"Sve intervencije prevodim. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da doktor natuca jezik. Rekao mu je - možemo se sporazumjeti na engleskom, što nije očekivao. Onda je uključio Chat GPT da se ne osramoti totalno", govori nam izvor s hitne u Drnišu, ogorčen zbog kolege liječnika iz Irana koji im je došao ovoga mjeseca, a koji, kako nam kažu, ne govori hrvatski. 

Preciznije, liječnik govori nešto hrvatskog, dovoljno da se sporazumije, no prema tvrdnjama naših sugovornika, u komunikaciji s pacijentima inzistira na engleskom jeziku. Što je nekad u dinamičnom okruženju hitne pomoći teško, pogotovo jer se radi o mjestima u kojima prevladava starije stanovništvo koje ne barata uvijek dobro stranim jezikom.

"Zamislite, odete u neko selo s jednim ili dva stanovnika od devedeset godina i vi njega idete ispitivati nešto na engleskom", kaže nam izvor. 

Završio medicinu u Splitu

Kako doznajemo, riječ je o liječniku koji je u Hrvatskoj već desetak godina. Medicinu je završio u Splitu na engleskom, prema riječima našeg sugovornika. Radio je u Šibeniku otkud su ga zbog pritužbi prebacili u Primošten, a od početka prosinca prebačen je u Drniš. 

"Ne može reći nitko da nije imao vremena naučiti hrvatski. U međuvremenu se oženio za doktoricu Hrvaticu koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. On je radio u Šibeniku gdje su sestre radile posao umjesto njega jer on odbija pričati hrvatski. Ljudi su se počeli buniti pa je prebačen u Primoštenu", govori nam izvor koji je želio ostati anoniman (podaci poznati redakciji, op.a.), napominjući da se požalio nadređenima zbog ove situacije. 

Znalo se dogoditi, dodaje, da liječnik radi u smjeni sa sestrom i vozačem koji ne govore engleski. "To je bio show program. On priča engleski, a ovo dvoje hrvatski. Odjedanput, budući da je i ljudima u Primoštenu prekipjelo, završio je na hitnoj u Drnišu", govori nam.

ZAVRŠIO U ISTRAŽNOM ZATVORU /

Mladić (22) koji je napao dva strana radnika u Zagrebu, sin je poznate pjevačice?

'Kasni na posao'

Dodaje da nema problema s doktorom kao osobom, ali ima problem s time da uz svoj posao još radi kao prevoditelj i preuzima neke zadaće liječnika: "Mene samo zanima ima li diplomu i položen hrvatski jezik. Ako ima, onda je vjerojatno poklonjen (tečaj, op.a.). Ne mislim da je loš, ali ne možeš si ovo priuštiti kada radiš na hitnoj".

"Otvoreno sam rekao da neću raditi poslove doktora", nastavlja. "Simultani prevoditelj biti neću, ako se ne daj Bože nešto dogodi da se krivica na mene svali. Nisam plaćeni doktor, nego je on", ističe. Iako kaže da nije problem pomoći, smatra da negdje treba povući granicu. 

Tvrdi da isti liječnik ne nosi službenu motorolu, kao i da je više puta zakasnio na posao u nepuna dva tjedna otkako ovdje radi.

"Kolega je bio s njim na izvanbolničkom treningu, što je jedan od preduvjeta da se zaposlite u službi hitne medicine. Ljudi koji su bili na treningu s njim kažu da nije znao hrvatski. Navodno je instruktorima rekao da on to ne može pratiti te mu je supruga dolazila prevoditi i svejedno su ga pustili jer nedostaje doktora", nastavlja naš sugovornik, koji smatra da to nije valjano opravdanje. "Nekad je bolje da ih fali kada vidite sve ovo", ogorčeno dodaje. 

Iste su probleme sa spomenutim doktorom imali i djelatnici u Šibeniku, gdje su također morali prevoditi umjesto doktora i raditi dio njegova posla. 

To nam je potvrdila jedna šibenska medicinska sestra koja je imala prilike raditi s ovim liječnikom, ali kaže, nije on jedini. Bilo je više takvih situacija s kolegama strancima od kojih neki, da stvar bude gora, nisu znali ni engleski. 

IZMIŠLJOTINA IZAZVALA VAL MRŽNJE /

Laži o napadu na časnu: Tko će odgovarati?

'Sestre su i prevoditelji i doktori'

"Kad dođete na prometnu ili neku veću nezgodu, neugodno je i pacijentu kad vidi da doktor ne zna jezik. Smatram da bismo trebali imati liječnike koji znaju naš jezik, a ne da sestra u većini slučajeva bude i prevoditelj, sestra i doktor", žali se ona. 

Njezinim starijim kolegama to je bio problem zbog jezičke barijere. Sa spomenutim doktorom je pričala na engleskom i nije joj bilo teško, no upozorava da on, koji zna složiti jedva dvije-tri banalne rečenice na hrvatskom, nije za hitnu. 

"Da bude manja tenzija, ja prebacim razgovor na engleski, a on se, i drugi, znaju žaliti zašto sestre ne žele pričati na engleskom", tvrdi Šibenčanka. 

Slijedom ovih tvrdnji, telefonski smo kontaktirali ravnatelja Šibensko-kninskog zavoda za hitnu medicinu Tomislava Jukića, koji tvrdi da prozvani liječnik ima certifikat o znanju hrvatskog jezika te da do njega nisu stigle navodne pritužbe pacijenata, a ni djelatnika na njegov rad i jezičnu barijeru. Kazao nam je da je riječ o pritužbi samo jedne djelatnice. 

"Ako nam prilože certifikat o poznavanju jezika te na razgovoru vidimo da se mogu sporazumijevati i da razumiju struku, nema problema", kazao nam je Jukić. 

Na naše pitanje, je li kada sa spomenutim doktorom pričao na hrvatskom i uvjerio se da doista poznaje jezik, kazao je da nije. 

Budući da smo potvrdu o jezičnoj barijeri, odnosno komunikaciji na engleskom, dobili od dvoje djelatnika iz dvije različite zdravstvene ustanove, Zavodu smo uputili novi, pisani upit iz kojeg su nam poručili: "Opetovano navodimo da liječnik posjeduje odobrenje Hrvatske Liječničke Komore te da posjeduje Potvrdu o poznavanju hrvatskog jezika, škole stranih jezika 'NIKA', da je pokazao znanje na razini B2 stupnja prema Zajedničkom referentnom okviru za jezike (ZEROJ-u)".

B2 razina poznavanja jezika podrazumijeva sposobnost samostalnog i tečnog komuniciranja na stranom jeziku, razumijevanje složenijih govora i tekstova te jasno izražavanje i argumentiranje stavova u većini svakodnevnih i profesionalnih situacija.

IMA RJEŠENJA /

Na pregled se i dalje čeka godinu dana: Prije nego što odete kod privatnika, provjerite ovo

Ministarstvo zatražilo očitovanje

Ministarstvo zdravstva potvrdilo nam je da je u slučaju liječnika iz Irana zatražilo očitovanje od Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije koji je nadležan za pružanje kvalitetne i pravovremene zdravstvene skrbi na svom području.

"Prema zaprimljenom očitovanju, liječnik iz navoda posjeduje Odobrenje za rad Hrvatske liječničke komore, te ispunjava uvjete za obavljanje liječničke djelatnosti, a u koje spada i poznavanje hrvatskog jezika. Također, Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije obavijestio je Ministarstvo zdravstva kako nije zaprimio pritužbe pacijenata i djelatnika na spomenutog liječnika", kazali su nam iz Ministarstva. 

Doktori su u Hrvatskoj deficitarno zanimanje. Prema podacima Hrvatske liječničke komore iz 2025. godine, Hrvatska trenutno nema dovoljno doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (posebno obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije). Hina je svojevremeno izvijestila da Hrvatskoj nedostaju oko 284 obiteljska liječnika. Uz to se bilježi nedostatak 105 ginekologa te 107 pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 

Prema nekim procnemama, u sustavu nedostaje oko 250 do 270 obiteljskih liječnika, ali postoji i manjak medicinskih sestara za timove u primarnoj skrbi. Također, prema nekim procjenama, u razdoblju od 2013. do 2024. iz Hrvatske je u druge zemlje EU-a otišlo oko 1214 liječnika.

Nije sporno da Hrvatska mora biti otvorena za priljev doktora stranaca. Jezična barijera, međutim, otegotna je okolnost u brojnim strukama, a čini se da ni medicina nije iznimka. 

Sukladno propisima, strani radnici moraju poznavati hrvatski jezik na razini potrebnoj za nesmetano obavljanje profesije, odnosno najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom. Dodatne provjere stručnih kompetencija provode se sukladno zakonskim propisima kroz postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija pri nadležnim komorama, pojasnili su nam iz najveće hrvatske bolnice, KBC-a Zagreb, gdje je trenutačno zaposleno sedmero stranih radnika, od toga dva liječnika. 

Foto: Davor Puklavec/pixsell

Strani radnici u hrvatskom zdravstvu

Iz KBC-a Rijeka kazali su nam da je kod njih zaposleno ukupno 13 stranih radnika, od toga najviše, njih osam iz Bosne i Hercegovine, zatim četiri iz Ukrajine i jedan iz Sjeverne Makedonije. Zaposlili su i jednog liječnika na specijalizaciji iz neurokirurgije iz BiH. Bolnica ističe da su svi zaposlenici sa srodnog govornog područja i da imaju usvojenu višu no zadovoljavajuću razinu hrvatskog jezika.

KBC Osijek, s druge strane, nema ni jednog zaposlenog stranog radnika, dok nam iz KBC-a Split nisu dostavili podatke do objave ovog teksta. 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo za potrebe istraživanja prikuplja podatke od Hrvatske liječničke komore i Hrvatske komore medicinskih sestara, koje  imaju, između ostalog, u nadležnosti i izdavanje odobrenja za samostalan rad (licence). Prikupljeni podaci se ne odnose na državljanstvo zdravstvenih djelatnika, već na podatak o državi u kojoj je stečena kvalifikacija, odnosno diploma. Prema podacima iz komora za 2023. godinu, broj doktora medicine koji su zaposleni u zdravstvu, a imaju diplomu stečenu u drugim zemljama je 760, a broj medicinskih sestara sa stranom diplomom je 509.

Zakonom o liječništvu propisani su opći uvjeti za obavljanje liječničke djelatnosti. Prema tome, strani liječnici moraju imati nostrificiranu diplomu inozemnog medicinskog fakulteta i položen stručni ispit odnosno specijalistički ispit, moraju biti upisani u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore te moraju imati odobrenje za samostalan rad odnosno licencu. Zakon također propisuje obvezno znanje hrvatskoga jezika, s iznimkom pri obavljanju povremenih dijagnostičkih i terapijskih zahvata u kojima verbalna komunikacija s bolesnikom nije potrebna ili je moguća uz posrednika, istaknuli su iz Ministarstva zdravstva. 

TISUĆITA BEBA /

Upoznajte malenog Blaža! Nije star ni dva dana, a već je zvijezda bolnice u Zaboku

Nužan certifikat o poznavanju jezika

To nam potvrđuju i iz Hrvatske liječničke komore gdje ističu da je, osim diplome i položenog specijalističkog ispita, upisa u Imenik liječnika i licence, uvjet za obavljanje liječničke djelatnosti i znanje hrvatskog jezika. 

Liječnik stranac završetkom studija medicine na nekom medicinskom fakultetu u Hrvatskoj na engleskom jeziku ima stečenu stručnu kvalifikaciju te ne prolazi kroz postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. HLK takvim liječnicima nakon upisa u Imenik liječnika izdaje odobrenje za samostalan rad (licencu) pod uvjetom da dostave dokaz o poznavanju hrvatskog jezika izdan od licenciranog učilišta prema zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, minimalno stupanj B2 (samostalni korisnik).

Dokaz o poznavanju hrvatskoj jezika ne traži se u slučaju ako se radi o liječniku strancu koji je diplomirao na jednom od medicinskih fakulteta u RH po programu na hrvatskom jeziku ili pohađao osnovno ili srednje obrazovanje ili dio obrazovanja u RH ili inozemstvu po programu na hrvatskom jeziku.

Komora kod izdavanja licence ne provodi dodatne provjere poznavanja hrvatskog jezika liječnika kojemu je prethodno već izdana potvrda učilišta o poznavanju hrvatskog jezika na razini B2. No, ističu da poslodavac može liječnika uvijek uputiti na dodatnu provjeru poznavanja hrvatskog jezika ako misli da liječnik ne poznaje hrvatski jezik na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju.

Pitali smo i tko stranim radnicima u zdravstvu plaća trošak tečaja hrvatskog jezika i jesu li pojedine bolnice, kao poslodavci, financirali te troškove, no Komora te podatke nema. 

POGLEDAJTE VIDEO: Drama u hrvatskoj bolnici, pacijent napao liječnika: 'To nije izoliran slučaj!'