Nešto se događa visoko u atmosferi: Prijeti zima kakvu u Hrvatskoj dugo nismo vidjeli
Znanstvenici prate razvoj stratosferskog zagrijavanja koje bi moglo preokrenuti zimske prilike u Europi. Hrvatska i regija mogle bi osjetiti posljedice kroz hladnije razdoblje, češće prodore hladnog zraka i veće šanse za snijeg
Meteorološki modeli sve češće upućuju na mogućnost novog događaja stratosferskog zagrijavanja tijekom siječnja 2026. godine, procesa koji može imati dalekosežne posljedice na zimsko vrijeme diljem sjeverne hemisfere.
Takvi događaji često dovode do slabljenja ili poremećaja polarnoga vrtloga, što otvara put prodorima hladnog arktičkog zraka prema Europi, Sjevernoj Americi i dijelovima Azije, navodi Severe Weather Europe.
Iako se radi o procesima koji se odvijaju visoko iznad naših glava, njihovi se učinci vrlo često osjete na tlu – kroz izraženije hladne valove, snijeg i dugotrajnije zimske uvjete.
Što je polarni vrtlog i zašto je važan?
Polarni vrtlog je golemi sustav snažnih zapadnih vjetrova koji kruže oko Sjevernog pola i zadržavaju vrlo hladan zrak unutar arktičkog područja. Prostire se kroz više slojeva atmosfere – od troposfere, gdje nastaje vrijeme koje svakodnevno osjećamo, pa sve do stratosfere, na visinama većim od 15 kilometara.
Kada je polarni vrtlog snažan i stabilan, hladnoća ostaje „zaključana” na krajnjem sjeveru, a Europa ima blaže i promjenjive zimske uvjete. No kada oslabi ili se poremeti, hladan zrak može krenuti prema jugu, donoseći nagle promjene vremena.
Što je stratosfersko zagrijavanje?
Stratosfersko zagrijavanje označava naglo i snažno povećanje temperature u stratosferi, ponekad i za 30 do 50 °C u samo nekoliko dana.
Paradoksalno, takvo 'zagrijavanje' često je uvod u hladnije razdoblje pri tlu.
Do njega dolazi kada snažni atmosferski valovi iz nižih slojeva atmosfere prenesu energiju prema Arktiku i oslabe polarni vrtlog. Posljedica može biti njegovo pomicanje ili čak raspad, čime se narušava uobičajeni tok zapadnih vjetrova.
Dva moguća scenarija poremećaja
Meteorolozi razlikuju dvije osnovne vrste poremećaja polarnoga vrtloga:
Pomak (displacement) – vrtlog se pomiče s područja Sjevernog pola prema Euroaziji ili Sjevernoj Americi, ali ostaje relativno kompaktan.
Raspad (split) – snažniji i rjeđi scenarij u kojem se vrtlog dijeli na više manjih sustava, što često ima izraženije posljedice po vrijeme u srednjim geografskim širinama.
U oba slučaja povećava se vjerojatnost slabljenja zapadnog strujanja i jačanja prodora hladnog zraka prema jugu.
Kako se utjecaj 'spušta' do tla?
Učinci stratosferskog zagrijavanja ne osjećaju se odmah. Obično je potrebno 7 do 20 dana da se promjene iz stratosfere postupno prenesu u niže slojeve atmosfere. Taj proces poznat je kao vertikalno povezivanje.
Tada dolazi do promjena u tzv. Arktičkoj (AO) i Sjevernoatlantskoj oscilaciji (NAO). Kada prijeđu u negativnu fazu, povećava se vjerojatnost:
- slabljenja zapadnih vjetrova
- pojave blokirajućih anticiklona
- prodora hladnog zraka sa sjevera i istoka
- stabilnijeg, ali znatno hladnijeg vremena
Što bi to moglo značiti za Hrvatsku?
Iako ishod nikada nije moguće precizno predvidjeti, povijesna iskustva pokazuju da ovakvi atmosferski obrasci često povećavaju šansu za izraženije zimske epizode i u našem dijelu Europe.
Kontinentalna Hrvatska
Mogući su:
- osjetno niže temperature
- češće pojave snijega
- dugotrajniji hladni periodi
- jutarnji minusi i ledeni dani
Središnja Hrvatska i Zagreb
U slučaju povoljnog sinoptičkog rasporeda:
- veća vjerojatnost snježnih oborina
- mogućnost zadržavanja snježnog pokrivača
- hladni valovi povezani s kontinentalnim strujanjima
Gorski kotar i Lika
Ova područja imaju najveće izglede za:
- obilniji snijeg
- izraženije zimske uvjete
- dugotrajniji snježni pokrivač
Jadran
Na obali i otocima mogući su:
- češći prodori hladnog zraka sa sjeveroistoka
- jača i hladna bura
- osjetan pad temperature
- snijeg u zaleđu, a rijetko i uz samu obalu
- postupno hlađenje mora u drugom dijelu zime
Utjecaj na širu regiju
Slični obrasci mogli bi zahvatiti i susjedne zemlje:
- Sloveniju i Alpe – povećane količine snijega
- Bosnu i Hercegovinu i Srbiju – hladni valovi i snježna razdoblja
- Mađarsku i Panonsku nizinu – dugotrajniji mraz i stabilne zimske anticiklone
- zapadni Balkan – izmjene hladnih kontinentalnih prodora i ciklonalnih epizoda
Zašto su ovakvi signali važni?
Stratosferski procesi jedni su od rijetkih meteoroloških pokazatelja koji omogućuju naznake razvoja vremena nekoliko tjedana unaprijed, za razliku od klasične prognoze koja je pouzdana tek do desetak dana.
Zbog toga meteorolozi pažljivo prate:
- temperature u stratosferi
- jačinu polarnoga vrtloga
- smjer i brzinu vjetrova
- razvoj planetarnih valova
Sve to pomaže u procjeni hoće li zima krenuti prema hladnijem ili blažem scenariju.
Prijeti dinamičnija i hladnija zima
Mogući događaj stratosferskog zagrijavanja u siječnju 2026. predstavlja važan signal da bi drugi dio zime mogao biti dinamičniji i hladniji od prosjeka. Ako dođe do slabljenja ili raspada polarnoga vrtloga, Hrvatska i šira regija mogle bi se naći pod jačim utjecajem hladnog kontinentalnog zraka, uz povećanu vjerojatnost snijega i zimskih uvjeta.
Iako takvi scenariji nisu sigurni i ovise o daljnjem razvoju atmosferskih procesa, znanstvena iskustva pokazuju da stratosfersko zagrijavanje često prethodi izraženijim zimskim epizodama u Europi.
POGLEDAJTE VIDEO Najluđa noć diljem zemlje: Evo tko je sve zabavljao Hrvate u novogodišnjoj noći
403 Forbidden
EP RUKOMET