U tijeku posljednji pokušaji za produljenje roka Iranu! Izvor: 'Uskoro stižu dobre vijesti'

Rat na Bliskom istoku između SAD-a i Izraela protiv Irana ušao je u 39. dan. 

Ključni događaji: 

• Trump zaprijetio - Cijeli Iran mogao biti uništen u utorak navečer
• Čelnica MMF-a: Rat na Bliskom istoku vodi do viših cijena i sporijeg rasta
• Čelnik IEA: Trenutna naftna i plinska kriza gora nego 1973., 1979. i 2022. zajedno

Izvještaj jučerašnjeg dana koji ste mogli pratiti na net.hr-u.

Tijek događaja:

Napadnut najveći iranski proizvođač aluminija i petrokemijski kompleks

23.45 - Zračni napadi ciljali su najvećeg iranskog proizvođača aluminija te najveći petrokemijski kompleks, navode iranski državni mediji. 

U napadu na petrokemijski kompleks Fajr u gradu Mashahru pogođen je objekt petrokemijske tvrtke Amirkabir, potvrdio je zamjenik guvernera zaduženog za sigurnost pokrajine Khuzestan. 

U međuvremenu izbio je požar nakon napada na tvornicu aluminija u Araku. 

Prosvjedi i eksplozije u Iraku, UAE presreće rakete

23.20 - Prosvjednici su upali u kuvajtski konzulat u iračkom gradu Basri nakon što je u raketnom napadu ispaljenom iz smjera Kuvajta ubijeno troje ljudi, prenosi BBC. 

Sigurnosni izvori također su rekli Reutersu da su rakete ciljale američki diplomatski objekt u blizini međunarodne zračne luke Bagdad u Iraku. Očevidac je ranije rekao agenciji da su se u gradu čule snažne eksplozije.

S druge strane, ministarstvo obrane UAE-a tvrdi da njihovi sustavi protuzračne obrane "aktivno reagiraju" na rakete i dronove.

Rubio razgovarao s britanskom ministricom o krizi 

23.10 - Američki državni tajnik Marco Rubio i britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper razgovarali su u utorak o "potrebi za međunarodnim naporima" kao odgovor na eskalirajuću krizu na Bliskom istoku, prema izvješću američkog State Departmenta koji prenosi Guardian. 

Prema glasnogovorniku odjela Tommyju Pigottu, dvojac je razgovarao o "kontinuiranim napadima iranskog režima diljem Bliskog istoka i ključnoj važnosti vraćanja plovidbe u Hormuškom tjesnacu“.

"Tajnik i ministrica vanjskih poslova složili su se o potrebi međunarodnih napora kako bi se osiguralo slobodno kretanje brodova i dostava energije na globalna tržišta“, dodao je.

'VEČERAS CIVILIZACIJA UMIRE' /

Avdagić o Trumpovoj prijetnji: 'Ovo će jako promijeniti svijet, realna su dva scenarija'

Izvor: 'Uskoro stižu dobre vijesti' 

23.05 - Pakistanski premijer Shehbaz Sharif zatražio je od zaraćenih strana da poštuju dvotjedno primirje kako bi se "omogućilo diplomaciji da postigne konačni prekid rata" u objavi na X.

Također je zatražio od američkog predsjednika Donalda Trumpa da produži rok za Iran za dva tjedna te da Iran ponovno otvori Hormuški tjesnac tijekom tog dvotjednog razdoblja.

Regionalni izvor rekao je da se "uskoro očekuju dobre vijesti s obje strane" te da je razgovore izravno vodio načelnik pakistanske vojske, feldmaršal Asim Munir. Izvor je dodao da se očekuje da će dogovor biti sklopljen večeras, prenosi CNN. 

Bijela kuća je u utorak izjavila da je Trump obaviješten o Sharifovom predloženom prekidu vatre te da će "odgovor stići".

Trump svjestan pakistanskog prijedloga roka 

22.45 - Karoline Leavitt izjavila je da je Donald Trump svjestan pakistanskog prijedloga da se njegov rok za Iran produži za dva tjedna.

"Predsjednik je upoznat s prijedlogom i odgovor će stići."

Ranije je pakistanski premijer Shehbaz Sharif pozvao američkog predsjednika da produži svoj rok kako bi "diplomacija mogla ići svojim tokom". Također je pozvao Iran da ponovno otvori Hormuški tjesnac na isto razdoblje i da sve strane pristanu na prekid vatre.

Trumpov postojeći rok za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana istječe u srijedu ujutro u dva sata po hrvatskom vremenu.

Oteta američka novinarka puštena na slobodu

22.00 - Shelly Kittleson oteta je prošli tjedan s ugla ulice u Bagdadu, a odgovornost je preuzela milicijska skupina Kataib Hezbollah. Associated Press sada izvještava da je Kittleson puštena na slobodu, prema riječima iračkog dužnosnika koji je razgovarao s novinskom agencijom.

Kittleson je puštena poslijepodne, rekao je za AP dužnosnik izravno upoznat sa slučajem. Dužnosnik nije podijelio njezino trenutno boravište, ali je rekao da je prije puštanja na slobodu bila zatočena u Bagdadu. Američki State Department još nije potvrdio puštanje na slobodu.

Pakistanski premijer poziva Trumpa da produži rok, a Iran da otvori Hormuški tjesnac

21.50 - Pakistanski premijer poziva Donalda Trumpa da produži svoj rok za Iran.

Shehbaz Sharif je u emisiji X izjavio da "diplomatski napori za mirno rješavanje tekućeg rata na Bliskom istoku napreduju stalno, snažno i moćno". Kako bi "omogućio diplomaciji da ide svojim tokom", vođa je rekao:

"Iskreno molim predsjednika Trumpa da produži rok za dva tjedna. Pakistan, najiskrenije, traži od iranske braće da otvore Hormuški tjesnac na odgovarajuće razdoblje od dva tjedna kao gestu dobre volje."

Također je pozvao na prekid vatre između svih strana "u interesu dugoročnog mira i stabilnosti u regiji". Trumpov postojeći rok za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca Iranu istječe u dva sata ujutro u srijedu po hrvatskom vremenu.

'Samo predsjednik zna'

21.45 - Tajnica za tisak Bijele kuće ponovila je rok koji je Donald Trump postavio Iranu da pristane na njegove zahtjeve. Karoline Leavitt objavila je na internetu:

"Iranski režim ima rok do 20 sati po istočnom vremenu da ispuni trenutak i postigne dogovor sa Sjedinjenim Državama.

"Samo predsjednik zna gdje stvari stoje i što će učiniti."

Američki predsjednik rekao je da Iran ima rok do 20 sati po istočnom vremenu - da pristane na dogovor, inače će "cijela civilizacija večeras umrijeti i nikada se više neće vratiti". Trump posebno želi da Iran prestane s napadima na brodove u Hormuškom tjesnacu, kako bi se taj vitalni plovni put ponovno mogao koristiti za petinu svjetskog prometa nafte i plina.

Iran kaže da su se milijuni dragovoljaca prijavili za vojnu službu

21.25 - Oko 14,4 milijuna Iranaca se prijavilo za dragovoljnu vojnu službu, kazao je glasnogovornik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf na društvenoj platformi X u utorak dok američko-izraelski rat protiv Irana traje gotovo šest tjedana.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan i većina njegovih ministara su među onima koji su se prijavili, prema državnoj radioteleviziji IRIB.

Galibaf je kazao da se i sam pridružio.

Agencija dpa ističe da nije bilo moguće nezavisno provjeriti njihove tvrdnje. Broj koji je naveo Galibaf bi predstavljao šestinu iranskog stanovništva koje čini oko 90 milijuna ljudi.

Prema IRIB-u, dragovoljci će biti raspoređeni pored snaga Revolucionarne garde (IRGC) i regularne vojske.

Jedan od načina na koji bi ih se moglo upotrijebiti jest za formiranje živih lanaca radi zaštite objekata od potencijalnih napada, izvijestila je radiotelevizija.

Fotografije koje je objavila novinska agencija Tasnim, bliska IRGC-u, prikazuju živi lanac na mostu Sefid u jugozapadnom gradu Ahvazu.

IRIB je kazao da je velik broj dobrovoljaca znak nacionalnog jedinstva i obrambene pripravnosti u svjetlu ultimatuma koji je Iranu dao američki predsjednik Donald Trump, prema kojemu bi do konca utorka Iran trebao ponovo otvoriti Hormuški tjesnac ili se suočiti s napadima na mostove i energetsku infrastrukturu.

Vance kaže da je 'lopta u iranskom dvorištu'

19.20 - S obzirom na to da se rok Donalda Trumpa bliži, SAD bi mogao dodatno pojačati napade na Iran ako se ne postigne dogovor. Tako kaže JD Vance, Trumpov potpredsjednik, koji je u Budimpešti na skupu podrške mađarskom predsjedniku Viktoru Orbanu.

"Predsjednik Sjedinjenih Država je čovjek koji prepoznaje prednost", rekao je nedavno.

"Da ako Iranci žele nanijeti određenu količinu boli, Sjedinjene Države imaju sposobnost nanijeti puno, puno veću bol. Predsjednik to ne želi učiniti. Ja to ne želim učiniti. Zato tako agresivno pregovaramo. Ali u osnovi, lopta je u iranskom dvorištu." Iako je Vance napomenuo da su pregovori trajali neko vrijeme i da su patili zbog kašnjenja u komunikaciji, dodao je da su "uvjereni da mogu dobiti odgovor, bio on pozitivan ili negativan", do Trumpovog roka.

Bijela kuća negira da Trump razmatra nuklearno oružje u Iranu

18.55 - Bijela kuća u utorak je negirala da Trumpova administracija razmatra upotrebu nuklearnog oružja u Iranu, nakon objave na društvenim mrežama u kojoj se tvrdi da je potpredsjednik J.D. Vance implicirao da bi to mogao učiniti.

"Imamo alate u svom setu alata koje do sada nismo odlučili koristiti. Predsjednik Sjedinjenih Država može odlučiti da ih upotrijebi. I odlučit će ih upotrijebiti ako Iranci ne promijene svoj način ponašanja“, rekao je Vance novinarima u Mađarskoj ranije tog dana.

Predsjednik Donald Trump također je objavio na Truth Socialu da će "cijela civilizacija večeras umrijeti“.

Odgovarajući na objavu s računa koji vode demokratski operativci, a u kojem se navodi da Vance "implicira da bi Trump mogao upotrijebiti nuklearno oružje", račun Bijele kuće Rapid Response X rekao je:

"Doslovno ništa što je @VP ovdje rekao ne 'implicira' ovo, apsolutne lakrdije'

Iran dijeli 180.000 tableta joda stanovnicima Bushehra

18.25 - Zdravstvene vlasti u južnom lučkom gradu Bushehru, domu jedine iranske nuklearne elektrane, podijelile su 180.000 tableta joda stanovnicima kao dio plana pripravnosti za krizu, rekao je lokalni dužnosnik.

Zamjenik za zdravstvo na Medicinskom sveučilištu Bushehr rekao je da je distribucija započela prije 12-dnevnog rata u lipnju 2025. na temelju odluke nacionalnog stožera za upravljanje krizama, prema državnom Klubu mladih novinara (YJC).

Dužnosnik je rekao da je uvođenje u početku prioritet dalo područjima oko nuklearne elektrane prije nego što se proširilo na cijeli grad. Tablete su dostupne u svim sveobuhvatnim zdravstvenim centrima diljem Bushehra.

"Od početka plana, svi sveobuhvatni zdravstveni centri distribuiraju tablete joda koristeći pripremljene obrasce i smjernice, a sada su dostupne svim stanovnicima", rekao je dužnosnik.

Vlasti su rekle da su tablete namijenjene za upotrebu u slučaju radiološkog incidenta. Stanovnicima se savjetuje da uzimaju tablete od 24 sata prije do do četiri sata nakon potencijalne izloženosti, s jednom tabletom dodijeljenom po osobi, iako doza varira ovisno o dobi.

Zdravstveni dužnosnici objasnili su da se radioaktivni jod može osloboditi tijekom nuklearnih incidenata, a štitnjača lako apsorbira jod. Uzimanjem tableta joda, štitnjača se zasićuje stabilnim jodom, smanjujući njezinu sposobnost apsorpcije radioaktivnog joda i smanjujući rizik od oštećenja štitnjače.

SAD UN-u poručuju da je Hormuški tjesnac 'previše važan' da bi se 'koristio kao talac'

18.15 - Mike Waltz, američki predstavnik pri Ujedinjenim narodima, reagirao je na neuspjeh rezolucije Vijeća sigurnosti o Hormuškom tjesnacu.

"Hormuški tjesnac je previše važan za svijet da bi se koristio kao talac - da bi ga bilo koja država gušila, da bi ga naoružala", rekao je Waltz UN-u.

"Odavno znamo da su te zemlje sposobne opstruirati", dodao je o vetu Kine i Rusije.

Zatim je napomenuo da glasovanje "ne ograničava Sjedinjene Države" u njihovoj vojnoj kampanji protiv Irana i rekao da "zahtjev Bahreina i regije nije bio nerazuman".

"Bila je to jednostavna rezolucija", dodao je. "Napomenuo bih, kolege, da su Rusija i Kina možda odabrale bolje partnere u Iranu. Možda su odabrale stati uz naše saveznike u Zaljevu... ali umjesto toga, Rusija je odabrala biti ključni dobavljač vojne opreme Iranu. Svijet će točno znati tko je odabrao opstrukciju umjesto stabilnosti."

Veto na rezoluciju UN-a o poduzimanju mjera za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca 

18.00 - Rezolucija UN-a o Hormuškom tjesnacu stavljena je vetom od strane Rusije i Kine. Jedanaest predstavnika glasalo je za, dok su dvije stranke glasale protiv, a dvije su bile suzdržane.

Početni prijedlog Bahreina ovlastio bi zemlje da koriste "sva potrebna sredstva" - formulaciju UN-a koja bi uključivala vojnu akciju - kako bi osigurale tranzit kroz Hormuški tjesnac i odvratile pokušaje njegovog zatvaranja.

Nakon što su Rusija, Kina i Francuska, sve zemlje s pravom veta u Vijeću sigurnosti od 15 članica, izrazile protivljenje odobravanju upotrebe sile, rezolucija je revidirana kako bi se uklonile sve reference na ofenzivne akcije.

Izmijenjeno je u samo "sva potrebna obrambena sredstva". No Rusija i Kina i dalje su stavile veto na izmijenjeni prijedlog. Svijet je upozorio na "teške posljedice" ako UN ne djeluje.

Prije nego što su Rusija i Kina stavile veto na prijedlog o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, predstavnik Bahreina u UN-u zalagao se za to. Bahreinski ministar vanjskih poslova Abdullatif bin Rashid Al Zayani rekao je da rezolucija ne "predstavlja novu stvarnost", već da ima za cilj pružiti "ozbiljan odgovor na obrazac ponavljajućeg neprijateljskog iranskog ponašanja, ponašanja koje mora prestati".

"Budimo jasni. Nedjelovanje danas imalo bi teške posljedice za svijet i za čovječanstvo", dodao je.

Nakon što rezolucija nije uspjela, Zayani je rekao: "Vijeće nije preuzelo svoju odgovornost u vezi s nezakonitim ponašanjem koje zahtijeva odlučnu akciju bez odgode."

Trump upozorava Iran na napad kakav 'nije vidio'

17.44 - Američki predsjednik Donald Trump rekao je da njegov rok u 20 sati (EST) ostaje na snazi ​​i upozorio je Iran na potencijalni napad "kakav nisu vidjeli", prema izjavama iz telefonskog intervjua s Bretom Baierom na Fox Newsu.

"Upravo sam završio telefonski razgovor s predsjednikom... Rekao sam, slušajte, ako biste se kladili na to, kakve su šanse da će ovo na kraju biti dogovoreni dogovor? Rekao je da se neće kladiti na to. Ali rekao je: '20 sati se događa'", rekao je Baier prepričavajući poziv.

"Rekao je, 'ako dođemo do te točke - bit će napada kakav nisu vidjeli.' Sada se toga drži u ovom trenutku... ide naprijed s planovima koje imamo. To je velika stvar", dodao je.

Diplomatski kanali između Teherana i Washingtona nisu zatvoreni

17.40 - Izvješća u iranskim medijima opovrgavaju sugestije da je Teheran prekinuo ili ograničio svoje diplomatske kanale s Washingtonom. U posljednjih nekoliko minuta iranski mediji izvještavaju da diplomatski i neizravni kanali zapravo nisu zatvoreni.

Netanyahu potvrdio izraelske napade na mostove

17.30 - Benjamin Netanyahu potvrdio je da su izraelski ratni zrakoplovi danas napali mostove i željezničke pruge u Iranu. Iranska revolucionarna garda koristila ih je za prijevoz materijala za izradu oružja, tvrdio je izraelski premijer u izjavi koju je objavio njegov ured. Rekao je da je odobrio napade s ministrom obrane Israelom Katzom, dodajući da nisu bili namijenjeni iranskim civilima, već vladi.

"Ovo više nije isti Iran, niti je to isti Izrael. Mijenjamo ravnotežu snaga s jednog kraja na drugi", rekao je Netanyahu.

Iran prekida 'izravnu' komunikaciju sa SAD-om

16.50 - Wall Street Journal, pozivajući se na bliskoistočne dužnosnike, izvještava da je Iran prekinuo samo svoju "izravnu" komunikaciju sa SAD-om, a ne i razgovore s posrednicima za prekid vatre.

Iako je taj potez privremeno zakomplicirao napore da se postigne dogovor do Trumpovog roka u 20 sati, time nisu završeni pregovori, navodi se u izvješću.

"Iran je namjeravao poslati signal neodobravanja i prkosa prekidom komunikacije", citiran je jedan dužnosnik.

Iranci formiraju 'ljudske lance'

16.30 - Iranci se okupljaju kod elektrana i mostova nakon Trumpove prijetnje. Slike i videozapisi iranskih državnih medija prikazuju ljude kako prosvjeduju ispred elektrana i mostova unutar zemlje. To slijedi nakon prijedloga iranskog dužnosnika da mladi ljudi formiraju "ljudske lance" oko ključnih infrastrukturnih mjesta koja bi mogla biti meta američko-izraelskih napada. Video koji je podijelila novinska agencija Fars prikazuje ljude kako drže veliku iransku zastavu preko kultnog Pol Sefid, lučnog mosta u Ahwazu, jugozapadnom Iranu. Drugi video navodno prikazuje "lanac studenata" na povijesnom Starom mostu u Dezfulu, jugozapadnom Iranu.

Druga slika prikazuje nekoliko ljudi kako stoje ispred elektrane Shahid Rajaee u blizini Teherana. Treća slika prikazuje red ljudi koji drže transparente ispred elektrane u Tabrizu, na sjeveru zemlje.

Nije jasno koliko su organizirana okupljanja ili jesu li doista izravno povezana s ranijim zahtjevom dužnosnika za formiranje "ljudskih lanaca".

Iran neće popustiti SAD-u u zamjenu za 'prazna obećanja'

16.10 - Iran neće ponovno otvoriti Hormuški tjesnac u zamjenu za "prazna obećanja", rekao je visoki iranski izvor za Reuters. Izvor kaže da će Iran pokazati fleksibilnost "kada vidimo fleksibilnost sa strane SAD-a".

Dodaju da Pakistan - koji je pokušavao posredovati u mirovnom sporazumu - nastavlja slati poruke SAD-u, ali Washington "nije promijenio ton".

Avdagić o Trumpovoj prijetnji: 'Realna su dva scenarija'

16.00 - Noć koja se čeka sa strepnjom. Dok pregovori između SAD-a i Irana idu povuci-potegni, a američki predsjednik Donald Trump sve više gubi strpljenje, izgovorio je jezivu prijetnju: 

"Cijela će civilizacija večeras umrijeti i nikada se više neće vratiti. Možda se dogodi nešto revolucionarno prekrasno, TKO ZNA?", napisao je američki predsjednik na društvenim mrežama i tako ponovno dao naslutiti da Iranu noćas kucaju zadnji sati da postigne dogovor.

Je li dogovor moguć i što će se dogoditi ako do njega ne dođe, za net.hr komentira geopolitički analitičar Denis Avdagić koji kaže: kako god ovaj sukob završio, on trajno mijenja svijet.

Više čitajte OVDJE.

Cijena nafte skočila nakon napad 

15.10 - Cijena američke sirove nafte skočila je za više od tri posto na gotovo 116 dolara po barelu nakon prvih izvješća da su SAD napale otok Kharg, odakle Iran izvozi 90 % svoje sirove nafte.

Američki dužnosnik potvrdio je napade za NBC News, ali je rekao da napadi nisu uključivali naftna postrojenja. Prosječna cijena nafte po barelu prošle godine bila je 69 dolara.

JD Vance optimističan

15.05 - JD Vance je u Mađarskoj i govorio je o ratu u Iranu tijekom konferencije za novinare s premijerom Viktorom Orbanom. Vance je rekao da su SAD uglavnom ostvarile svoje vojne ciljeve u ratu s Iranom.

Također je istaknuo da su SAD uvjerene da mogu dobiti odgovor od Teherana do Trumpovog roka, 1 sat ujutro po britanskom vremenu u srijedu. Trump želi da Iran do tada ponovno otvori Hormuški tjesnac za brodski promet.

Više čitajte OVDJE

'Trumpove riječi su neviđene'

14.45 - Analitičarka SkyNewsa Tara Kangarlou kaže da su Trumpove riječi "neviđene" i da je velik dio njegove izjave "neistinit".

"Činjenica da on kaže da će cijela civilizacija večeras umrijeti, a zatim tvrdi da su SAD imale potpunu i totalnu promjenu režima u kojoj prevladavaju drugačiji, pametniji i manje radikalizirani umovi. To nije istina", kaže analitičarka SkyNewsa.

"U Iranu se nije dogodila promjena režima jer su oni na vlasti, zapravo, mlađa i ohrabrenija verzija prethodne administracije i prethodnog sustava. Jukstapozicija je zapanjujuća", dodaje.

Kangarlou ističe kontradikciju između Trumpove prijetnje "cijeloj civilizaciji" i izjave "Bože blagoslovi veliki narod Irana". "Važno je da naši čitatelji shvate da govorimo o naciji od 90 milijuna običnih civila, nekim od najprozapadniji društava u cijeloj toj regiji", poručuje.

Trump ponovno prijeti

14.15 - Američki predsjednik Donald Trump se upravo oglasio na svojoj platformi Truth Social. Podsjetimo, tijekom vikenda dao je Teheranu rok do srijede u 1 sat ujutro po britanskom vremenu.

U svojoj novoj objavi kaže: "Cijela će civilizacija večeras umrijeti i nikada se više neće vratiti". Ali kasnije dodaje "možda se dogodi nešto revolucionarno prekrasno, TKO ZNA?". 

Foto: Screenshot Truth Social

Napadnut ključni otok Irana

13.05 - Iranska novinska agencija Mehr objavila je da je u utorak pogođen otok Hark, prenosi Sky News.

Podsjetimo, otok je glavno izvozno središte nafte za Iran. SAD ga je bombardirao tijekom rata, ali predsjednik Donald Trump je naglasio kako tada nisu ciljali iransku naftnu infrastrukturu.

Several explosions caused by U.S.-Israeli airstrikes reported in Iran’s Kharg Island, according to Iran’s semi-official Mehr. pic.twitter.com/sy8SSjzHNd

— Ariel Oseran أريئل أوسيران (@ariel_oseran) April 7, 2026

Trump je u više navrata zaprijetio da bi SAD mogao zauzeti otok kako bi preuzeo kontrolu nad iranskom naftom. 

Iranski predsjednik spreman na žrtvovanje

11.13 - Iranski predsjednik kaže da su on i 14 milijuna drugih odgovorili na pozive da se dobrovoljno prijave za borbu u slučaju kopnene invazije SAD-a ili Izraela. Masoud Pezeshkian napisao je na X-u: "Preko 14 milijuna ponosnih Iranaca do ovog je trenutka izjavilo spremnost žrtvovati svoje živote u obrani Irana. I ja sam bio, jesam i bit ću žrtva za Iran."

Državni mediji i kampanje putem tekstualnih poruka pozivali su ljude da se dobrovoljno prijave u vojsku. Vlada je također pozvala umirovljene vojnike da izraze svoj interes za borbu. Iran ima oko 90 milijuna stanovnika.

Čelnik IEA: Trenutna naftna i plinska kriza gora nego 1973., 1979. i 2022. zajedno

10.52 - Trenutna naftna i plinska kriza izazvana blokadom Hormuškog tjesnaca "ozbiljnija je od onih iz 1973., 1979. i 2022. zajedno", rekao je Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), za list Le Figaro.

"Svijet nikada nije doživio poremećaj opskrbe energijom ovakvih razmjera", rekao je u intervjuu za francuski list objavljenom u utorak.

Dodao je da će biti pogođene europske zemlje, kao i Japan, Australija i druge, ali da su najugroženije zemlje u razvoju koje će trpjeti zbog viših cijena nafte i plina, viših cijena hrane i općeg ubrzanja inflacije.

Zemlje članice IEA-e prošli mjesec su se dogovorile da će osloboditi dio svojih strateških rezervi. Dio toga već je stavljen na tržište i proces se nastavlja, rekao je Birol.

Kao reakcija na napade Izraela i SAD-a, Iran je gotovo u potpunosti blokirao promet u Hormuškom tjesnacu, kroz koji inače prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina, što je izazvalo nagli porast cijena energije.

Izraelci upozorili Irance da ne putuju vlakom

8.31 - Izraelska vojska upozorila je Irance da danas ne putuju vlakom. U objavi Izraelskih obrambenih snaga, ljudima se "radi njihove sigurnosti" govori da se "suzdrže od korištenja i putovanja vlakom diljem Irana", piše Sky News.

"Vaša prisutnost u vlakovima i u blizini željezničkih pruga ugrožava vaš život", navodi se, dodajući da upozorenje vrijedi do 21 sat po iranskom vremenu.

Ostalo je manje od 18 sati do isteka roka Donalda Trumpa koji je postavio Iranu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Američki predsjednik je više puta prijetio da će pokrenuti "pakao" ako Iran ne ostvari njegove želje, objavivši prijetnju punu psovki na društvenim mrežama tijekom vikenda u kojoj je upozorio da će uništiti iranske elektrane i mostove ako ne postigne dogovor.

Trumpova retorika nije bila drugačija kada se jučer pojavio pred kamerama na ratnom brifingu u Bijeloj kući, rekavši da se Iran "može uništiti u jednoj noći - i ta noć bi mogla biti sutra navečer".

Čelnica MMF-a: Rat na Bliskom istoku vodi do viših cijena i sporijeg rasta

6.24 - Rat na Bliskom istoku dovest će do više inflacije i sporijeg globalnog rasta, izjavila je u ponedjeljak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva za Reuters uoči planirane objave prognoze za svjetsko gospodarstvo.

Rat je izazvao najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energijom ikada nakon što je iranska blokada Hormuškog tjesnaca, ključnog za transport petine svjetske nafte i plina, zaustavila milijune barela naftne proizvodnje. Čak i ako se sukob brzo riješi, MMF će smanjiti svoju prognozu gospodarskog rasta i povisiti izglede za inflaciju, rekla je izvršna direktorica MMF‐a Kristalina Georgieva.

Očekuje se da će rat dominirati raspravama među financijskim dužnosnicima iz cijelog svijeta na proljetnim sastancima MMF‐a i Svjetske banke u Washingtonu idućeg tjedna. Fond bi 14. travnja trebao objaviti niz scenarija, a krajem ožujka već je signalizirao moguće snižavanje prognoza, navodeći asimetrični šok rata i strože financijske uvjete.

Georgieva je rekla da je MMF bez rata očekivao malo poboljšanje svoje projekcije globalnog rasta od 3,3 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027., dok se gospodarstva nastavljaju oporavljati od pandemije. "Umjesto toga, svi putevi sada vode prema višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti", rekla je Georgieva, navodeći geopolitičke napetosti, tehnološki napredak, klimatske šokove i demografske promjene. To znači da nakon što se oporavimo od ovog šoka, dodala je, moramo držati oči otvorene za sljedeći.

Georgieva je također navela da je rat smanjio globalnu opskrbu naftom za 13 posto, a učinak se prelijeva na isporuke nafte i plina te na povezane lance opskrbe poput helija i gnojiva. Čak će i brz završetak neprijateljstava i brz oporavak rezultirati "relativno malim" snižavanjem prognoze rasta i povećanjem prognoze inflacije, dodala je, a ako se rat oduži, učinak na inflaciju i rast bit će veći.

Siromašne zemlje bit će najteže pogođene

Siromašne, ranjive zemlje bez energetskih rezervi bit će najteže pogođene, dodala je Georgieva, napominjući da mnoge zemlje imaju vrlo malo ili nimalo fiskalnog prostora da pomognu svom stanovništvu da izdrži poskupljenja uzrokovana ratom, što zauzvrat povećava rizik od društvenih nemira.

Georgieva je navela kako su neke zemlje već zatražile financijsku pomoć, ali ih nije imenovala. Rekla je da bi MMF mogao proširiti neke postojeće programe kreditiranja kako bi zadovoljio potrebe zemalja, a čak 85 posto članica MMF‐a su uvoznici energije. Široke energetske subvencije nisu rješenje, dodala je, pozivajući kreatore politika da izbjegavaju državne isplate koje bi mogle dodatno potaknuti inflacijske pritiske.

Učinak je asimetričan, najteže pogađa zemlje uvoznice energije, ali čak i izvoznici energije poput Katara osjećaju posljedice iranskih napada na njihove proizvodne pogone.

Katar zbog štete očekuje da će mu trebati tri do pet godina da obnovi 17 posto svoje proizvodnje prirodnog plina, istaknula je Georgieva, dok je Međunarodna agencija za energiju izvijestila da su 72 energetska postrojenja oštećena u ratu, od kojih je trećina pretrpjela značajnu štetu. "Čak i ako bi rat prestao danas, i dalje bi postojao negativan učinak na ostatak svijeta", upozorila je.

Između ostalog, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je sredinom ožujka da će milijuni ljudi biti suočeni s akutnom glađu ako se rat nastavi do lipnja. Georgieva je rekla da MMF zasad ne vidi prehrambenu krizu, ali i da bi do nje bi moglo doći ako će isporuka gnojiva biti poremećena.

Očekuje se da će UN u utorak glasati o ublaženoj rezoluciji o Hormuškom tjesnacu

6.21 - Vijeće sigurnosti UN‐a trebalo bi u utorak glasovati o rezoluciji kojom bi se zaštitila komercijalna plovidba u Hormuškom tjesnacu, ali u znatno ublaženom obliku nakon što se Kina, koja ima pravo veta, usprotivila odobravanju uporabe sile, rekli su diplomati.

Cijene nafte porasle su otkako su SAD i Izrael krajem veljače napali Iran, što je izazvalo sukob koji traje više od pet tjedana i u kojem je Teheran uglavnom zatvorio tjesnac, ključnu energetsku arteriju. Nastojanja Bahreina, koji trenutačno predsjeda 15‐članim Vijećem, da osigura usvajanje rezolucije uključivala su više nacrta kojima se nastojalo prevladati protivljenje Kine, Rusije i drugih. Najnovija verzija, u koju je Reuters imao uvid, izostavlja svako izričito odobrenje uporabe sile.

Umjesto toga, tekst "snažno potiče države zainteresirane za korištenje komercijalnih pomorskih ruta u Hormuškom tjesnacu da koordiniraju napore, obrambene prirode i razmjerne okolnostima, kako bi pridonijele osiguravanju sigurnosti i zaštite plovidbe kroz tjesnac".

Navodi se da bi takvi doprinosi mogli uključivati "pratnju trgovačkih i komercijalnih brodova", a tekst također podržava napore "da se odvrate pokušaji zatvaranja, ometanja ili zadiranja u međunarodnu plovidbu kroz Hormuški tjesnac". Diplomati su rekli da ublažena verzija ima veće izglede za prolazak, ali i dalje nije jasno hoće li uspjeti. Za usvajanje je potrebno najmanje devet glasova za i bez veta pet stalnih članica - Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD‐a.

Bahrein, koji u svojim nastojanjima ima potporu drugih arapskih država Zaljeva i Washingtona, prošlog je četvrtka objavio nacrt kojim bi se odobrila "sva potrebna obrambena sredstva" za zaštitu komercijalne plovidbe, ali je glasovanje o tome odgođeno u petak i subotu. Bahrein je ranije već uklonio izričitu referencu na obvezujuću provedbu.

Prošlog četvrtka Kina se usprotivila rezoluciji koja bi odobrila uporabu sile, rekavši da bi to značilo "legitimiziranje nezakonite i neselektivne upotrebe sile, što bi neizbježno dovelo do daljnje eskalacije i ozbiljnih posljedica". Iran je u ponedjeljak poručio da želi trajan kraj rata i odupro se pritisku da se ponovno otvori tjesnac, dok je američki predsjednik Donald Trump upozorio da bi zemlja mogla biti "uništena" ako ne ispuni njegov rok do utorka navečer za postizanje dogovora.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je u nedjelju, nakon razgovora sa svojim ruskim kolegom, da je Kina spremna nastaviti suradnju s Rusijom u Vijeću sigurnosti i ulagati napore u smirivanje situacije na Bliskom istoku.

Wang je rekao da je temeljni način rješavanja pitanja tjesnaca što skorije postizanje prekida vatre. Kina je najveći svjetski kupac nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac.