Opasni i nakon rata: Bit će osakaćeni i posramljeni, zemlju bi mogli povesti mračnim putem...

Nakon gotovo dva tjedna iscrpljujućih napada, Islamska Republika je slabija nego ikad u svojoj povijesti.

Američki i izraelski napadi ubili su velik dio vodstva zemlje, uništili velik dio iranske mornarice, narušili njezin raketni program i 'zakopali' njezina nuklearna postrojenja.

U bombardiranjima su uništena vladina ministarstva, policijske postaje i vojne zgrade. Čak je i sjedište najmoćnije institucije u zemlji - Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC-a) - pretvoreno u ruševine.

No iako je Islamska Republika pala, nije gotova. Režim je za nasljednika odabrao Modžtaba Hameneija, tvrdokornog sina ubijenog ajatohala Alija Hameneija, i tako se odlučio za kontinuitet na najvažnijem položaju teokracije, piše Foreign Affairs koji analizira zbog čega bi oslabljeni Iran mogao biti još opasniji.

BLISKI ISTOK GORI /

Pogođena zgrada u središtu Bejruta: Izrael pokrenuo veliki napad

Povratak starim navikama u punoj brzini

Vladini dužnosnici ujedinjeni su u kampanji odmazde koju Iran sada provodi protiv SAD-a i njegovih partnera,a IRGC ostaje funkcionalan. Islamska Republika i dalje je vrlo sposobna nanijeti nasilje - kako svojim protivnicima, tako i susjednim zemljama i vlastitom narodu. 

Održi li se režim na vlasti, bez sumnje će se naći u izuzetno teškom položaju. Ozbiljno su oslabljeni svi strateški projekti koje je desetljećima razvijao, poput infrastrukture za projektile i obogaćivanja urana. Odnosi sa susjednim zemljama su u krizi, a gospodarstvo krvari.

Unatoč tome, režim će se vjerojatno držati onoga što mu je poznato: otpora i agresije. Iako bez obrane i sa smanjenim kapacitetima, vjerojatno će se vratiti starim navikama i preuzeti nove rizike. To bi moglo značiti da će uzvratiti izvođenjem više terorističkih napada - to je jeftin alat koji je režim već svladao. Dugoročno, iranski dužnosnici bi konačno mogli pojuriti prema izgradnji nuklearnog oružja. Ukratko, slab Iran ostat će vrlo opasan.

NAJNOVIJA ANALIZA /

Procurili podaci američkih obavještajaca, pazite što pišu o Iranu: Što će sada reći Trump?

Strah i trepet iranskih ulica

Islamska republika je od svog osnutka 1979. nastojala postati dominantna sila Bliskog istoka. Iranski čelnici su uložili milijarde u posredničke milicije, programe balističkih projektila, pomorske snage i nuklearna postrojenja u nadi da će srušiti regionalni poredak s SAD-om u središtu te preoblikovati Bliski istok u bastion islamističkog otpora.

Režim je stvorio niz često institucija čije se nadležnosti preklapaju, a IRGC je najvažnija od njih. 

Pod Hameneijevom vlašću, IRGC je bio ovlašten izgraditi mrežu posrednika, uspostaviti iranske raketne i bespilotne snage te usavršiti svoje pomorske sposobnosti u Perzijskom zaljevu.

IRGC je također stekao ogroman utjecaj na iransku vanjsku politiku i unutarnju sigurnost, a na kraju je počeo dominitari i iranskom domaćom političkom scenom. IRCG zapovijeda iranskom paravojnom snagom Basij, koja je zadužena za osiguravanje da Iranci ostanu lojalni režimu.

Basij je izgradio baze diljem iranskih gradova i mjesta, ugrađujući ih ponekad u džamije ili druge vjerske objekte. Članovi Basija rutinski se raspoređuju u vrijeme narodnih nemira, služeći kao snaga na prvoj crti u pobuni protiv režima. Desetljećima su ti napori bili uglavnom uspješni.

BOMBE I REPRESIJA /

Brutalnost režima ledi krv u žilama! Iranac u Zagrebu: 'Ako itko preživi, dokrajčit će ih na ulici'

Od 'huškanja' saveznika do potpunog uništenja

IRGC je iskoristio kaos stvoren ratovima na Bliskom istoku kako bi stvorio naoružane skupine diljem regije. Projektilima i dronovima održavao je prisilu nad svojim arapskim susjedima, prijetio Izraelu i američkim snagama. Obični Iranci nisu imali koristi od toga. Zapravo, vojni izdaci i sankcije koje zemlja trpi radi svog nuklearnog programa, osiromašili su narod. 

Pa ipak, pristup IRGC-a transformirao je Islamsku Republiku u moćnog igrača - do 2023. učinkovito je kontrolirao široki pojas Bliskog istoka, od Libanona do Iraka.

Međutim, upornost i sklonost riziku režima pokazali su se dvosjeklim mačem. Stalna agresija možda je proširila iranski utjecaj, ali je potopila iransko gospodarstvo i izazvala sukob s Izraelom. Prekretnica je bio napad Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. Izrael nije samo okrenuo oružje protiv Hamasa, već je oslabio Hezbolah, iranskog posrednika u Libanonu, i položaje IRGC-a u Siriji.

Teheran je na tu agresiju odgovorio masovnim raketnim i bespilotnim napadima na izraelski teritorij u travnju i listopadu 2024. Izrael je presreo većinu tih napada i uništio iransku zračnu obranu.

U lipnju 2025., Izrael je poveo 12-dnevni rat protiv Irana. Kulminiralo je američkom bombarderskom operacijom u kojoj su uništena najutvrđenija iranska podzemna postrojenja za obogaćivanje urana. Teheran je u idućim mjesecima popravio te kapacitete što je više mogao. Režim je uz pomoć Kine vratio svoju raketnu industriju u funkcionalno stanje. Iran je također počeo graditi i nove lokacije koje bi se mogle koristiti za nuklearne aktivnosti.

Sve to poslalo je pogrešnu poruku - od kraja veljače 2026. američke i izraelske snage započele su napad kako bi dovršile ono što su započele - potpuno uništile ključne iranske nuklearne i vojne kapacitete.

'TRUMP JE U PRAVU' /

Zelenski otkrio: Ukrajinski timovi dolaze u Zaljev pomoći Amerikancima

Vladavina terora 

Teheran nije mogao braniti svoje nebo od nemilosrdnih američkih i izraelskih bombardiranja radi uništene protuzračne obrane.

Zauzvrat, režim je odlučio uvući u rat cijelu regiju, nadajući se da će napadi na zemlje Perzijskog zaljeva i poremećaji u naftnoj industriji prisiliti Washington da odustane.

Ali, Iran ne može beskonačno dugo napadati svoje susjede jer ima ograničen broj dronova i raketa. A čak i da ta strategija uspije, šteta koja nastane dodatno će oslabiti Islamsku Republiku.

Iranski režim je svjestan da ne može vojno poraziti Izrael i SAD. Usvojio je, stoga, jednostavniji i ostvariviji cilj - preživljavanje.

Iako je američki predsjednik Donald Trump pozvao iranske građane na ustanak, sama zračna kampanja ne može ukloniti osoblje odano režimu i lako naoružanje koje se koristi u gušenju prosvjeda. 

Pristaše Islamske Republike - uključujući civilne dužnosnike, zapovjednike sigurnosnih snaga, pješake i dobrovoljce Basija - u međuvremenu pokazuju impresivno jedinstvo i otpornost. 

Nadživi li režim američku kampanju, vjerojatno će proglasiti pobjedu. Tu će izjavu dati na moralnim osnovama, tvrdeći da je uspješno odolio ratu koji su vodile dvije najmoćnije svjetske vojske, a čiji je cilj bio okončanje islamskog sustava.

Upravo su takve tvrdnje ono što je režim držalo na okupu tijekom gotovo osam godina dugog rata s Irakom 1980-ih i omogućilo mu da taj katastrofalni sukob, u kojem su poginule stotine tisuća Iranaca, smatra pobjedom Islamske revolucije 1979. godine.

Nakon tog rata, režim se okrenuo unutarnjoj i vanjskoj osveti.

Infrastruktura zemlje se raspadala, gospodarstvo je bilo u rasulu, a narod iscrpljen, ali IRGC je bio na vlasti i iskoristio je sukob kako bi legitimizirao svoju rastuću političku moć i uništio novonastali reformistički pokret.

Iranske vođe okrenuli su se i terorizmu. Tako su 1994. iranski posrednici digli u zrak zgradu Argentinskog izraelskog uzajamnog udruženja u Buenos Airesu, ubivši 85 ljudi.

RIJEČ JE O MILIJARDAMA /

Iz Pentagona stižu šokantne brojke: Novac nestaje brže od projektila, troškovi eksplodirali

Ogorčeni posramljeni i osvetoljubivi

Režim bi mogao slijediti sličan put uspije li preživjeti trenutni napad.  Uostalom, bit će ogorčen, posramljen, osvetoljubiv i neće imati puno za izgubiti. Režim bi stoga mogao pokrenuti niz osvetničkih napada protiv Amerikanaca, Izraelaca, Kanađana ili Europljana koji žive u trećim zemljama.

Obavještajne agencije općenito mogu spriječiti takve napore, ali ne uvijek i pogotovo ne ako se broj napada poveća. I unatoč smanjenim resursima, Iran je vjerojatno sposoban organizirati takve napade. Postoji i rizik da će zemlja ubrzati nuklearno naoružanje ako zadrži svoje zalihe visoko obogaćenog uranija.

Iranski dužnosnici su kao razlog zašto Teheran nikada ne bi stvorio nuklearno oružje često spominjali Hameneijevu formalnu vjersku presudu koja nešto takvo zabranjuje. Ali sada kada je Hamenei mrtav, njegov edikt više nije obvezujući, a na njegovom sinu Modžtabi je da donese vlastiti sud. 

A s obzirom na trenutnu duboku vojnu slabost Irana, on bi mogao odlučiti da je upravo nuklearno oružje potrebno za buduću spoosobnost odvraćanja. Kad god ovaj rat završi i što god se sljedeće dogodi, iranska sigurnost je temeljito narušena i dužnosnici zemlje ostat će izloženi. Razboritost, međutim, nikada nije bila jedna od osobina Islamske Republike.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Njezin teokratski režim više puta je dokazao da mu je cilj promicanje ideološkog programa, a ne pomoć iranskom narodu: siromašio je zemlju, ubio desetke tisuća vlastitih građana i započeo sukobe s daleko jačim vojskama.

Preživi li režim ovu kampanju, malo je vjerojatno da će biti voljan provesti značajne promjene. Njegov preostali ograničeni kadar vjerojatno će Iran povesti još mračnijim putem.

POGLEDAJTE VIDEO Ovo je akcija Amerikanaca u kojoj je uništeno 16 iranskih brodova