Rat američkog predsjednika Donalda Trumpa s Iranom sve više poprima globalne razmjere, a na rubu sukoba našlo se više od desetak država dok Teheran uzvraća napade.

Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Španjolska među zemljama su koje u regiju šalju ratne brodove, borbene zrakoplove i vojnike kako bi ojačale obranu i zaštitile saveznike. U međuvremenu su iranski dronovi i projektili pogodili više država Bliskog istoka, ali i Cipar, Tursku te Azerbajdžan, piše Sky News.

Upozorenja o mogućem Trećem svjetskom ratu pojavljuju se još od početka ruske invazije na Ukrajinu prije više od četiri godine, kada se strahovalo da bi se sukob mogao preliti na članice NATO-a i dovesti do izravnog sukoba s Rusijom, koja također raspolaže velikim nuklearnim arsenalom. Taj rizik i dalje postoji, ali svijet je postao još nestabilniji nakon odluke američkog predsjednika i Izraela da napadnu Iran snažnim vojnim udarima.

Tko tu koga napada?

Od početka borbi 28. veljače američka vojska tvrdi da je pogodila više od 3000 ciljeva. Izraelski borbeni zrakoplovi izveli su stotine napada, a u prvim udarima poginuo je i iranski vrhovni vođa Ali Hamenei.

Iran je uzvratio valovima projektila i dronova prema američkim snagama u regiji i Izraelu, ali i prema državama Perzijskog zaljeva poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara pa čak i Omana, iako je ta država ranije imala važnu ulogu u posredovanju između Teherana i Washingtona.

Iranski predsjednik u subotu se ispričao susjednim državama i poručio da više neće biti napada na njih ako se s njihovih teritorija ne budu pokretali napadi na Iran. Ipak, iranski projektili i dalje pogađaju neke ciljeve u regiji, iako nešto slabijim intenzitetom. S druge strane, Teheran poručuje da neće odustati i da će nastaviti borbu unatoč američkim zahtjevima za predajom.

DVOSJEKLI MAČ /

Je li SAD ikada prije ubio svjetskog vođu?

Američki ministar rata Pete Hegseth rekao je da bi operacija mogla trajati čak osam tjedana, što upućuje na velik broj ciljeva koje Washington planira gađati.

Trump je poručio da želi uništiti iranske raketne i pomorske kapacitete te spriječiti Teheran da ikada razvije nuklearno oružje. No,što sukob bude dulje trajao, veći je rizik od pogrešne procjene koja bi mogla zapaliti još širi rat.

Istodobno se pojavljuju izvješća da ruske snage Iranu dostavljaju obavještajne podatke koji bi mogli pomoći u gađanju američkih brodova i baza u Perzijskom zaljevu. S druge strane, Washington je zatražio pomoć ukrajinskih vojnika u borbi protiv iranskih dronova. Sve to pokazuje koliko su savezništva i sukobi međusobno isprepleteni – i koliko je trenutak u kojem se svijet nalazi potencijalno opasan.

VELIKI IZAZOV /

Plan za globalni rat? Profesor: 'Eskalacija na Bliskom istoku mogla bi utjecati na Hrvatsku'

No, zašto iranski režim još nije pao?

Devet dana od početka rata, iranski režim i dalje postoji i, barem donekle, zadržava kontrolu nad državom. Ulični prosvjedi još se nisu pojavili, vjerojatno zato što oporbeni pokret čeka vidjeti hoće li SAD ustrajati u svojoj politici. Naglo povlačenje Washingtona ostavilo bi prosvjednike izloženima i na milost onoga što bi ostalo od državnog aparata.

Zašto se iranski režim nije raspao nakon što je prvog dana sukoba ubijen vrhovni vođa Ali Hamenei, kao što se dogodilo s diktaturama u Libiji, Siriji i Iraku?

Dosadašnji opstanak režima objašnjava se složenom, hibridnom strukturom vlasti koja je uspostavljena nakon revolucije 1979. godine kako bi izdržala i vanjske i unutarnje pritiske. Sustav je namjerno osmišljen tako da ne ovisi o jednoj osobi, pa smrt vrhovnog vođe ne znači automatski i pad režima.

ESKALACIJA NASILJA /

Iran objavio ime novog vrhovnog vođe: Pazite što je o njemu govorio Trump

Raspodjela moći

Moć je raspodijeljena između više institucija, od kojih većina i dalje funkcionira, barem zasad. Takav model vlasti praktički nema presedana u ostatku svijeta, piše Sky News.

Vrhovni vođa

Vrhovni vođa je najviši politički i vjerski autoritet u Iranu, funkcija uvedena nakon Islamske revolucije 1979. godine. Riječ je o visokom vjerskom kleriku kojeg bira Skupština stručnjaka, tijelo od 88 članova, a na toj dužnosti ostaje doživotno.

Vrhovni vođa ima presudan utjecaj na ključne državne odluke – odobrava imenovanja čelnika obavještajnih službi, vojske i drugih važnih institucija.

U povijesti Irana tu su funkciju obnašala samo dvojica ljudi: ajatolah Ruholah Homeini i ajatolah Ali Hamenei.

NOVI AJATOLAH /

Sin ubijenog vođe preuzima Iran? Favorit je, ali jedna bi stvar mogla razbjesniti naciju

Skupština stručnjaka

Skupština stručnjaka je tijelo o kojem će se u narednim danima mnogo govoriti. Ima 88 članova, a njezina glavna zadaća je izbor i imenovanje vrhovnog vođe. Nakon smrti ajatolaha Hameneija upravo će ta institucija pokušati izabrati njegova nasljednika.

Iako Skupština teoretski može i smijeniti vrhovnog vođu ako procijeni da nije sposoban za dužnost, u praksi se vrlo rijetko upliće u takve odluke.

Vijeće čuvara

Ispod vrhovnog vođe nalazi se Vijeće čuvara, jedna od najmoćnijih institucija u Iranu. Sastoji se od 12 članova: šest islamskih klerika imenuje vrhovni vođa, dok drugih šest pravnika bira parlament.

Vijeće čuvara pregledava zakone koje donosi parlament i provjerava jesu li u skladu s islamskim pravom. Također odlučuje tko se može kandidirati na parlamentarnim izborima, čime ima velik utjecaj na iranski politički sustav.

'PITANJE VREMENA' /

Trump najavio novu metu nakon rata s Iranom: 'Uskoro će pasti!'

Pravosuđe

Iranskim pravosuđem upravlja predsjednik Vrhovnog suda kojeg imenuje vrhovni vođa, a riječ je o jednoj od najutjecajnijih institucija u zemlji.

Osim što nadzire rad sudova i imenuje tužitelje, pravosuđe ima i ključnu ulogu u tumačenju strogog islamskog prava, čime snažno utječe na iransko društvo.

Predsjednik

Predsjednik Irana, trenutno Masud Pezeškijan, bira se svake četiri godine. On vodi vladu, imenuje ministre i predlaže državni proračun. Kao i kandidati za parlament, i predsjednički kandidati moraju dobiti odobrenje Vijeća čuvara.

Vijeće za utvrđivanje interesa sustava ima savjetodavnu ulogu prema vrhovnom vođi, a također može posredovati u sporovima između parlamenta i Vijeća čuvara.

Iranska vojska

Iranska vojska, poznata kao Arteš, postoji još od vremena kada je Iran bio monarhija, a i danas predstavlja regularne oružane snage zemlje. Njezina glavna zadaća je zaštita teritorijalnog integriteta i obrana državnih granica od vanjskih prijetnji.

'MIRIS NAPALMA' /

Eksplozije i goleme vatrene kugle, Izraelci prizvali apokalipsu u Teheranu: 'Iran mora pasti!'

Islamska revolucionarna garda

Islamska revolucionarna garda (IRGC) osnovana je nakon revolucije 1979. godine jer ajatolah Homeini nije imao povjerenja u regularnu vojsku Arteš, strahujući da je i dalje odana svrgnutom šahu. Revolucionarna garda izravno odgovara vrhovnom vođi i zadužena je za zaštitu Islamske Republike. IRGC je znatno ojačao tijekom osmogodišnjeg Iransko-iračkog rata koji je započeo u rujnu 1980. godine.

Uz vlastite pomorske i zračne snage, IRGC kontrolira i zloglasnu miliciju Basij, poznatu po nasilnom gušenju prosvjeda, kao i postrojbu Quds – svoje međunarodno krilo koje je izgradilo mrežu saveznika i posredničkih skupina na Bliskom istoku, uključujući Hamas, Hezbollah i Hute.

Danas se IRGC smatra jednom od najtvrđih i najutjecajnijih sila u Iranu. Osim vojne moći, ima i velik politički te ekonomski utjecaj, pa će biti važno vidjeti kakvu će ulogu imati u izboru novog vrhovnog vođe. U slučaju smrti vrhovnog vođe, kao što je sada situacija, njegove ovlasti privremeno preuzimaju predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik države i jedan član Vijeća čuvara, iako formalno ne preuzimaju titulu vrhovnog vođe.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Trump s Izraelom najavljuju novu fazu i jače napade na Iran