Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u utorak je najavio da će zagrebačka skupština izglasati zahtjev za ocjenu ustavnosti zaključka Vlade da preuzme doček brončanih rukometaša.

"Psi laju, karavani prolaze", odgovorio mu je premijer Plenković pa dodao: "Zaključak je po meni vrlo upitan etički, a kamoli pravno, da oni odlučuju tko može, a tko ne može. To neka se zapitaju. Prava lokalne samouprave, prema Ustavu, nisu zamišljena tako da oni ograničavaju aktivnosti državnih institucija i državne vlasti. Svatko tko smisleno čita Ustav zbrojit će dva i dva", kazao je Plenković.

Danas se javio i predsjednik Sabora pa na sve dodao kako je zagrebačka gradska vlast "sekta" koja "ima neki problem koji proizlazi iz njihove isključivosti i pomalo totalitarno-revolucionarnog shvaćanja politike i društva".

Podsjetimo, nakon ultimatuma rukometaša da dočeka neće biti ako im ne bude pjevao Marko Perković Thompson, gradska vlast telefonom je obaviještena od Hrvatskog rukometnog saveza da se doček otkazuje. A onda se ukazao 'spas u zadnji čas' pa je Vlada preuzela organizaciju dočeka rukometaša na glavnom zagrebačkom trgu.

"Grad Zagreb nije otkazao doček i usuglasili smo se s Hrvatskim rukometnim savezom, sve je bilo dogovoreno s 'Hrvatskim ružama' kako bi se odsvirala pjesma 'Ako ne znaš što je bilo'. Onda se dogodio taj ultimatum u zadnji čas, i zato Grad nije mogao udovoljiti tome i Hrvatski rukometni savez je sve otkazao", kazao je Tomašević.

PITAMO VAS /

Politička drama nakon Europskog prvenstva: Što mislite tko je najviše profitirao iz 'afere doček'?

Je li prekršen Zakon o komunalnom gospodarstvu?

U kakofoniji sukoba državnog i lokalnog, pitali smo profesoricu ustavnog prava Sanju Barić je li prekršen Zakon o komunalnom gospodarstvu i članak 4. Ustava koji propisuje da je u Hrvatskoj vlast ustrojena na načelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je i Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

"Gradu Zagrebu stoji na raspolaganju pokretanje ustavne tužbe iz članka 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, koji se odnosi na zaštitu ljudskih prava, ali uključuje i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Riječ je o ustavnoj tužbi nalik onoj kakvu podnose građani kada tvrde da su im povrijeđena ustavna prava. U tom postupku Ustavni sud ima rok od godinu dana za odlučivanje, iako može odlučiti i ranije ako ocijeni da je riječ o osobito važnom pitanju", rekla je Barić.

'POTEZI OČAJNIKA' /

Benčić optužuje HDZ: 'Thompson je Plenkovićev režimski pjevač! Pjeva što mu se kaže i gdje mu se kaže'

Barić: Cijela situacija se mogla izbjeći

Cijela ova situacija je žalosna i mogla se izbjeći, dapače, trebala se izbjeći, smatra Barić. 

"Svatko je tome doprinio. Pjevač je odavno mogao prestati s korištenjem tog pokliča (kojeg uostalom i nije uvijek bilo na početku te pjesme). HRS je trebao voditi dogovore s puno većim stupnjem dobre vjere. Grad Zagreb je mogao naći i druga sredstva, osim potpune zabrane. A Vlada je odavno trebala jasno regulirati suštinu materije", ističe.

Govoreći o ocjeni ustavnosti organizacije dočeka rukometaša, Barić kaže da nam je vidjeti što će Grad Zagreb tvrditi.

"Njihova argumentacija po svemu sudeći će se temeljiti na tvrdnji da su povrijeđeni članci 3. i 135. Ustava, odnosno da je povrijeđen vertikalni aspekt diobe vlasti. Članak 135. Ustava definira samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave, pri čemu se navode i komunalne djelatnosti.

Zakon o komunalnom gospodarstvu ne poznajem u svim detaljima, no odluka će u velikoj mjeri ovisiti o tome što taj zakon propisuje. Dakle, tko, kada i pod kojim uvjetima može dopustiti korištenje javnih površina i postavljanje privremenih objekata na njima", kazala je profesorica.

'TOMAŠEVIĆ MANIPULIRA I LAŽE' /

Gordan Jandroković kao Thompson, pazite s čim je usporedio zagrebačku vlast

Usporedba sa splitskim 'Prideom' 

U obrani preuzimanja dočeka rukometaša, Jandroković se pozvao na slučaj splitskog 'Pridea' iz 2012. godine koji je bio zabranjen.

"Predsjednik Republike bio je premijer kada je ista stvar napravljena u Splitu i tada nisu postavljana pitanja o ustavnosti i zakonitosti, a, s druge strane, ne može nijedna jedinica lokalne samouprave ići do razine da onemogući ovakve nacionalne proslave", kaže predsjednik Sabora.

Ustavna stručnjakinja Barić pak tvrdi kako se doček rukometaša i splitski 'Pride' ne mogu uspoređivati u kontekstu Zakona o javnom okupljanju. 

"Zakon o javnom okupljanju razlikuje dvije vrste okupljanja. Prva su mirni prosvjedi, koji predstavljaju ljudsko pravo, a tu spadaju demonstracije ili, primjerice, pride. Druga su javne priredbe, poput sportskih događaja ili koncerata, koje nisu ljudsko pravo, već događaji praćeni ozbiljnim obvezama organizatora. Razlika je bitna.

Kako god se gleda, ovaj doček nije bio mirni prosvjed. Također, slučaj nije usporediv s prideom u Splitu 2012. godine, kada je događaj bio zabranjen. Ovdje nitko nije zabranio mirno okupljanje. Pravno pitanje jest je li se pozornica i sva potrebna infrastruktura mogla postaviti bez suglasnosti lokalne samouprave.

Zbog toga ovaj događaj treba promatrati poput Adventa, vojne parade ili riječkih maškara. Pod kojim se uvjetima takva priredba može organizirati? Ako postoji zakonska iznimka koja to dopušta, tada je postupanje Vlade bilo zakonito. Ako takve iznimke nema, onda je zakon prekršen", ističe profesorica Barić.

EVO ŠTO JE BILO... /

Kako je Thompson posvađao Plenkovića i Tomaševića: Ovo su svi detalji 'rata'

Ima li Grad Zagreb pravne šanse pred Ustavnim sudom?

Ako se utvrdi kršenje zakona na štetu lokalne samouprave u području koje je obuhvaćeno člankom 135. Ustava, tad će središnje pravno pitanje cijelog postupka biti: "Nije li to kršenje zakona automatski i povreda članka 4., odnosno Ustavom zajamčenog prava na lokalnu samoupravu?", navodi profesorica ustavnog prava.

"Ako Ustavni sud utvrdi da su postupanja bila neustavna, nastupaju važne posljedice. Građani često očekuju da se sve na sudu rješava s kaznama, no Ustavni sud nije tijelo te vrste. Njegova uloga nije kažnjavanje nego uklanjanje neustavnosti iz pravnog poretka.

Ovdje se događaj ne može poništiti, ali Sud može utvrditi da je došlo do povrede, čime se jasno poručuje da se takvo postupanje više ne smije ponoviti. Ili do povrede nije došlo. U oba slučaja, to je iznimno važno. Nakon odluke Ustavnog suda više nema dvojbi – jasno se zna što je dopušteno, a što nije", kaže te dodaje kako je uvijek dobro pravno propitati svaku sumnju. 

"Pri tome važno je u što većoj mjeri izbjegavati iracionalnosti te prihvatiti odluku koja god da bude. Ovdje sigurno nije riječ o eklatantnom kršenju, ali postoje elementi koje valjala propitati", tvrdi Barić.

INAČE, REFERENDUM /

Grad Zagreb pokrenuo prve korake protiv Vlade: Ustavnom sudu se predlažu tri stvari

Je li Ustavni sud već trebao izaći s priopćenjem? 

Bivši predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović sredinom ožujka 2024. očitovao se o najavi 'kandidature' predsjednika Republike na parlamentarnim izborima. Stav "Milanović krši Ustav" začuo se tri dana nakon što se Milanović ukazao na pressici Peđe Grbina pred zgradom državnog arhiva u Zagrebu. 

Pitali smo profesoricu, je li se Ustavni sud već trebao oglasiti o sukobu na relaciji Vlada-Grad Zagreb.

"Ovo je pravno različita situacija. Ne vidim da je sporna ovlast Vlade za organizaciju javnog okupljanja. Potencijalno sporne elemente vidim upravo u odnosu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu te, naravno, samu supstancijalnu srž koja je u pozadini: status (ne)ustavnosti korištenja određenog pozdrava u određenoj pjesmi (i to neovisno o tome što ta pjesma nije izvođena na samom javnom okupljanju o kojem je riječ)", kaže.

Foto: Patrik Macek, Robert Anic, Neva Zganec, Igor Kralj /pixsell

Pukli pregovori oko sudaca Ustavnog suda

Početkom travnja ističe i posljednji rok za imenovanje preostalih troje sudaca Ustavnog suda. Dogovor SDP-a i HDZ-a se ne nazire mjesecima, a nakon dočeka rukometaša s Thompsonom na bini, pregovori su i službeno prekinuti. Predsjednik SDP-a Hajdaš Dončić sve je nazvao "odgojno-obrazovnim djelovanjem", a onda su se u srijedu oglasili i HDZ-ovci.

"Čekamo da predsjednik SDP-a povuče odgojno-obrazovne mjere i da se odljuti, procjenjujemo da će mu trebati nekoliko dana. Mi smo spremni za razgovore i očekujemo za sljedeći tjedan nastavak razgovora jer nam je u cilju da imamo Ustavni sud u punom sastavu", poručio je HDZ-ov Ivan Malenica u Saboru

Kakve će posljedice imati Hrvatska zbog paralize oko sudaca te prijeti li nam ustavna kriza, odgovorila je profesorica ustavnog prava Sanja Barić.

"Ne bi se radilo o ustavnoj krizi. Bila bi riječ o lošoj praksi, usporavanju rada Ustavnog suda RH, kompliciranju njegovog djelovanja i time potencijalno reduciranje pravne zaštite građana u području Ustavom zajamčenih prava i sloboda, ali i - još važnije - potencijalno smanjenje učinkovitosti u nadzoru nad zakonodavnom vlašću (ustavnosudska kontrola ustavnosti zakona). Svakako, to bi bila politički i društveno loša situacija", zaključuje.

Na pitanje novinara što će biti ako se zastupnici te dvije oporbene stranke ne predomisle, s obzirom na to da bez njih nema dovoljno glasova u Saboru za izbor ustavnih sudaca i dvotrećinsku podršku, Malenica poručuje da će se "sjesti ponovno za stol i nastaviti razgovore ako će se oni ponašati u skladu s onim što su do sada govorili da žele izabrati suce Ustavnog suda". 

MUKE PO THOMPSONU /

HDZ žestoko odgovorio Sandri Benčić: 'Prema logici glavne zabraniteljice...'

Možemo: Nećemo se predomisliti

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić ranije je kazao kako će u slučaju da SDP i Možemo! ostanu pri svome, "odgovornost biti na onim zastupnicima koji nisu pristupili dogovoru i odabiru ustavnih sudaca", odnosno na ostalim zastupnicima oporbe. No, Malenica, upitan misle li u pregovore uključiti ostatak oporbe, odgovara da "za sada ne". 

"Imamo određene informacije da će se SDP nakon određenog vremena vratiti, sve zavisi o raspoloženju (Siniše) Hajdaša Dončića", rekao je. 

Iz SDP-a i Možemo! poručuju kako ostaju pri stavu da se pregovori ne nastavljaju. "U ovom se trenutku sigurno neće nastaviti jer smatramo da nema smisla pregovarati s nekim tko svakim svojim postupkom na dnevnoj bazi ruši Ustav RH. Ruši ga na izboru predsjednika Vrhovnog suda, gdje izmišlja neka svoja pravila, na imaginarnim vlastitim kvotama oko Ustavnog suda, na vanjsko-sigurnosnoj politici, gdje su derogirali ulogu predsjednika Republike, i, u konačnici, s ustavnim pravima lokalne samouprave", ustvrdio je SDP-ov Mišel Jakšić. 

Što se tiče mogućnosti okretanja HDZ-a ostatku oporbe, Jakšić odgovara: "Sretno im bilo". 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Kako je Thompson posvađao Plenkovića i Tomaševića: Ovo su svi detalji 'rata'