Ruska interkontinentalna balistička raketa, poznata kao Sarmat ili Sotona II,navodno je ispaljena u petak iz podzemnog silosa na jugu Rusije, tijekom planiranog testa, kako bi isporučila lažnu bojevu glavu u udaljenu zonu udara udaljenu gotovo 6400 kilometara. Raketa nije dosegla ni 1200 metara. 

Ruska vojska šutjela je o nesreći, ali pad rakete vidio se i čuo kilometrima oko zračne baze Dombarovski u Orenburškoj oblasti blizu rusko-kazahstanske granice, objavio je portal arstechnica.com, kao i drugi svjetski mediji poput britanskog Telegrapha.

Videozapis koji je objavio ruski blog MilitaryRussia.ru na Telegramu i koji se potom široko dijelio na drugim društvenim mrežama prikazuje kako je projektil skrenuo s smjera odmah nakon lansiranja prije nego što se okrenuo prema zemlji, izgubio snagu i zatim se srušio nedaleko od mjesta lansiranja. Projektil je izbacio komponentu prije nego što je udario u tlo, možda kao dio slijeda spašavanja korisnog tereta, prema riječima Pavla Podviga, višeg istraživača u Institutu Ujedinjenih naroda za istraživanje razoružanja u Ženevi.

Oblak otrovne prašine

Nakon pada, stvorila se vatrena kugla i crvenkastosmeđi oblak, navodno znak otrovne mješavine hidrazina i dušikovog tetroksida koji se koriste za gorivo najmoćnijih ruskih interkontinentalnih balističkih raketa. Satelitske snimke snimljene od petka pokazuju krater i trag sprženog područja u blizini raketnog silosa.

Analitičari kažu da okolnosti lansiranja sugeriraju da se vjerojatno radilo o testiranju ruske rakete RS-28 Sarmat, oružja dizajniranog za dosezanje ciljeva udaljenih više od 18.000 kilometara, što je čini raketom s najvećim dometom na svijetu.

Kako navodi portal, raketa Sarmat je ruska teška međukontinentalna balistička raketa, sposobna nositi teret do 10 velikih nuklearnih bojevih glava, kombinaciju bojevih glava i protumjera ili hipersonična jedriličarska vozila, prema Centru za strateške i međunarodne studije. Jednostavno rečeno, Sarmat je oružje "sudnjeg dana" dizajnirano za upotrebu u totalnom nuklearnom ratu između Rusije i Sjedinjenih Država.

'LETEĆI ČERNOBIL' /

Tonči Tadić o ruskom 'čudesnom' oružju od kojeg strepi NATO: 'Nemojte padati na Putinove fore'

Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je Sarmat "uistinu jedinstvenim oružjem" koje će "pružiti hranu za razmišljanje onima koji, u žaru mahnite agresivne retorike, pokušavaju ugroziti Rusiju".

Dmitrij Rogozin, tadašnji čelnik ruske svemirske agencije, nazvao je raketu Sarmat "superoružjem" nakon prvog probnog leta 2022. godine.

Sarmat poznat po kvarovima

Zasad je ono što je jedinstveno kod rakete Sarmat njezina sklonost kvarovima. Prvi probni let rakete u punom opsegu 2022. godine očito je prošao dobro, ali program je od tada pretrpio niz uzastopnih neuspjeha, a najznačajnija je bila katastrofalna eksplozija prošle godine koja je uništila podzemni silos rakete Sarmat na sjeveru Rusije.

ORUŽJE SUDNJEG DANA /

Ugledni Guardian analizirao Putinov nuklearni supertorpedo Posejedon: 'Gori je od Sotone'

Sarmat bi trebao zamijeniti zastarjelu rusku flotu strateških interkontinentalnih balističkih raketa R-36M2, koje su izgrađene u Ukrajini. RS-28, ponekad nazivan Satan II, "isključivo je proizvod ruske industrijske suradnje", prema ruskom Ministarstvu obrane.

Videozapis kvara rakete prošlog tjedna nema dovoljnu rezoluciju da bi se potvrdilo je li riječ o raketi Sarmat ili starijem modelu R-36M2, ali analitičari se slažu da se najvjerojatnije radilo o Sarmatu.

Tadić: 'Njihov arsenal ne vrijedi ni suhu šljivu'

Razgovarali smo s hrvatskim nuklearnim fizičarem Tončijem Tadićem koji odavno dvoji uopće o upotrebljivosti Sarmata i generalno nuklearnog arsenala Rusije. 

"Osnovno pitanje je, ako je ruski nuklearni arsenal toliko savršen kao što Putin tvrdi, zašto su potrebna neprekidna testiranja ili lansiranja? To znači da ili arsenal ne vrijedi ni 'suhu šljivu' pa ga treba testirati iznova ili da su ta lansiranja samo nužna radi PR-a, da se pogađa da je Rusija velika nuklearna sila. Ja sam sklon prvoj varijanti", kaže Tadić.

Nastavlja da održavanje velikog nuklearnog arsenala i održavanje raketnih sustava u dobrom stanju košta jako puno, a da Rusija gubi tehnološku sposobnost koju je imala SSSR.

SRBI U PROBLEMIMA /

Vučić objavio lošu vijest: Amerikanci nisu popustili, rafinerija nafte ne smije nastaviti s radom

"Uostalom, prije par dana je na kozmodromu Baikonur u Kazahstanu pri lansiranju uništena rampa za lansiranje brodova s ljudskom posadom koju Rusija više nema niti je može obnoviti. Većina ruske tehnologije je ili proizvedena još u doba SSSR-a i ne može je proizvesti iznova jer za to više nema ni znanja ni novca ili se radi o nekim ruskim pokušajima impresioniranja neupućenih novinara na Zapadu da pričaju o velikim ruskim tehnološkim uspjesima u sferi vojne tehnologije koje onda završavaju sa spektakularnim eksplozijama kao što je ova", navodi Tadić.

Za ovu epizodu kaže da je Sarmat ovaj put barem malo poletio, a da je lani najspektakularniji neuspjeh bio kad nije ni poletio ili je letio toliko kratko nakon čega se razvalio te se dogodila spektakularna eksplozija.

Debakl lansiranja i krater od 30 metara

"Lansiranje je prošlo tako da je na samoj lansirnoj rampi eksplodirao i napravio krater promjera od oko 30 metara i zbrisao oko sebe kompletno područje u radijusu par stotina metara", kaže.

Pojašnjava da je Sarmat raketa s tekućim gorivom i da se kod raketnih motora s tekućim gorivom može fino kontrolirati potisak i usmjeravati njihove mlaznice te se onda lakše kontrolira i raketa dok leti. Problem je što rukovanje tekućim gorivom iziskuje vrlo sposobne i obučene operatere.

MOĆNO ORUŽJE /

Putin testirao nuklearni supertorpedo Posejdon? Stravično je u što pretvara gradove

"Tih ljudi današnja Rusija više nema onoliko koliko ih je imao Sovjetski Savez. Oni pokušavaju glumiti nuklearnu silu, ali im to naprosto ne ide. Ovakvih spektakularnih lansiranja s eksplozijama bit će još", zaključuje.

Kad se govori o sveukupnom nuklearnom arsenalu, kaže da se navodi da Rusija ima 6500 nuklearnih glava, ali da su neke proizvedene prije 30, 40 ili više godina.

"Više ih nitko ne shvaća ozbiljno. Ono s čim Rusija izlazi u javnost je ono što je njezin kapacitet u smislu sporazuma o ograničenju nuklearnog oružja, a to je nekakvih 1500 nuklearnih bojnih glava. Međutim, ni one nisu sve u istom stanju – i kod njih je svake tri do četiri godine nužno provjeriti kablove unutar same bojne glave. Svakih 12 godina je nužno promijeniti tricij jer je to vrijeme njegova poluraspada. Taj arsenal iziskuje obučene ljude, potom reaktore koji proizvode plutonij i reaktore koji proizvode tricij – sve to jako puno košta", pojašnjava.

Što će Rusiji 1000 nuklearnih bojevih glava?

Dodaje da je potpuno nejasno što će Rusiji, zemlji s BDP-om nešto većim od Španjolske, arsenal od tisuću nuklearnih bojnih glava, kad jedna superbogata Kina želi biti nuklearna sila sa svega par stotina nuklearnih bojnih glava jer znaju da njihova proizvodnja i održavanje koštaju, kao i održavanje njihovih lansirnih sustava.

Pojasnio je i čemu služe plutonij i tricij.

Sve termonuklearno oružje danas se temelji na primarnoj nuklearnoj eksploziji plutonijske jezgre koja potom pokreće fuzijsku reakciju fuzijskog goriva – deuterija i tricija.

CIJENA MIRA /

Europa strahuje od 'ružnog sporazuma' i Putinovog napada, stručnjak: 'Jedna stvar je vrlo neugodna'

Plutonij pokreće fuzijske reakcije

"Plutonijska jezgra se sastoji od nekakvih 11 kilograma plutonija koji se proizvodi u namjenskim reaktorima i njezina eksplozija omogućuje pokretanje fuzijske reakcije u pastilama napravljenima od spoja litija s deuterijem, odnosno tricijem. Jedan gram i pol deuterija i gram i pol tricija povećavaju snagu nuklearne eksplozije za 10 kilotona. Međutim, na postojeću plutonijsku glavu koja prije eksplozije proizvodi oko 20 kilotona, dodavanjem tih pastila povećavate snagu eksplozije. Tako je većina nuklearnih bojnih glava u svijetu reda jačine oko 110 kilotona", govori Tadić.

Foto: Shutterstock

Nastavlja da se pokazalo da je to "taman dovoljno" za ozbiljnu eksploziju. Nuklearne glave postale su u međuvremenu preciznije pa nemaju tako razornu snagu za uništenje cilja kao nekad.

Plutonij - najotrovnija tvar na Zemlji

Za plutonij kaže da je izuzetno otrovan, čak i najotrovnija poznata stvar na Zemlji. Tricij je kancerogen ako se udahne. I jedna i druga tvar su visoko radioaktivne, za njih trebaju posebni laboratoriji i posebno obučeni ljudi.

"Osim toga, zračenje iz plutonija je neutronsko zračenje – ono uništava kablove i elektroniku u bojnoj glavi. Kao što je uobičajeno da se svakih deset godina kupi novi auto, tako bi barem svakih deset godina trebalo provjeriti elektroniku u bojnoj glavi. A budući da je vrijeme poluraspada tricija 12 godina, svakih 12 godina treba obnoviti sve pastile s fuzijskim gorivom. To sve skupa jako puno košta", navodi.

Što se tiče toga bi li Sarmat u teoriji mogao postati sposoban, Tadić pojašnjava da on može nanijeti štetu ovisno o tome koliko će bojevih glava nositi.

Lansiranja se najavljuju

"Ali ni samo lansiranje Sarmata neće proći bez odgovora. Naime, čim se lansira raketa čije lansiranje nije najavljeno, to znači početak nuklearnog rata. Sva u ruska lansiranja najavljena kako NATO-u ne bi pomislio da je 'krenulo', pa da NATO pokrene  uzvratni udar. Dakle, lansiranje se uvijek najavljuje kako ne bi ona druga strana pomislila da je 'počelo'."

Tadić je podsjetio i na svoju objavu od 22. rujna 2024. godine posvećenu upravo Sarmatu.

Foto: Shutterstock

Tadić: 'Priču treba uzeti s 'lopatom soli''

Tada je napisao: "Već odavno tvrdim da se sve ruske priče o 'svemoćnom ruskom oružju' trebaju uzeti ne s zrnom soli, nego s čitavom lopatom soli! Dakle s oprezom i dvojbom, jer je uvijek riječ o ruskoj propagandi, iza koje često stoji tragikomična laž. Odnosno da su Putinove rakete opasnije za Ruse koji ih lansiraju nego za njihove ciljeve na Zapadu", napisao je. 

I tada se osvrnuo na Sarmat ili "Sotonu II" za koju navodi da se njome hvale Rusija i Putin od početka rata kao s raketom koja bi trebala moći razoriti sve veće gradove u europskim članicama NATO-a.

"Naravno, uvijek se tvrdilo kako RS-28 Sarmat iliti 'Sotona II' rade besprijekorno. Sve do 20. rujna 2024. kad je pri probnom lansiranju RS-28 Sarmat iliti 'Sotone II' eksplodirao u svojem silosu za lansiranje, na kosmodromu Plesetsk u Oblasti Arhangelsk, sjeveroistočno od Sankt Petersburga. Satelitske snimke pokazuju veliki krater i spaljeno područje oko kratera", napisao je tada Tadić osvrćući se na.

Burevestnik - superoružje koje je završilo 'tragično'

Kao drugu priču naveo je nuklearnu hipersoničnu krstareću raketu "Burevestnik".

"Ovo nije prvi put da je Putinov san o 'super-oružju' završio tragikomično. Naime još 2019. se Putin hvalio hipersoničnom krstarećom raketom na nuklearni pogon 9M370 Burevestnik (NATO oznaka SSX-C-9 Skyfall) koja je po njemu 'već testirana i može dugo ostati u zraku i doletjeti vrlo brzo do bilo kojeg cilja, a od nje se nitko ne može obraniti'. 

STRAH I TREPET /

Putin će dignuti 'Leteći Černobil'? Oružje sudnjeg dana može donijeti bojeve glave bilo gdje u svijetu

No onda smo 14. kolovoza 2019. saznali za eksploziju njenog nuklearnog motora na Državnom Središnjem Mornaričkom Poligonu blizu grada Njonoksa u ruskoj Oblasti Arhangelsk. U okolnim gradovima udaljenim 30 km od mjesta eksplozije radijacija je bila 16 puta veća od normale. Čestice radioaktivnog joda opažene su 800 km dalje u Norveškoj. Pontoni za lansiranje su zbrisani od jake eksplozije. Burevestnik je trebao nositi mali nuklearni reaktor koji bi zagrijavao plin i tako osiguravao potisak. Očito je došlo do nekontroliranog pregrijavanja reaktora i eksplozije", napisao je Tadić i o još jednom neuspjelom pokušaju.

Tadić je naveo i da je u eksploziji poginulo pet, a ranjeno još troje ruskih znanstvenika iz Ruskog Federalnog Nuklearnog Centra. 

"Od nuklearnog pogona u raketama su SAD odustale još 1960-ih jer je nepraktično, odnosno znači veliki radijacijski rizik pri korištenju. U to doba je NASA razvijala projekt NERVA (Nuclear Engine for Rocket Vehicles). No u želji da dokaže kako je Rusija tehnološki ispred SAD Putin je poticao razvoj Burevestnika do eksplozije. Od tada se ništa više nije čulo o ovom projektu", napisao je tada.

POGLEDAJTE VIDEO 'Putin je oportunist, kao Milošević, a ako NATO šuti sutra ćemo gledati 19 raketa iznad Berlina'