Groblja su večeras obasjali lampioni, mnogi su već obišli posljednja počivališta najmilijih

Mnogi ipak brkaju Svi svete s Dušnim danom koji se obilježava 2. studenoga. Na blagdan Svih svetih slavimo svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života. Dušni dan izraz je nade i vjere u zagrobni život. Na taj dan se prisjećamo svih onih kojih više nema i koje smo izgubili.

Iako blagdane Svih svetih i Dušni dan, osim kalendarske blizine, povezuju molitva, paljenje svijeća i polaganje cvijeća, Dušni dan posvećen je sjećanju isključivo na nama bliske preminule. To je dan u kojem sva katolička groblja sjaje najvećim sjajem, a običaj je da se kao znak sjećanja na preminule održavaju i mise zadušnice. Svećenici na Dušni dan služe tri mise: jednu kome god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve.

Svijeća ima važnu simboliku u Dušnom danu, jer njezino svjetlo predstavlja Krista, simbol života i nade za pokojne. U prošlosti su se svijeće radile od pčelinjeg voska, a cvijeće bi se bralo iz vlastitog vrta i nosilo na grobove.

Posljednjih 30-ak godina grobovi se najčešće kite krizantemama. Ovo cvijeće potječe iz Kine i Japana, a smatra se cvijetom sreće i prosperiteta. Zbog svoje otpornosti na hladne temperature i mraz simbolizira besmrtnost. Prema starim Grcima, krizantema štiti od zlih duhova. Ona se ne smije ubrati s groblja jer će toj osobi donijeti nesreću.