Ovakav rat je učinio svoje, a najgore tek slijedi: 'Kao da ih proždire golemi pauk'

Rusko-ukrajinski rat dugo se naziva "ratom dronovima". Optička vlakna, koja vojskama omogućuju kontrolu bespilotnih letjelica, nakupljaju se duž prvih crta. Nemoguće je očistiti ta područja tijekom vojnih operacija, a vlakna postaju zamka za ptice i životinje. Ako ovaj materijal, zajedno s litijevim baterijama iz dronova, završi u tlu, to bi moglo imati nepovratne posljedice za okoliš, piše portal Meduza.

Posebno je pogođena Serebrjanska šuma na granici Luganske i Donjecke oblasti. Nekada je to bilo jedno od najvrjednijih šumskih područja istočne Ukrajine, poznato kao "pluća Donbasa". Ondje su rasle zaštićene biljne vrste te živjele brojne ptice i divlje životinje. Danas je taj krajolik gotovo neprepoznatljiv. Između spaljenih stabala, rovova i kratera od granata protežu se tisuće srebrnih niti koje vise s grana, zapliću se u grmlje i prekrivaju tlo poput goleme paukove mreže.

Takav prizor u ljeto 2025. godine zatekli su vojnici 63. brigade ukrajinske vojske. Fotografije koje su objavili pokazuju šumu potpuno isprepletenu optičkim vlaknima ostalim nakon napada dronovima. "Samo zamislite koliko ih ovdje leti. I kako će ovaj krajolik izgledati nakon rata", napisali su uz objavljene snimke.

Slične prizore opisuju i ruski vojnici, koji govore o "modernoj džungli u kojoj umjesto lijana vise kabeli, a umjesto ptica zuje dronovi". Nekadašnja zelena šuma danas se često naziva "crnom šumom" ili čak "kraljevstvom mrtvih".

Rat dronova

Optičko vlakno postalo je važan dio modernog ratovanja tek posljednjih godina. Na početku rata dronovi su uglavnom služili za izviđanje i navođenje topništva. Razvojem tehnologije pretvorili su se u jedno od glavnih oružja obje vojske.

Za razliku od klasičnih dronova kojima se upravlja radiovezom, modeli povezani optičkim vlaknom praktički su otporni na elektroničko ometanje. Sve dok nit nije prekinuta, operater ima stabilnu vezu s letjelicom, bez obzira na pokušaje protivnika da je onesposobi.

Ukrajinski ekolog Oleksij Vasiliuk kaže da se razvoj ove tehnologije dogodio nevjerojatno brzo. "Godine 2022. toga nije bilo. Napredak se dogodio doslovno u nekoliko godina", kaže.

Posljedica je golemo povećanje broja dronova na bojištu. Rusija je masovnu uporabu dronova na optičko upravljanje započela tijekom 2024. godine, a proizvodnja je ubrzo dosegnula desetke tisuća letjelica mjesečno. Istodobno je snažno porasla i ukrajinska proizvodnja. Dok je na početku rata u zemlji bilo desetak proizvođača vojnih dronova, danas ih je više od petsto.

Foto: Yegor Aleyev/TASS/Profimedia

Mreže optičkog vlakna

Koliko je optičkog vlakna već završilo u okolišu, nitko sa sigurnošću ne može reći. Britanski stručnjaci procjenjuju da je samo Rusiji tijekom 2025. godine bilo potrebno najmanje šest milijuna kilometara optičkog vlakna za nastavak ratnih operacija.

Ukrajinski istraživači procjenjuju da se tijekom 2024. i 2025. godine u ratnoj zoni moglo nakupiti više od 13 tisuća tona tog materijala. Analiza fotografija i videosnimki s bojišta dala je nešto nižu procjenu, oko četiri tisuće tona, no znanstvenici upozoravaju da je stvarnu količinu gotovo nemoguće utvrditi dok rat traje.

Ekolog Oleksij Vasiliuk smatra da razmjere onečišćenja tek trebamo shvatiti. "Teško je zamisliti koliko je dronova trebalo biti lansirano da krajolik izgleda kao da ga proždire golemi pauk. To su tisuće jednokratnih letjelica. Ne znamo kada će rat završiti ni koliko će daleko tehnologija napredovati", kaže Vasiliuk.

BRUTALAN UDAR /

'Crna noć' u Ukrajini: Pogledajte potresne prizore! Suze i neizvjesnost

Sat otkucava, mikroplastika prijeti

Poseban problem predstavlja sastav optičkih vlakana. Ona su uglavnom izrađena od polimetilmetakrilata, odnosno organskog stakla, te fluoropolimera koji pripadaju skupini PFAS-a, poznatih kao "vječne kemikalije". Riječ je o spojevima koji se razgrađuju iznimno sporo. Organskom staklu za razgradnju može biti potrebno između 400 i 1200 godina, dok PFAS-ovi spojevi u prirodi mogu opstati i znatno dulje.

Znanstvenici upozoravaju da trenutačno postoji jedinstvena prilika da se taj otpad ukloni prije nego što se počne raspadati. Jednom kada, pod utjecajem sunca, vjetra, mraza i požara, vlakna počnu pucati na sitne čestice, pretvorit će se u mikroplastiku koju više neće biti moguće prikupiti.

"Ako ih uspijemo prikupiti prije nego što se raspadnu na mikročestice, to će biti jedini trag rata koji će se moći relativno lako ukloniti. Ako se raspadnu, šanse za čišćenje praktički ne postoje", upozoravaju stručnjaci.

Procjenjuje se da bi se svake godine raspadanjem optičkih vlakana u okoliš moglo osloboditi oko 130 tona mikroplastike. Ona se vjetrom i vodom prenosi na velike udaljenosti, ulazi u tlo, rijeke i jezera, a zatim završava u organizmima kukaca, riba, ptica i sisavaca. Tako postupno ulazi u cijeli hranidbeni lanac.

'OTIĐITE U SKLONIŠTE' /

Masovni napad na Ukrajinu: Među poginulima i dvoje djece, šire se snimke

Ugrožene ptice

Posljedice su već vidljive među divljim životinjama. Gotovo nevidljive niti pretvorile su se u smrtonosne zamke za ptice. Vojnici su u blizini Limana pronašli sovu koja je tijekom leta ostala visjeti između dvaju stabala, potpuno zapletena u optička vlakna. Nakon što su joj oslobodili krila i noge, pustili su je natrag u prirodu. Nekoliko mjeseci ranije iz iste je zamke spašen i kobac.

Na bojištu su pronađena i ptičja gnijezda isprepletena optičkim vlaknima, što pokazuje da životinje taj materijal već uključuju u svoj okoliš.

"U većini zabilježenih slučajeva stradale su sove. Zapletu se i jednostavno ostanu visjeti", kažu ekolozi.

Također upozoravaju da problem nije samo u ozljedama. Ako se ptice počnu bojati područja isprepletenih vlaknima ili promijene svoje migracijske putove, to može utjecati na njihovu sposobnost pronalaska hrane i podizanja mladih. Promjene u ponašanju jedne skupine životinja postupno mogu poremetiti funkcioniranje cijelog ekosustava.

PREOKRET /

Politico: 'Zelenski je uspio učiniti ono što se činilo nemoguće! Uvjerio je Ameriku'

Litij prijeti tlu

Ni tlo neće ostati pošteđeno. Iako su mine i ostaci streljiva zasad mnogo veći problem za poljoprivredu, znanstvenici upozoravaju da bi raspadnuta optička vlakna mogla smanjiti sposobnost tla da zadržava vlagu. Sitni, oštri komadići mogli bi ometati kretanje glista i drugih organizama koji održavaju plodnost zemljišta. Još veću prijetnju predstavljaju litijske baterije i metalni dijelovi uništenih dronova iz kojih u okoliš dospijevaju litij, bakar, kobalt, nikal i drugi metali.

Koliki će njihov utjecaj biti na poljoprivredne kulture, još nije poznato. Dio stručnjaka smatra da će učinak biti ograničen, dok drugi upozoravaju da je prerano donositi zaključke jer se optička vlakna još nisu počela masovno raspadati.

Dodatni problem predstavlja činjenica da će velik dio ratom pogođenih područja prije svega trebati razminirati. Neki stručnjaci procjenjuju da bi taj posao mogao trajati desetljećima, pa čak i stoljećima. Dok se mine i neeksplodirana sredstva ne uklone, neće biti moguće sustavno čistiti ni optička vlakna.

Zanimljivo je da na ovaj problem upozoravaju i pojedini ruski dužnosnici. Oni smatraju da bi nakupljeno optičko vlakno moglo dugoročno otežati obnovu ratom pogođenih područja i nanijeti štetu poljoprivrednom zemljištu. Unatoč tome, razvoj nove tehnologije ne prestaje. Početkom 2026. godine Rusija je predstavila i bespilotni brod kojim se također upravlja optičkim vlaknom, što znači da bi se količina ovog otpada u budućnosti mogla dodatno povećavati.

Stručnjaci zaključuju da će pravi razmjeri ovog problema postati vidljivi tek nakon završetka rata. No, već sada je jasno da će, uz obnovu gradova i infrastrukture, Ukrajinu čekati još jedan golem izazov – uklanjanje milijuna kilometara gotovo nevidljivih niti koje su tijekom rata postale dio krajolika.