Međunarodna komunikacija o pitanju Grenlanda nekad donosi „više problema nego rješenja” te je treba zamijeniti dijalogom, rekao je u utorak u Davosu premijer Andrej Plenković. Premijer sudjeluje na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom alpskom gradiću u koji u srijedu stiže i američki predsjednik Donald Trump. 

Čelnik SAD-a stiže na skup na vrhuncu napetosti između dviju strana Atlantika, nakon što je tijekom vikenda najavio carine za europske zemlje koje su stale uz Kopenhagen po pitanju njegovog svojatanja danskog autonomnog teritorija Grenlanda. 

"Mislim da je tu važno da dijalog zamijeni ponekad i koju riječ više u ovoj brzoj međunarodnoj komunikaciji koja nekad donosi više problema nego rješenja", rekao je Plenković u izjavi novinarima. 

Pitanja Danske se tiču i njezinih saveznica u NATO-u i svih članica u Europskoj uniji, pa se one moraju "pozicionirati, ali i voditi razumnu politiku" prema SAD-u kao transatlantskom partneru, nastavio je premijer. 

Članice EU-a o toj će temi razgovarati na sastanku Europskog vijeća u četvrtak koji će imati jednu temu – odnosi između SAD-a i EU-a.

Koji je hrvatski stav?

Plenković je naglasio da je hrvatski stav pritom jasan – solidarnost s Danskom i razumno rješenje kroz dijalog sa SAD-om. Pozdravio je što Trump stiže u Švicarsku gdje će „pojasniti i svoju inicijativu - Odbor za mir”. 

Američki predsjednik potpisat će povelju tog tijela u četvrtak u 10:30 na marginama skupa u Davosu kojem će se obratiti u srijedu. Plenković je rekao da je još prerano znati hoće li se odboru pridružiti i Hrvatska jer je riječ o dokumentu koji se treba proučiti i o njemu konzultirati. 

"Da bi se potpisao dokument treba ipak proći određene procedure, to se ne može učiniti ovako, iz dana u dan", rekao je premijer, no dodao da je Hrvatska uvijek spremna podržati sve inicijative koje vode prema miru.  

Odbor za mir izvorno je osmišljen kao tijelo koje će nadzirati provedbu primirja u Gazi na temelju rezolucije Ujedinjenih naroda, no svjetski mediji pišu kako ga je Trump zamislio kao dugotrajniju alternativu toj organizaciji koju godinama kritizira. 

U Trumpov odbor, po dosad poznatim informacijama, pozvano je pedesetak zemalja, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Pozvani su i ruski predsjednik Vladimir Putin, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, bjeloruski Aleksandar Lukašenko i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kao i Hrvatska i Europska komisija. 

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se u utorak u Davosu na nominaciju guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB), istaknuvši da će se konačna odluka donijeti na razini Europskog vijeća u ožujku, pri čemu je izrazio uvjerenje da neće biti prepreka.

Plenković o podršci Ukrajini

Plenković je u Davosu na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma, koji je započeo panelom na temu "Redefiniranje mjesta Europe u svijetu". Uz Plenkovića, panelu su prisustvovali predsjednik Litve Gitanas Nausėda, premijer Belgije Bart De Wever, osnivač i izvršni direktor tvrtke Mistral AI Arthur Mensch te izvršna direktorica ABN AMRO banke Marguerite Bérard.

Premijer je započeo osvrtom na zaključke sastanka Europskog vijeća održanog u prosincu, u vezi s financijskom potporom Ukrajini, izrazivši zadovoljstvo što je pronađen način da se ta potpora nastavi u sljedeće dvije godine, kako za financiranje obrane, tako i za cjelokupno funkcioniranje zemlje.

Što se tiče kontinuiranog pritiska Rusije, premijer Plenković smatra ključnim nastaviti snažnu potporu Ukrajini i time podržati stranu slobode, demokracije i međunarodnog prava. "To je ono za što se zalažemo i zato smo tako snažno podržavali Ukrajinu protekle četiri godine“, rekao je, dodajući da će mnogi putovati u Kijev 24. veljače, na 4. godišnjicu agresije, kako bi na ovaj način izrazili kontinuiranu potporu zemlji.

Plenković smatra da je potrebno ponovno staviti u fokus raspravu o mirovnom sporazumu, koja je sada stavljen na čekanje zbog Grenlanda. Međutim, to je realnost promjenjivog globalnog poretka, dodao je.

Kao što smo nedavno vidjeli, nastavio je, globalno upravljanje, međunarodne organizacije i međunarodni poredak, kakav smo poznavali, vrlo se brzo mijenjaju i svi se tome moraju prilagoditi. "Jedini siguran način da Europska unija ostane važan faktor je da pokuša biti što ujedinjenija", rekao je.

Upozoravajući da ne pjevaju sve vlade nužno istu melodiju, dodao je da ako bi to bilo vidljivo onima koji bi željeli što više podjela u Europskoj uniji, to bi bila upravo slaba točka koju traže.