Politička scena u Hrvatskoj i dalje ostaje snažno polarizirana, a Crodemoskopovo najnovije istraživanje preferencija birača pokazuje da takva atmosfera najviše koristi dvjema političkim opcijama – HDZ-u i platformi Možemo!. Dok vladajuća stranka zadržava uvjerljivo prvo mjesto na ljestvici popularnosti, a Možemo! uspijeva konsolidirati dio biračkog tijela, ostatak političkog spektra uglavnom stagnira ili bilježi pad potpore. SDP ostaje drugi, ali bez vidljivog zamaha, dok su Domovinski pokret, Domino i Most suočeni s oscilacijama i slabijim rezultatima.

Podsjetimo, HDZ je na vrhu ljestvice stranaka s izborom od 29,7 posto (u odnosu na 30,6 posto iz prethodnog mjerenja). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22,6 posto (prema 23,1 posto iz veljače). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12,3 posto (prema 13,3 posto iz prošlomjesečnog mjerenja).

Most je na četvrtom mjestu s 6,2 posto podrške (u odnosu na 5,4 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,6 posto izbora Nezavisna lista Marije Selak Raspudić (prema 2,4 posto prije mjesec dana). Domovinski pokret bilježi 2,4 posto podrške (prema 1,6 posto iz veljače).

EKSKLUZIVNO ZA RTL DANAS /

Crodemoskop otkriva: HDZ drži prvo mjesto, a jedan političar iznenadio na ljestvici negativaca

Gjenero: 'Bez dramatičnih promjena'

Najnovije istraživanje komentirao je za net.hr politolog Davor Gjenero koji kaže da je jačanje desnog spektra političke arene i slabljenje najvećih stranaka i dalje na granici statističke greške.

"Ne vidim nekakve dramatične promjene. Dodano - iako istraživanje pokazuje malo jačanje Marije Selak Raspudić, ona se ne može miješati s desnim populistima iako spada u prostor desnoga centra, te ona još uvijek nije razvila stranku i nije ju konsolidirala", rekao je Gjenero.

Ljevica globalno u krizi, jačaju populisti

Unatoč tome što kaže da je jačanje desnog političkog spektra na razini statističke greške, na pitanje može li se očekivati jačanje ekstremnijih političkih opcija na desnoj strani s obzirom na unutarnjopolitička i vanjskopolitička previranja, te pokazuje li domaća ljevica i općenito nesnalaženje, Gjenero odgovara:

"Ljevica je općenito globalno u političkoj krizi. Istovremeno mene ne brine jačanje desnice, nego jačanje populističkih političkih opcija koje nisu, striktno gledajući, desne. To su opcije koje se ne zalažu za zaštitu imovine i zaštitu poduzetništva, nego nude jeftina, kvazi-jednostavna rješenja, teorije urote i nekakvu hrabrost u politici u kojoj se treba samo usuditi nešto reći."

Izrazio je bojazan da će, naročito ako dođe do ozbiljne inflacije ili gospodarskog pada, posljedica biti jačanje upravo takvih populističkih opcija.

'MOLIT ĆEMO SE BOGU' /

Hrvati strepe od skoka inflacije: Stručnjaci otkrili čeka li nas rast cijena zbog Bliskog istoka

U Njemačkoj jačaju AfD i Die Linke

"Gledajte što se događa u istočnoj Njemačkoj, ali sve više i u cijeloj zemlji: Uslijed recesije došlo je do toga da populističke opcije poput AfD-a, ali i Linkea postaju relevantni dijelovi političke arene. U nekim istraživanjima već se pojavljuju kao najveća politička opcija, a sigurno su najveća opcija u istočnoj Njemačkoj. U onom trenutku kada počne kriza i strah relevantnog dijela biračkog tijela – jer se ljudi boje procesa deklasifikacije, boje se gubitka standarda i nazadovanja na socijalnoj ljestvici – tada dolazi do jačanja populista. Oni ne nude racionalna rješenja, nego prijeka rješenja koja navodno svima omogućuju raj na Zemlji ovdje i sada, samo ako ih ljudi slijede", ukazuje Gjenero.

Foto: Boris Scitar/PIXSELL

Inače, AfD (Alternative für Deutschland je desno-populistička relativno novija stranka (osnivana 2013. godine) koja se snažno protivi migracijama i azilu, otvoreno kritizira politike EU, te stavljaju naglasak na nacionalni identitet. Pojedine frakcije te stranke smatra se radikalno desnim, a najjaču podršku imaju na području bivše istočne Njemačke (nekadašnji DDR).

Die Linke je, pak, radikalno lijeva stranka osnovana 2007. godine koja se zalaže za veće poreze za bogate, snažnu zaštitu radnika i socijalnih prava, a otvoreno kritiziraju NATO i militizaciju. 

Ukazujući na to da ovakve populističke opcije u Njemačkoj sve više jačaju, Gjenero se osvrće natrag na Hrvatsku koju također čeka izazovna godina po pitanju gospodarstva. Naime, zbog napada na Iran i geopolitička previranja, već sad su snažno porasle cijene energenata (nafte i plina), a zbog napetosti na Bliskom istoku (ali i u Sredozemlju) te gomilanje NATO snaga iz europskih država članica u neposrednoj blizini Jadrana, unijela se nervoza upravo pred turističku sezonu.   

VELIKI IZAZOV /

Plan za globalni rat? Profesor: 'Eskalacija na Bliskom istoku mogla bi utjecati na Hrvatsku'

'Bojim se populizma i u Hrvatskoj'

Dotičući se teme inflacije i gospodarske nesigurnosti, na pitanje možemo li očekivati da u Hrvatskoj ojača populizam kao i u Njemačkoj, Gjenero odgovara:

"Ja se toga bojim. Koliko će se prostora za to otvoriti ovisi o nositeljima gospodarskih aktivnosti na svim razinama. Tu treba gledati na impuls Vlade. Evo, u kontaktu sam s lokalcima na Krku i trenutačno ne vidim svijest u lokalnoj zajednici o tome što se može dogoditi (po pitanju turističke sezone op.a), kakva je naša perspektiva i kakve nam opasnosti prijete. Ne vidimo još uvijek organiziranu akciju na razini lokalne zajednice. Zato je važno da Vlada reagira."

Ipak, ukazao je na to da čak i ako Hrvatska uspije ograničiti rast cijene energenata, da to neće puno utjecati na turizam.

'Jedna loša sezona može nas jako vratiti unatrag'

"Cijena energenata utjecat će na pad kratkih boravaka koji su nam bili izrazito važni. Ljudima se neće isplatiti dolaziti na tri ili četiri dana iz Münchena ili Salzburga u Istru ili na Kvarner. S druge strane, opći pad standarda dovest će do toga da se upravo takvi kratki turistički boravci prvi suspendiraju. Zato su to stvari o kojima treba početi ozbiljno razmišljati. Jedna loša turistička sezona nas, u ekonomskom smislu, ali još više u psihološkom, može nas jako vratiti unatrag", govori Gjenero.

PRVI SU STIGLI /

Stiže trenutak istine za Hrvatsku, neke već hvata panika: 'Ove godine su puno pametniji'

I tu je taj moment koji bi po njemu zbog lošijeg gospodarskog okruženja mogle rasti populističke opcije koje nude brza i "hrabra" rješenja.

Vračajući se na Crodemoskop, komentirao je i što je među top četiri najnegativnija političara Josip Dabro. Podsjetimo, ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države i glavnog grada.

Na samom vrhu je Andrej Plenković s izborom 36,6 posto (u odnosu na 36,5 posto iz veljače), a nakon jednomjesečnog "izbivanja" na drugo se mjesto vratio predsjednik Milanović s izborom od 9,1 posto (u veljači 8,1 posto).

Na svoje staro, treće mjesto se vratio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 8,4 posto izbora (prema 14 posto iz veljače). Da je Josip Dabro najnegativniji političar, smatra njih 6,6 posto.

'Dabro napravio eksces, samo malo njih misli da je negativac'

Gjenero je komentirao to što je Dabro u top četiri najnegativca, a istovremeno podrška DP-u raste, pa makar i na razini statističke greške.

Objašnjava ovaj rascjep: "Radi se o različitim populacijama. S jedne strane postoji uski segment ljudi koji po populističkoj logici misli da je Dabro pokazao hrabrost i spremnost da se suprotstavi političkim elitama, koje su po definiciji populista najgore što postoji. Ali tu je i relevantan dio društva koji ne prihvaća takvu logiku. Ono što mene više brine jest da je samo oko šest posto ljudi njega percipiralo kao najnegativnijeg političara, a čovjek je napravio eksces kakav je u Hrvatskoj rijedak."

ODRŽANA SJEDNICA /

HSLS donio odluku ostaje li u koaliciji ili ne: 'Promijenile su se okolnosti...'

Nastavlja, nešto takvo ipak se ne događa svaki dan. "Ta razina percepcije njega kao negativnog političkog čimbenika čini mi se čak skromna. A da jedan marginalni zastupnik, koji nema ni biografiju ni ratnu karijeru po kojoj je relevantan, može stvoriti dojam parlamentarne krize – to je silno zabrinjavajuće", navodi Gjenero.

Dodaje, sve je na kraju završilo stabilizacijom i da mu se čini da ta stabilizacija ide u pravom smjeru, a rast DP-a da još uvijek ne čini tu stranku potencijalno parlamentarnom u slučaju da dođe do izvanrednih izbora.

POGLEDAJTE VIDEO Nikad bolji kreditni rejting, ali Hrvati nisu oduševljeni: 'Na što idu europska sredstva?'