Ukrajina ostaje bez ključnih raketa! Europa ih odbija isporučiti, SAD prebacuje lopticu
Službenik Pentagona potvrdio je da je više saveznika kontaktiralo Ministarstvo obrane SAD-a kako bi provjerili preusmjeravaju li se doprinosi programu PURL za podršku američkim vojnim operacijama na Bliskom istoku
Ukrajina je gotovo potpuno ostala bez PAC-3 (Patriot Advanced Capability-3) presretača za protuzračni sustav Patriot, osim nekoliko projektila koji se racionalno raspoređuju širom zemlje, piše The Washington Post.
Ranije ove godine, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa vršila je pritisak na nekoliko europskih zemalja da pošalju Ukrajini vlastite zalihe Patriot raketa, ali neke zemlje su to odbile zbog zabrinutosti da bi time oslabile vlastitu obranu, rekla su dva izvora.
Ukrajinski ministar obrane Mihail Fedorov izjavio je u travnju da su nova sredstva obećana programom PURL (Priority Ukraine Replenishment Line - Prioritetna linija za popunu Ukrajine) "izuzetno važna" za nabavku presretača.
"Molimo vas da pogledate i svoje zalihe. Potrebno nam je više PAC-2 (Patriot Advanced Capability-2) i PAC-3 projektila kako bismo napravili rezerve za zimu", dodao je Fedorov.
Preusmjereno na Bliski istok?
NATO je priopćio da je PURL osigurao većinu raketa za ukrajinske Patriot baterije - uključujući PAC-3 - kao i streljivo za druge sustave protuzračne obrane.
Službenik Pentagona potvrdio je da je više saveznika kontaktiralo Ministarstvo obrane SAD-a kako bi provjerili preusmjeravaju li se doprinosi programu PURL za podršku američkim vojnim operacijama na Bliskom istoku.
"U osnovi smo prošli sve procedure i uspjeli potvrditi Kongresu da se vrlo, vrlo striktno držimo zakonskih okvira, koji ipak omogućavaju popunjavanje zaliha koje se šalju Ukrajini", rekao je službenik Pentagona.
Jedan europski diplomat rekao je da su pitanja u vezi sa PURL-om utjecala na debatu među europskim državama o tome koliko američkog naoružanja bi trebale kupovati. "To otežava zalaganje za to da vrata ostanu otvorena za američko oružje", rekao je diplomat.
Pentagon pod pritiskom
U međuvremenu, Pentagon se posljednjih tjedana suočava sa pritiskom kongresnika obje stranke, koji od ministra obrane Petea Hegsetha traže objašnjenje zašto administracija nije potrošila 380 milijuna eura koje je Kongres ove godine odobrio za poseban program opskrbe Ukrajine američkim naoružanjem.
Tijekom saslušanja krajem travnja, Hegseth se nije htio obvezati na to da će novac biti iskorišten onako kako je Kongres planirao. "Na kraju, Europa plaća za svako oružje koje isporučimo", rekao je Hegseth.
Nova uloga Europe
Ukrajina u međuvremenu traži od Europe da pomogne u oživljavanju zaostalih mirovnih pregovora s Rusijom, posredovanjem u obostranom prekidnu napada na zračne luke.
Ideja, koju je iznio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, dala bi europskim čelnicima konkretnu ulogu u diplomaciji u vrijeme kada su se pregovori između Moskve i Kijeva, koje predvode SAD, usporili, a ruski predsjednik Vladimir Putin pokazao malo interesa za širi sporazum o okončanju rata, piše Politico.
"Vjerojatno nam je potrebna nova uloga Europe u našim mirovnim naporima", rekao je Sibiha na marginama sastanka ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu. "Možda bismo pokušali riješiti ili postići takozvano primirje na aerodromu", dodao je.
Prijedlog bi se usredotočio na ograničeni sporazum između Moskve i Kijeva o nenapadanju zračnih luka. Sibiha je tvrdio da bi Putin mogao imati poticaj za angažman u takvom sporazumu, budući da glavna ruska čvorišta - uključujući međunarodnu zračnu luku Šeremetjevo u Moskvi i zračnu luku Pulkovo u Sankt Peterburgu - postaju sve ranjivija na ukrajinske napade dugog dometa.
"Možda bismo s našim europskim saveznicima, uspostavljanjem platforme ili možda ad hoc skupine, razgovarati [o prekidu vatre na aerodromu]", rekao je, dodajući da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već razgovarao o toj ideji s nekim europskim čelnicima.
Nije konkurencija američkoj ulozi
Ali Kijev ne traži od Europe da zamijeni Washington. Umjesto toga, rekao je Sibiha, svaki europski napor trebao bi ojačati diplomaciju koju predvodi SAD i izbjegavati stvaranje konkurentskih puteva.
"To bi trebao biti komplementarni put - ne umjesto njega, ne alternativa", rekao je Sibiha, dodajući da bi Europa trebala govoriti "jednim glasom".
Prijedlog ukrajinskog ministra dolazi u trenutku kada nekoliko europskih čelnika tvrdi da kontinent treba izravniju ulogu u diplomaciji oko Ukrajine.
Najviši dužnosnici EU-a do sada su bili oprezni, tvrdeći da Putin nije pokazao ozbiljnu namjeru da prekine rat. No, glavna diplomatkinja EU-a, Kaja Kallas, otvorila je u ponedjeljak vrata raspravi o ulozi Europe i najavila da će ministri vanjskih poslova raspravljati o tom pitanju kasnije ovog mjeseca.
Dužnosnik koji je htio ostati anoniman reagirao je oprezno na sve ovo i rekao da europski ministri najprije moraju definirati što Europa želi od bilo kakvog izravnog kontakta s Moskvom. EU "ne može ostati slijep", zaključio je.
Zelenski: 'Rusija nema namjeru prekinuti rat'
Predsjednik Zelenski je u ponedjeljak izjavio da Rusija nema namjeru prekinuti rat te da se Kijev priprema za daljnje napade.
Zelenski je dao svoje komentare dok se prekid vatre, dogovoren uz posredovanje SAD-a i povezan s 81. obljetnicom ruske pobjede nad nacističkom Njemačkom, bliži svom kraju.
"Danas nije bilo tišine na prvoj crti bojišnice. Rusija nema namjeru prekinuti ovaj rat i mi se, nažalost, pripremamo za nove napade", rekao je u svom večernjem video obraćanju.
Obje strane izvijestile su o borbama duž svoje duge linije bojišnice unatoč primirju, a svaka je optužila drugu za napade dronovima i topništvom.
Ukrajina i Rusija su u petak dogovorile prekid vatre od 9. do 11. svibnja kao dio američkog nastojanja za mir. Trump je u petak izjavio da se nada da će se prekid vatre produžiti, ali već su se u nedjelju pokazivali znakovi napetosti.
Putin je u subotu, nakon obilježavanja Dana pobjede, rekao da misli da se rat bliži kraju i da bi bio spreman pregovarati o novim sigurnosnim aranžmanima za Europu, s bivšim njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom kao svojim preferiranim partnerom.
No, europski ministri vanjskih poslova, koji su se u ponedjeljak sastali u Bruxellesu, odbacili su Putinov prijedlog o Schröderu jer je radio za ruske državne tvrtke i njegovao bliski odnos s Putinom.
POGLEDAJTE VIDEO Putin prohtjevima naljutio Bruxelles, stigao mu ekspresan odgovor: 'Jasno je zašto to želi'