Što je 'mozaična obrana'? Ova taktika krije pravi razlog opstanka iranskog režima

Iranski ministar vanjskih poslova Seyed Abbas Araghchi ustvrdio je da napadi na Teheran nemaju utjecaj na vojne sposobnosti zemlje da nastavi borbu protiv Izraela i SAD-a.

Tu vojnu moć ministar je pripisao "decentraliziranoj mozaičnoj obrambenoj strategiji" Islamske Republike.

Izjava je objavljena na X nakon američko-izraelskih napada 28. veljače i ubojstava nekoliko desetaka iranskih vođa. 

Međutim, na čemu Araghachi temelji svoju tvrdnju? 

INCIDENT NA NEBU /

Trump: 'Iran će se predati'; Četiri američka vojnika poginula u padu aviona u Iraku

Lekcija iz Iraka

Iranska mozaična obrambena strategija ima za cilj upravo to - smanjiti utjecaj pogubljenja višeg vodstva pripremom detaljnih planova za nepredviđene situacije putem decentraliziranog sustava zapovijedanja, piše Euronews. 

Metafora mozaika odnosi se zapravo na otpornost sustava koji je sastavljen od isprepletenih, ali neovisnih dijelova.

"Intelektualni korijeni koncepta mozaične obrane sežu u rane 2000-e, nakon američke invazije na Afganistan 2001. i Irak 2003.", rekao je za The Cube Francesco Salesio Schiavi, istraživač i suradnik Instituta za Bliski istok u Švicarskoj.

Iranski stratezi tada su procijenili da je slom režima Saddama Husseina ubrzan zbog brzog američkog obezglavljivanja višeg vodstva i zapovjedne infrastrukture.

"Irački sustav bio je visoko centraliziran, što znači da je moć tekla od vrha prema dolje. Kada je gornji sloj uklonjen, cijeli sustav se raspao", rekao je Schiavi te pojasnio: 

"Umjesto jačanja centralizirane kontrole, Teheran je namjerno odlučio raspršiti vlast po svom teritoriju i institucijama. Ova se transformacija ubrzala pod Muhammadom Alijem Jafarijem, koji je bio zapovjednik Međuvladine vijećničke komisije od 2007. do 2019. godine."

MISTERIJ U IRAKU /

Je li američki KC-135 stvarno oboren? Pojavljuju se kontradiktorne informacije

Strategija pojačana sankcijama 

Mozaična obrambena strategija osmišljena je kako bi se izdržale napadi na središnje zapovjedne strukture, ali i kako bi se osiguralo da se vodstvo može nositi s kopnenom invazijom, rekao je Federico Borsari, obrambeni analitičar Centra za analizu europske politike.

"Što se tiče strukture, svaka pokrajina je dio mozaika", rekao je.

Iran ima 31 provinciju od kojih svaka ima svoje vlastite zapovjednike koji imaju sposobnost donošenja odluka i imaju 'fleksibilniji' i autonomniji način tumačenja zapovijedanja i kontrole.

Iran je već više od 45 godina pod razornim zapadnim sankcijama, koje su uvedene kao odgovor na njegove aktivnosti obogaćivanja urana, podršku regionalnim posredničkim skupinama i teška kršenja ljudskih prava.

Iranska izolacija na međunarodnoj sceni opteretila je njegove vojne sposobnosti te gurnula zemlju prema daljnjoj samodostatnosti u području obrane.

"Svaka pokrajina ima svoja skladišta, zalihe i područja gdje čak može proizvoditi opremu, proizvodeći dronove u radionicama koje su razasute po različitim pokrajinama", rekao je Borsari.

Paralelno s konceptom mozaične obrane, cilj iranskog režima je i osigurati dugotrajan rat osiguravanjem intenziviranja ekonomskog i političkog pritiska na domaćem terenu, napomenuli su stručnjaci.

"Znamo da dugotrajni sukobi mogu postati politički vrlo teško održivi na Zapadu", podsjetio je Borsari. "Mislim da je to definitivno dio iranske računice; međutim, unutar američkog političkog okruženja još uvijek nema dovoljno pritiska da se operacije doista obustave ili zaustave."

ŠTO KAD SUKOB ZAVRŠI? /

Opasni i nakon rata: Bit će osakaćeni i posramljeni, zemlju bi mogli povesti mračnim putem...

Nepoznat potencijal 'raketnih gradova'

Američki predsjednik Donald Trump jasno je naveo američke vojne ciljeve: uništiti iranski program nuklearnog oružja i projektila, postići uništenje iranskih pomorskih snaga i spriječiti tzv. "Osovinu otpora" - iranske regionalne posredničke snage - da nanesu štetu američkim snagama na Bliskom istoku.

Izraelske obrambene snage (IDF) dale su slične izjave, pozivajući na uklanjanje "egzistencijalnih prijetnji" Izraelu.

Unatoč tome što je ubijeno iransko vodstvo, planovi zemlje za nepredviđene situacije olakšali su odmazdu protiv Izraela i zaljevskih država. 

Iran je izveo značajne odmazde na američke baze, naftnu i plinsku infrastrukturu, kao i zračne luke u regiji Zaljeva.

Međutim, iako mozaična obrambena strategija može omogućiti određenu razinu planiranja u nepredviđenim situacijama, Araghchijeva tvrdnja da napadi na Teheran nemaju utjecaj na vojne sposobnosti zemlje nije u skladu s dosadašnjim razvojem sukoba.

Napadnut je, naime, značajan broj strateških iranskih ciljeva - pomorske baze, brodovi i zračne instalacije. 

Američki dužnosnici su 5. ožujka izvijestili da su iranska lansiranja balističkih projektila pala za čak 86 posto u usporedbi s prvim danima sukoba, što razotkriva brzi pad iranske sposobnosti proizvodnje i skladištenja projektila.

"Od početka kampanje, američke i izraelske snage uvelike su se usredotočile na onesposobljavanje iranskih projektila i uništavanje mobilnih lansera prije nego što mogu ispaliti projektile", podsjetio je Schiavi za The Cube.

MAJKA MU JE ŽIVA? /

Izvor otkriva: 'Iranski vrhovni vođa ostao je bez noge, a ima i teške ozljede abdomena'

"Najveća koncentracija iranskih balističkih projektila lansirana je u prvih 48 sati sukoba, kada je Teheran pokušao zaštititi regionalnu protuzračnu obranu velikim salvama. Dostupni podaci tada otkrivaju promjenu, dijelom zbog uništavanja lansera projektila u napadima, ali i zbog operativnih ograničenja uzrokovanih američko-izraelskom nadmoći", dodao je. 

Prema izraelskim vlastima, do 6. ožujka uništeno je oko 60 posto iranskih raketnih lansera. Međutim, dužnosnici Pentagona prošli su tjedan upozorili da bi Iran mogao zadržati i do polovice raketa i lansera.

"Ključno pitanje nije samo koliko raketa ili dronova Iran posjeduje, već koliko lansirnih platformi i zaštićenih skladišnih objekata ostaje operativno nakon dva tjedna neprekidnih napada", upozorio je Schiavi.

Razmjeri utjecaja na iranske takozvane podzemne "raketne gradove" - ​​koji štite iranski podzemni arsenal oružja - tek trebaju biti utvrđeni.

"Ne znamo koliko raketa Iran još ima na zalihi ili je skriveno u podzemnim bunkerima", rekao je Borsari za The Cube.

Tu su i dronovi, ključno iransko oružje, koje zemlji omogućava da vrši značajan pritisak na protivnike, uključujući zemlje Zaljeva, a njihovo presretanje je vrlo skupo. 

Nepokolebljiva propaganda režima 

Postoji određena razina propagande i taktičke ratne retorike oko Araghchijevih tvrdnji da napadi na Teheran ne utječu na iranske vojne sposobnosti.

"Kada iranski čelnici javno spominju mozaičnu obranu, oni također šalju strateške poruke. Na domaćem planu, poruka ima za cilj uvjeriti stanovništvo da je država nekako spremna preživjeti čak i nakon teških vojnih šokova. Na međunarodnoj razini, to također služi kao upozorenje protivnicima da veliki udari, uključujući ubojstva vođa, neće nužno dovesti do brzog sloma iranskih ratnih napora, što do sada vidimo", zaključio je Schiavi.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Tadić otkrio kolika je stvarna prijetnja od iranskog nuklearnog oružja: 'To je uzrokovalo ovaj rat'