Nema sumnje da ovaj članak čitate upravo na kompjuteru. Osobna računala, laptopi, tableti i pametni telefoni dio su naše svakodnevice, ali 1943. je predsjednik IBM-a Thomas Watson rekao: "Mislim da postoji tržište za možda pet kompjutera", a 1977. će osnivač jedne poznate digitalne tvrtke, Ken Olsen izjaviti: "Nema razloga zašto bi itko htio kompjuter u svom domu". Danas se u svijetu koristi preko dvije milijarde PC-a.
Poznati znanstvenici nisu vjerovali u uspjeh ovih izuma, a danas ne možemo bez njih!
Mnogi se žale kako je televizija dosadna, iako ne u mjeri u kojoj je to predvidio Daryl Zanuck, izvršni producent 20th Century Foxa kada je 1946. rekao: "Televizija se neće moći zadržati ni na jednom tržištu nakon prvih šest mjeseci. Ljudima će brzo dojaditi buljenje u drvenu kutiju svaku večer". Ipak, danas više od 1.4 milijarde kućanstava diljem svijeta ima barem jedan televizor.
Teško je zamisliti svijet bez telefona. No, neki vrsni komunikacijski službenici nisu uvidjeli važnost te tehnologije kada ju je Alexander Graham Bell patentirao 1876. godine. Kako reče William Henry Preece davne 1890.: "Amerikancima možda treba telefon, nama ne. Imamo dovoljno glasnika". Danas je u upotrebi 7 milijardi telefona.
"Putovanje željeznicom pri velikim brzinama nije moguće jer putnici ne bi mogli disati te bi se ugušili". Riječi su to koje je izustio znanstvenik Dionysius Lardner, dok je William I Kraljevine Prusije u čudu razmišljao zašto bi netko skupo platio prijevoz od Berlina do Potsdama kada može besplatno jahati konja.
Iako je 1885. godine njemački izumitelj Karl Benz patentirao svoj Motorwagen, automobili su postali dostupni tek nakon što je Henry Ford predstavio slavni Model T. Danas cestama diljem svijeta prolazi više od milijarde automobila, iako se početkom 20. stoljeća smatralo kako nikada neće biti dovoljno jeftini za prosječnog čovjeka.
Naše moderno "globalno selo" oslanja se na satelite kako bi ostali povezani sa Internetom, mobilnim mrežama, televizijom i radio postajama, ali nakon lansiranja ruskog satelita Sputnik tijekom svemirske utrke između Amerike i Sovjetskog Saveza, časnik američke mornarice Tunis Craven smatrao je da: "Praktički ne postoji šansa da će sateliti pridonijeti boljem radu telefona, telegrafa, televizije ili radijskih stanica unutar SADa". Samo tri godine kasnije, Amerikanci su uživali u prvom televizijskom prijenosu uživo.
1973. godine je Martin Cooper, istraživač tvrtke Motorola, obavio prvi poziv sa bežičnog mobilnog uređaja koji je težio 1.1 kilogram i bio je dugačak 30 centimetara. Usprkos uspješnosti poziva, i sam Cooper je podcijenio veličinu tog izuma izjavom da "mobilni telefoni nikada neće zamijeniti lokalne žičane sustave".
Albert Einstein postao je najpoznatiji fizičar 20. stoljeća. Svi znaju za njegovu slavnu E = mc2. Ipak, 1934. rekao je da "ne postoji ni najmanja indikacija da će nuklearna energija ikada biti dostupna". Nekoliko godina kasnije, dva su znanstvenika iz Berlina otkrila nuklearnu fisiju koja je dovela do konstrukcije atomske bombe i preko 450 nuklearnih elektrana diljem svijeta.
Kada se govori o električnoj struji, nezaobilazana su imena Thomas Edison i Nikola Tesla. Potonji je istraživao dosege izmjenične struje, dok se Edison fokusirao na izvore jednosmjerne struje smatrajući da su Teslini pokušaji gubitak vremena: "Nitko to nikada neće koristiti". Danas, izmjenična struja osigurava energiju cijelim gradovima, dok jednosmjerna krasi jednostavne naprave kao što su baterije.
kako funkcionira internet
Unatoč brzim promjenama na području tehnologije, fascinantno je kako mnogi stručnjaci nisu uvidjeli značajnost nekih izuma koji oblikuju moderno društvo.