Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zalaže se za postupni povratak na tržišne uvjete, odnosno izlazak iz državnih mjera subvencioniranja cijena električne energije nakon dugog razdoblja reguliranih cijena energenata, poručili su u osvrtu na Vladin deveti paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu vrijedan 175,4 milijuna eura, koji uključuje i postupno izlaženje iz mjera subvencioniranja energenata (struje, plina i toplinske energije). 

HUP pritom smatra da je ključno zaštititi socijalno najugroženije građane, ali i osigurati kompenzacijske mehanizme za opskrbljivače koji su godinama nosili teret regulacije, kao i konkurentne uvjete za gospodarstvo. 

"Naša je poruka jasna: socijalna politika ne može se voditi ograničavanjem tržišta jer je cijena takve politike previsoka za sve aktere tržišta. Ključno je stoga donositi ciljane mjere kako bi subvencije bile usmjerene skupinama građana ili sektorima u gospodarstvu kojima je pomoć nužna", kažu iz udruge poslodavaca.

SVE NA JEDNOM MJESTU /

Detaljno pregledajte novi paket mjera i što se sve mijenja: Struja, plin, potpore, naknade...

Ulaganja u energetiku

Ističu da podržavaju postupno smanjivanje neselektivnog subvencioniranja kućanstava, uz zadržavanje zaštite samo za socijalno najugroženije skupine i uvođenje kompenzacijskih mehanizama za opskrbljivače, koji posluju pod regulacijom. Samo tako, vjeruju,  Hrvatska može otvoriti prostor tržišnim cijenama električne energije, mobilizirati investicije i osigurati funkcionalan, predvidiv i održiv energetski sustav.

"Ako Hrvatska želi zadržati korak s rastućim energetskim potrebe koje donosi digitalizacija i umjetna inteligencije, mora hitno otvoriti put privatnim ulaganjima, modernizirati mrežu i omogućiti razvoj novih industrija. U protivnom, izgubit ćemo priliku za jačanje konkurentnosti, ubrzanje zelene tranzicije i podizanje životnog standarda", naglašavaju. 

Podsjećaju da veliki potrošači već dvije godine plaćaju tržišnu cijenu električne energije, u prosjeku 12 posto višu nego većina velikih potrošača u Europskoj uniji, što, smatraju, direktno potkopava njihovu konkurentnost. Zato se zalažu da hitno ispravljanje i rijetko viđenu anomaliju – industrija u Hrvatskoj plaća višu cijenu električne energije od kućanstava. "Dok država štiti građane kroz jednu od najnižih tarifa u EU, lani su veliki potrošači plaćali 12,7 posto višu cijenu od europskog prosjeka. Time se slabi konkurentnost industrije, smanjuje investicijski kapacitet HEP-a, a subvencionirane cijene dodatno smanjuju motivaciju kućanstava za energetsku učinkovitost i ulaganja u modernija rješenja", navode iz HUP-a. 

Objašnjavaju da je direktna posljedica dugotrajnog zamrzavanja cijena zastoj ulaganja investitora u modernizaciju mreže - ključnog preduvjeta konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u energetskoj i tehnološkoj tranziciji. 

"Bez ulaganja u energetiku nema ni moderne industrije ni snažnog gospodarstva. Istodobno, projekti obnovljivih izvora vrijedni 2,6 mlrd. eura i kapaciteta preko 2.600 MWh već tri godine čekaju na HERU i donošenje odluke o metodologiji određivanja cijene priključka – što je nedopustivo. Za provedbu zelene tranzicije i širenje domaće industrijske baze presudna su ulaganja u modernu i otpornu elektroenergetsku mrežu, procijenjena na 33,8 mlrd. eura do 2030. Godine. Više od 50 posto postojeće mreže već je zastarjelo, što dodatno naglašava hitnost ulaganja", dodaje Hrvatska udruga poslodavaca. 

NOVI PAKET /

Plenković otkrio od kada i za koliko poskupljuju struja i plin: 'Evo zašto popuštamo mjere'

Što sve uključuje paket mjera?

Nadalje, ističu ogroman jaz u financiranju zahtijeva za hitno korištenje EU fondova i mobilizacije privatnih ulaganja. Bez toga, Hrvatska će propustiti priliku za integraciju novih industrija poput zelenog vodika, baterijskih tvornica, električnih vozila i pametnih mreža, ključnih za energetsku tranziciju i osiguranje konkurentnosti, dodaju. 

"Hrvatska bilježi stagnaciju privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu, dok globalno ona rastu rekordnim tempom – na 370 mlrd. USD u 2024. (IEA). Nepredvidivo regulatorno okruženje, kašnjenje strateških odluka i ograničeno tržišno natjecanje blokiraju investicije u Hrvatskoj. Poseban problem je i izostanak ulaganja u prijenosnu infrastrukturu poput 400 kV voda Konjsko–Melina te kašnjenje 10-godišnjeg plana razvoja mreže, što ugrožava sigurnost opskrbe i sprječava planiranje modernih energetski intenzivnih industrija - dok polovici elektroenergetske mreže uskoro istječe životni vijek", zalažu se. 

Paket je predstavio predsjednik Vlade Andrej Plenković, ocijenivši ga “sveobuhvatnim i primjerenim” ovom trenutku. Istaknuo je da se u postupno popuštanje i izlazak iz mjera subvencioniranja ide jer je došlo do stabilizacije cijena energenata na tržištu, pri čemu Hrvatska iz mjera izlazi kao i druge zemlje EU-a. 

Dosadašnjim zamrzavanjem cijena, prosječan račun za struju od 50 eura mjesečno smanjen je za 18,7 posto, na 40,65 eura, što je značilo godišnju uštedu od 112 eura po kućanstvu.

Nakon 1. studenoga 2025., račun od 40,65 eura porast će na prosječnih 43,65 eura, ili za 7,41 posto. Od 1. siječnja 2026., prema Plenkovićevim riječima, “kada se pridodaju i trošarine”, prosjek će iznositi 45,61 eura, uz rast od 4,8 posto.

“Još uvijek, ono što je bit, nastavljamo subvencioniranje, umjesto 50 eura bit će 45,61 eura, što je još uvijek za 4,4 eura jeftinije no što bi bilo na tržištu”, istaknuo je Plenković.

SUBVENCIJE POD ŠKARAMA /

Jesen donosi veće račune: Građanima stiže udar na račune struje i plina; 'Morat ćemo dizati cijene'

Te mjere se odnose na sva kućanstva, kao i na javni i neprofitni sektor, kao što su vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, vjerske zajednice itd.

Kada je riječ o mikro, malim i srednjim poduzetnicima, također se od 1. studenoga mjere subvencioniranja djelomično ublažavaju, no sva poduzeća koja u pola godine potroše do 250.000 kilovatsati (kWh) i dalje će imati pravo na povoljniju cijenu struje.

Kada je riječ o plinu, trenutno je prosječan račun od 50 eura mjesečno snižen za 16 posto, na 42 eura, što znači godišnju uštedu od 96 eura po kućanstvu.

Od 1. listopada 2025. račun od 42 eura porast će za četiri eura ili 9,5 posto, na 46 eura mjesečno, što će i dalje biti četiri eura ispod cijene bez subvencija Vlade. Tako, istaknuto je, kućanstva će i dalje štedjeti oko 48 eura godišnje zahvaljujući mjerama Vlade, pri čemu je vrijednost ove Vladine mjere 18 milijuna eura. 

Tu su i mjere za korisnike toplinske energije iz toplana, pri čemu će od 1. listopada račun od 37,75 eura porasti na prosječnih 41,53 eura ili 10 posto, no, istaknuo je Plenković, i dalje će za gotovo pet eura biti ispod cijene koja bi bila bez subvencija Vlade.

Posebne i ciljane potpore i dalje ostaju za najugroženije, pri čemu status ugroženog kupca energenata ima 117.000 osoba, koji će dobivati vaučer od 70 eura mjesečno za troškove električne, plinske i toplinske energije. Za tu mjeru će se za razdoblje od 1. listopada 2025. do 31. ožujka 2026. izdvojiti 49 milijuna eura.

POGLEDAJTE VIDEO: Niže subvencije za plin i struju neće dovesti do poskupljenja? 'Penzija mi je 630 eura, a što mogu misliti?'