima, a Rusija ionako ne bi pristala na takve snage", kazao je predsjednik pa dodao: "To se naprosto ne može prodati osobi koja ima minimum kritičkog uma".

Četiri mjeseca nakon predsjednik nije poslao počasno-zaštitnu bojnu na vojnu paradu u Pariz pa je hrvatska javnost ponovno mogla "uživati" u sukobu na relaciji Pantovčak-Banski dvori.

Milanović, kao vrhovni zapovjednik, ne želi slati vojsku na Macronov vojni mimohod jer paradu vidi kao 'promociju koalicije voljnih'. Plenković pak tvrdi da su Milanovićevi potezi izrazito loši za Hrvatsku vojsku i da je "to ogroman problem za nas, ali eto, hrvatska javnost daje podršku nekome tko bi nas potpuno izolirao iz svih bitnih procesa". 

Sprema li se rat Rusije i koalicije voljnih, jesu li u Parizu pokazani mišići Putinu, te što misli o hrvatskoj vanjskoj politici za Net.hr je komentirao bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi i politički analitičar Božo Kovačević. 

DVA IZAZOVA /

Ofenzivna operacija ili ulazak u rat s Rusijom? Plenković odgovarao na nezgodna pitanja

Priprema li se rat s Rusijom i s kim je Hrvatska?

Na pitanje šalje li koalicija voljnih poruku o mogućem ulasku u rat, Plenković je u Parizu istaknuo da je riječ o "jačanju europske obrambene suradnje i odvraćanja". Isto pitanje smo postavili i Boži Kovačeviću, no politički analitičar u startu je signalizirao 'grešku u koracima'.

"Što god bilo tko o tome mislio, dakle, slagao se sa sudjelovanjem u koaliciji voljnih ili ne slagao, odluka o tome treba biti donesena u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske", kaže te podsjeća da vanjsku politiku zajednički oblikuju i provode predsjednik Republike i Vlada.

"Budući da su izostale konzultacije s predsjednikom Republike, jasno je da je to što premijer Plenković provodi zapravo njegova osobna politika i to nije Ustavom definirana vanjska politika Republike Hrvatske. To je ustavno-pravni problem kod nas što se tiče te koalicije vojnih", kazao je.

Pitali smo Kovačevića je li hrvatska vanjska politika u rasulu, nije mu bilo teško odgovoriti.

"Da, u rasulu je zbog autokratskog ponašanja premijera Plenkovića. Ta autokracija se vrlo jasno iskazuje u odnosu prema većini građana čijom je voljom predsjednik izabran. Premijer je u više navrata izjavio da njega ne zanima što misli predsjednik Republike.

To su izjave, budući da su one potkrijepljene i djelima, koje jasno govore da premijer svjesno, namjerno, dugotrajno i sustavno krši Ustav Republike Hrvatske, a Ustavni sud i ustavnopravni stručnjaci o tome uporno šute. To je još jedna naznaka dubine krize u kojoj se Hrvatska nalazi."

SPOMENUO I IZBORE /

Milanović u Ankari: 'Trump nastupa kao trgovac oružja'

'Voljni' su u kontradikciji

Bivši diplomat podsjetio je na početak tzv. koalicije voljnih istaknuvši da je nastala s namjerom da se onemogući nametanje i provedba Trumpovog mirovnog plana za Ukrajinu koji je podrazumijevao kapitulaciju Ukrajine.

"Možemo reći da je to nastojanje koalicije vojnih uspjelo. Ova koalicija vojnih, za razliku od one iz 2003. godine, uspostavljena je u znaku suprotstavljanja Americi, a ona iz 2003. bila je u znaku podrške Americi", objašnjava Kovačević.

Prema njegovoj analizi, riječ nije samo o alternativnom političkom forumu nego o pokušaju vodećih europskih država da zaobiđu postojeće procedure odlučivanja.

"Koalicija voljnih je istodobno organizacija usmjerena protiv Europske unije, pa djelomično i protiv NATO-a. Zašto? Zbog toga što vodeće zemlje koalicije voljnih žele izbjeći procedure donošenja odluka u EU i NATO-u i zapravo svojom politikom ponajprije EU dovesti pred gotov čin. Dovesti je u situaciju u kojoj nema alternative onome što žele vodeće zemlje koalicije vojnih", kaže Kovačević.

Što se tiče planova za Ukrajinu, koalicija voljnih je u stanovitoj kontradikciji, smatra. 

"Ona, s jedne strane, inzistira na očuvanju teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, a s druge strane najavljuje da će rasporediti svoje snage u Ukrajini nakon što bude potpisan mirovni sporazum", kaže Kovačević te podsjeća da je i predsjednik Zelenski u svom govoru u povodu četvrte obljetnice početka rata najavio mogućnost da Ukrajina ostane bez dijelova svog teritorija, naravno, pod pretpostavkom da takva odluka bude usvojena na referendumu.

"Koalicija vojnih se zapravo svodi na stvaranje mehanizama za ostvarivanje interesa vodećih zemalja koalicije vojnih – Francuske, Engleske i Njemačke – u eksploataciji Ukrajine nakon što prestane rat", mišljenja je Kovačević.

DOZNAJEMO DETALJE /

'Po cijenu prolijevanja krvi': Ovo su tri glavne teme sastanka Koalicije voljnih

Ruska blamaža

Ipak, europski lideri uspjeli su u Parizu pokazati mišiće Putinu. Paradu i sastanak u Kremlju su nazvali "okupljanjem zemalja neprijateljski orijentiranih prema Rusiji" uz dodatak da se Moskva posebno protivi mogućnosti raspoređivanja europskih vojnih snaga u Ukrajini nakon završetka rata. 

"Organizirana pomoć Ukrajini i snažna potpora predsjedniku Zelenskom doveli su do toga da je Ukrajina stekla sposobnosti pogađati ciljeve u dubini ruskog teritorija. Kao posljedica toga nastala je činjenica koju ruska vlast ne može ignorirati.

Nije riječ nikako o specijalnoj vojnoj operaciji koja se vodi na ograničenom teritoriju, nego je riječ o otvorenom ratu u kojem se pokazuje da ruska vojska nije u stanju braniti ni vojne ni civilne ciljeve u unutrašnjosti Rusije, uključujući i samu prijestolnicu", ističe Kovačević te sve ocjenjuje blamažom ruske vlasti i ruske vojske.

Analitičar ističe da se danas u Rusiji primjećuju prvi znakovi mogućih političkih potresa jer Putin počinje gubiti bezrezervnu podršku nekadašnjih drugova. "Čini se da sam Putin nije spreman priznati da gubi taj rat i time se otvara perspektiva nasilnog raspleta političke krize u Rusiji. Ako ne bude spreman na pregovore koji isključuju maksimalističke ruske zahtjeve, može biti suočen s unutarnjom političkom krizom", upozorava Kovačević.

NIKAD NIJE BILO OVAKO /

Ovo je Europa pokazala u Parizu: Marš moćnih vojnih sila i jasna poruka Putinu

Zašto Amerikanci nisu došli u Pariz?

Izostanak američkog izaslanstva s vojne parade u Parizu Kovačević ne smatra slučajnošću. "Europska unija Trumpovom je politikom bila primorana poduzeti korake radi uspostave strateške autonomije."

Naglašava da strateška autonomija ne znači prekid savezništva sa Sjedinjenim Državama, ali znači da europske države žele veći utjecaj na donošenje odluka.

"Trump je vrlo svjestan da je koalicija voljnih antiamerička organizacija." Dodaje da je američkom predsjedniku jednako neprihvatljivo to što europski saveznici više ne žele imati isključivo ulogu izvršitelja američke politike.

"Saveznici ne pristaju biti vazali koji slušaju samo naredbe Amerike, nego žele sudjelovati i u donošenju odluka, a to je za njegovo carsko poimanje političke vlasti nešto neprihvatljivo. Za mene nesudjelovanje Amerike na toj paradi nije iznenađenje, ali to je pokazatelj daljnjeg rastakanja tzv. kolektivnog Zapada", zaključuje Božo Kovačević.