Čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Velike Britanije i SAD-a izrazili su odlučnost u telefonskom razgovoru u ponedjeljak da suverenitet Ukrajine treba poštovati, objavio je ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Rusija je optužena da priprema napad na susjeda i čelnici su "izjavili da su spremni poduzeti korake kako bi se sačuvao mir i sigurnost u Europi", izvijestio je Macronov ured nakon razgovora.
'Rusija mora pregovarati s Ukrajinom'
Naglasili su da se Rusija mora pregovarati s Ukrajinom u sklopu grupe "normandijske četvorke" pod pokroviteljstvom Francuske i Njemačke, dodali su iz ureda francuskog predsjednika.
Bijela kuća objavila je nakon razgovora da su američki predsjednik Joe Biden, njemačka kancelarka na odlasku Angela Merkel, talijanski premijer Mario Draghi i britanski premijer Boris Johnson izrazili zabrinutost zbog gomilanja ruskih vojnika na granici s Ukrajinom. Naglasili su da podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, stoji u priopćenju Bijele kuće.
Pozvali su Rusiju da ublaži napetosti i zaključili da je jedino rješenje sukoba u Donbasu diplomacija, kroz provedbu Sporazuma iz Minska.
Najavili su nastavak konzultacija o "koordiniranom i sveobuhvatnom pristupu" tom problemu, u kojima će sudjelovati i saveznici u NATO-u i partneri u EU, poručila je Bijela kuća.
Ukrajina optužila Rusiju da priprema moguću vojnu ofenzivu, Kremlj to opovrgava
Ukrajina je optužila Rusiju da gomila desetke tisuća vojnika uz granicu u pripremi za moguću vojnu ofenzivu velikih razmjera.
Kremlj opovrgava optužbe i tvrdi da premješta snage po svojem teritoriju isključivo u obrambene svrhe. Poručuju i da bi potencijalno razmještanje NATO-ovih projektila u Ukrajini smatrali prekoračenjem 'crvene linije'.
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarat će danas s američkim predsjednikom Bidenom na virtualnom sastanku.
Plenković u Ukrajini: Mirna reintegracija, gospodarstvo i kultura
Premijer Andrej Plenković sutra putuje u Ukrajinu, zemlju koja je prije 30 godina među prvima priznala Hrvatsku, u dvodnevni službeni posjet koji će uz političku imati snažnu gospodarsku i kulturnu dimenziju. Tri dana nakon Plenkovićeva dolaska u Kijev navršit će se 30 godina otkad je Ukrajina priznala Hrvatsku, kao treća država koja je to učinila nakon Slovenije i Litve.
Ukrajina je danas zainteresirana za iskustva Hrvatske u mirnoj reintegraciji, a zanimljiva joj je i kao uspješan model euroatlantskih integracija s obzirom da je RH prva država koja je ušla u EU i NATO s ratnim nasljeđem i činjenicom da je u jednoj fazi stvaranja države imala okupirane teritorije, kažu u Banskim dvorima.
Uz to, Hrvatska je zajedno s ostalim članicama EU-a bila na inauguracijskom samitu Krimske paltforme u kolovozu ove godine gdje je svih 27 država članica još jednom potvrdilo da neće priznati aneksiju Krima te joj poručilo da je neće ostaviti samu.
Premijera Plenkovića, nekadašnjeg predsjednika Delegacije EP za Ukrajinu, očekuje gust program u srijedu u Kijevu i u četvrtak u Lavovu.
U glavnom gradu će prvo razgovarati s ukrajinskim kolegom Denisom Šmihalom, a potom i s predsjednikom države Volodimirom Zelenskijem s kojim će potpisati Deklaraciju o europskoj perspektivi Ukrajine.
Nakon sastanka s predsjednikom parlamenta Ruslanom Štefančukom, Plenković ide na ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum na kojem će biti jako hrvatsko poduzetničko izaslanstvo.
Istog dana otvorit će Centar za hrvatski jezik i kulturu na Kijevskom nacionalnom sveučilištu Tarasa Ševčenka, a navečer je previđen susret s hrvatskom zajednicom i sudionicima gospodarskog foruma.
U četvrtak premijer putuje u Lavov gdje će posjetiti Ukrajinsko grkokatoličko sveučilište i predavati o budućnosti Europe.
Također je predviđeno, među ostalim, polaganje cvijeća na spomenik Hrvatima poginulima na Istočnom bojištu u Prvom svjetskom ratu, susret s profesorima i studentima kroatistike i sastanak s predstavnicima hrvatskih udruga.
Gospodarstvo
Ovaj posjet prati jako gospodarsko izaslanstvo, a planirano je održavanje i druge sjednica zajedničkog povjerenstva za gospodarsku suradnju između hrvatske i ukrajinske vlade.
Devedesetak hrvatskih gospodarstvenika iz 59 tvrtki, najviše iz farmaceutske industrije, IT-ja, poljoprivrede i turizma, sudjelovat će na forumu na kojem se s ukrajinske strane očekuje 170 gospodarstvenika iz oko 150 tvrtki.
Ukrajina sa svojih 43 milijuna stanovnika predstavlja zanimljivo tržište za hrvatske tvrtke. Njezin BDP prošle godine je prelazio 150 milijardi dolara.
Gospodarski forum organizira se zbog jačanja suradnje među poslovnom zajednicom dviju zemalja i želje da se hrvatske tvrtke umreže izravno s ukrajinskim, ali i zbog boljeg korištenja sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Ukrajine kojim se otvaraju tržišta roba i usluga uz velike carinske olakšice.
Dosadašnja suradnja bila je uglavnom u području farmaceutike, poljoprivredno-prehrambene industrije, IT-ja, kemijske i metalne industrije i turizma. Za ulaganja ima interesa, pogotovo s ukrajinske strane u području poljoprivrede, energetike i luka, ali većih investicija nije bilo.
U hrvatskom izvozu u Ukrajinu ističe se farmaceutska industrija čiji je udio u izvozu u tu zemlju u 2020. bio je preko 30 posto. Riječ je prvenstveno o Belupu koji je hrvatski lider u tom segmentu.
