Zašto se virus širi među cijepljenom populacijom, kada ćemo već jednom skinuti maske i još puno pitanja za doktora Dragana Primorca.
Treba li nas zabrinuti ovaj slučaj Sejšeli i što iz njega možemo naučiti?
U par rečenica sve ste sjajno objasnili. Znači, populacija 100.000 ljudi, negdje 60.000 je cijepljeno i unutar toga je njih 60 posto cijepljeno sa Sinopharmom, za kojeg kažu da je uspješnost rezultata cijepljenja oko 70 posto.
Dakle, kinesko nije baš tako dobro kao što se misli?
Od Sinovac je bilo još lošije. Ono je bilo negdje oko 50 posto, s tim da gledate Food and Drug Administration (FDA), Amerikanci kažu da je cjepivo ipak učinkovito ako je iznad 50 posto učinkovitosti. Dosta konfuzije u tim podacima, međutim rekli ste najbitniju stvar - 80 posto onih koji su cijepljeni praktički nisu dobili težu kliničku sliku i nisu hospitalizirani. Mi nikad ne možemo ni znati kakva je snaga i učinkovitost našeg imunosnog sustava, čak i ako nemate prisutna niti protutijela u vašoj cirkulaciji, vi ne znate jeste li razvili takozvanu staničnu imunost. Zbog toga nedavno objavljen rad i Scienceu vrlo jasno kaže da razina protutijela u vašoj krvi nije znak snage vašeg imunosnog sustava u odnosu na SARS-CoV-2 virus. Tako da još dosta tih nepoznanica stoji, ali ja mislim da će situacija na Sejšelima vrlo brzo biti pod kontrolom.
Kada će u Hrvatskoj biti pod kontrolom? Prešli smo milijun cijepljenih, svaka treća odrasla osoba u Hrvatskoj je cijepljena. Mislite li da će za mjesec dana situacija biti povoljna kao da nema korone?
Ako pogledamo da su dva put cijepljeni, neki kažu oko 340.000 ljudi, to su zadnji podaci iz Ministarstva zdravstva, onda je potpuno jasno ako pogledate populaciju koja je procijepljena prirodnim putem i ovi koji su cijepljeni, da ćemo mi sigurno doći do sredine ljeta ili kasnije zapravo u jednu situaciju da će Hrvatska osjećati vrlo komforno i neće biti razloga za nikakvu paniku.
Bojimo li se onoga, pišu Britanci koji govore da postoji vjerojatnost da će indijski soj koji je sad dupla ili trodupla mutacija, da će do kraja šestog mjeseća biti dominantna u Britaniji? Je li to nešto što i tu trebamo očekivati i čega se treba bojati?
Nema razloga za strah jer sad puno više znamo o virusu nego što smo znali ranije. Na primjer, studiju koju vi spominjete koja je objavljena u New England Neuro Medicine gdje su kolege iz Katra utvrdili da je 75 posto manja šansa da osoba koja je cijepljena može doći u poziciju da dobije covid-19, iako se radi o tom soju koji vi spominjete, to je iznimno ohrabrujuć podatak. Dakle cjepivo štiti...
I djeluje protiv ovih mutiranih?
Tako je. I ono što mi znamo iz različitih studija, pogotovo iz Južnoafričke Republike, da se u jednom fazi primjetilo, ako usporedite standard i onaj prvi soj da protutijela koja su protiv njega razvijena se toliko ne vežu na novi soj virusa, ali dalje se vežu i dalje su učinkovita i minimalan broj ljudi je dobio težu kliničku sliku, što je vrlo ohrabrujuće.
Sada je počelo to masovno cijepljenje i postavlja se milijun pitanja. Što znači jaka rekacija na cjepivo? Puno je bilo tumačenja toga. Kad se netko cijepi i ima jaku reakciju, je li to dobar odgovor ili nije?
Da, da, da. Tu je nekoliko stvari koje su, rekao bih, nepovezane. Ako mi nemamo one prave anafilaktičke rekacije koje su se znale dogoditi u Velikoj Britaniji, koje se znaju dogoditi nakon određenog lijeka, nakon cijepljenja i slično, Bogu hvala, to je dobro. Vi imate podatke iz Izraela koji kažu da jedna trećina ili 33 posto populacije nakon određenih cjepiva kao što je Pfizer, razvije temperaturu, crvenilo i slično, nakon dva dana se sve potpuno normalizira.
Je li dobro ili nije imati rekaciju na cjepivo. Kažu da uglavnom jače reakcije imaju mladi ljudi i da je to znak dobrog imunosnog sustava. Je li to tako ili nije?
Imate niz studija koje će vam pokazati da mladi ljud imaju nižu razinu protutijela od ovih koji su stariji ili srednja populacija. Opet kažem, ono što mi u ovom trenutku ne mjerimo je je iznimno važno, a iz 2003. i 2004. godine znamo da je presudan bio stanični imunitet koji je uvjetovan T-limfocitima, kojeg vi ne vidite. Dovodi do jednog vrlo trajnog imuniteta, to je onaj što mi zapravo zovemo imunitet i vrlo često imunitet koji je uzrokovan T-memorijskim stanicama.
Što znači kad netko ima jaku reakciju na drugu dozu cjepiva? Je li to znači da mu možda nije ni trebala, odnosno da je imao dovoljnu razinu antitijela ili je to jednostavno odgovor kakav je?
To vam je sjajno pitanje. Jutros sam imao razgovor s kolegama iz klinike Mayo. Imali smo raspravu - što raditi s ljudima koji su 11. ili 12. mjesecu ili prvom prebolili covid? Većina tih kolega se ne cijepi. Oni koji su prebolili covid i koji su dobili prvu dozu cjepiva, imaju puno višu razinu protutijela od osoba koje su dva puta cijepljene. Jako puno zanimljivosti, ali opet ponavljamo, osobe koje su prebolile covid, u ovoj fazi nemaju razloga da budu cijepljeni bez obzira što će im pokazati njihova razina protutijela. I oko toga postoje još uvijek neki podvojeni stavovi, ali nitko nema konačan odgovor. Mali je vremenski period da to možemo zaključiti.
Još imamo malo vremena, ali dovoljno da nam ispričate o svom pothvatu - Hrvatska je, zahvaljujući vašem slučaju, među tri države na svijetu koja je napravila to čudo, liječenje matičnim stanicama, je li tako?
Hvala vam. Izrael, SAD i Hrvatska, točno u KBC-u Split uz pomoć s kolegama iz Educelle iz Slovenije. Mi smo ranije u Specijalnoj bolnici Sveta Katarina primijetili snagu mezenhimalnih matičnih stanica u liječenju osteoartritisa, redukciji upale i regenereciji hrskavice. Kad smo išli s tri doze, ja bih rekao s mezenhimalnim matičnim stanicama koje su izdvojene iz koštane srži zdravog donora, primijetili smo potpunu analogiju. Dakle, jedan pad protupalnog odgovora, imunomodulatorni odgovor, to smo mjerili kroz različite parametre, pad CRP-a...
Pojednostavljeno, vi ste čovjeka koji je bio na respiratoru digli praktički iz mrtvih?
Mezenhimalne matične stanice su pomogle da, ali su pomogle i kolege koji su fantastični liječnici koji su bili u intenzivnoj njegi, internisti, infektolozi slično. To je jedan veliki uspjeh Hrvatske i našeg cijelog tima. Jako sam sretan jer Croatian Medical Journal (CMJ) objavio taj rad za razliku od drugih kolega koji su to priopćili medijski. Mi imamo znanstveno utemeljene rezultate, ali moram reći, radi se o jednom slučaju. Još nije završena klinička faza istraživanja.
Kad će doć u to da se može primijenjivati i šire?
Iz Kalifornije mi javio da njihovih devet osoba koje su bile na respiratoru su potpuno isti učinak postigli, kao i u Izraelu njih šestoro. Dakle, približavamo se tom broju koji će biti nadam se, biti relevantan za European Medicines Agency, Food and Drug Administration, naš HALMED i gdje će ova u konačnici biti, ali nadam se u puno ranijoj fazi nego ovo što smo mi imali, kad su osobe u vrlo teškoj kliničkoj situaciji, kada su na respiratoru i tako dalje.
