Amerikanci će se teško izvući ako se sukob proširi? Analitičar upozorava: 'Postoji domino-efekt'
I prije nego što je SAD započeo zračne napade na Iran, dužnosnici u Washingtonu izražavali su zabrinutost da bi takav sukob mogao iscrpiti američke zalihe oružja i učiniti SAD ranjivijima
Europljani se teško nose sa zapaljivim intervencijama američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali uskoro bi mogli otkriti da je puno gore prestat biti predmetom njegove pozornosti.
Uslijed Trumpove operacije protiv Irana - koja postaje prioritet planera u Pentagonu i u Bijeloj kući - europski dužnosnici strahuju da će Sjedinjene Američke Države izgubiti interes za okončanje ruske invazije na Ukrajinu, koja ulazi u petu godinu, piše Politico.
Uplete li se SAD u dugotrajan sukob na Bliskom istoku, praktičan učinak mogao bi biti gori od političkog: Ukrajina bi mogla ostati bez američkog oružja potrebnog za obranu od svakodnevnih ruskih raketnih napada, jer američke oružane snage sada velik dio svog arsenala koriste protiv Irana.
Crpe se zalihe oružja
"Svi razumiju da su to za nas životno važna sredstva - odgovarajuće oružje", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u ponedjeljak. "Ako dođe do dugotrajnih neprijateljstava na Bliskom istoku, to će zasigurno utjecati na opskrbu. U to sam siguran."
Trump je u ponedjeljak rekao da bi rat koji SAD i Izrael vode protiv Irana mogao trajati četiri do pet tjedana, ali da je spreman i na dulje. Neki analitičari upozoravaju da postoji mogućnost širenja sukoba iz kojeg bi se SAD teško izvukao.
"Postoji domino-efekt u pogledu pažnje", rekao je Ed Arnold iz londonskog obrambenog think-tanka Royal United Services Institute. "Kako natjerati Trumpa da se obveže na politiku ili obnovljene napore za suzbijanje Rusije u Ukrajini, kada je upravo otvorio još jednu frontu u potencijalnom ratu? Isto tako, ako u regiju šaljete veliku količinu opreme i naoružanja, nećete imati zalihe na policama."
I prije nego što je SAD započeo zračne napade na Iran, dužnosnici u Washingtonu izražavali su zabrinutost da bi takav sukob mogao iscrpiti američke zalihe oružja i učiniti SAD ranjivijim. Taj argument će vjerojatno jačati kako rat traje, što bi Trumpovu administraciju moglo potaknuti da prednost da obnavljanju vlastitih zaliha nauštrb dostupnosti projektila za prodaju Europi i Ukrajini, upozorio je jedan visoki europski dužnosnik.
"Potrošeno je mnogo vatrene moći, uključujući presretače i druge projektile. SAD mora obnoviti zalihe, što znači da je manje dostupno Europi i Ukrajini", rekao je dužnosnik.
Proizvodnja i kupnja punom parom
U Kijevu se američki presretači PAC-3 za sustave protuzračne obrane Patriot smatraju ključnima za obaranje ruskih raketa. Europske vlade također nemaju spremne zalihe protuzračne obrane te daju prioritet razvoju vlastitih kapaciteta kako bi postale samostalnije i istodobno više pridonijele Ukrajini. No, No taj će napor vjerojatno trajati godinama.
Zelenski je rekao da je prerano znati hoće li sukob na Bliskom istoku naštetiti ukrajinskim opskrbnim linijama. "Ali učinit ćemo sve da se naše domaće financiranje ne zaustavi, a tada će naša domaća proizvodnja raditi punim kapacitetom", rekao je.
Kateryna Černohorenko, bivša zamjenica ukrajinskog ministra obrane, poručila je u objavi na Facebooku da programeri dronova, stručnjaci za elektroničko ratovanje i drugi moraju surađivati kako bi se spriječilo iscrpljivanje zaliha. Pozvala je ukrajinske proizvođače oružja da brzo otkupe zalihe ključnih komponenti za idućih 12 do 24 mjeseca.
"Situacija na Bliskom istoku mogla bi se vrlo brzo pretvoriti u krizu komponenti za obrambenu industriju u Ukrajini. Cijene, kvote i opskrbni lanci dramatično će se promijeniti", rekla je.
Pregovori se nastavljaju?
Trump na prvi pogled ostaje predan pronalasku rješenja za rusko-ukrajinski sukob. Njegov izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner prošlog su tjedna u Ženevi razgovarali s ukrajinskim predstavnicima, a Trump je razgovarao sa Zelenskim uoči planiranih trostranih razgovora s Rusijom, koji su se očekivali kasnije ovog tjedna.
Zelenski je rekao da su sljedeći pregovori trebali započeti 5. i 6. ožujka u Abu Dhabiju, ali da neprijateljstva na Bliskom istoku znače da se plan ne može potvrditi.
"Ipak, nitko nije otkazao sastanak“, rekao je, sugerirajući da bi se mogao premjestiti u Tursku ili Švicarsku. "Sastanak se mora održati, to nam je važno."
Na pitanje o predanosti Ukrajini, američka vlada je poručila da nema problem s kapacitetima. "Vojska Sjedinjenih Država u potpunosti je opremljena za ostvarenje svih predsjednikovih strateških ciljeva", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly.
Ipak, Trumpovi pokušaji da ubrza pregovore, uključujući sankcioniranje ruske nafte, zasad nisu donijeli napredak. Sam Trump je ranije rekao da bi jednog dana mogao izgubiti strpljenje i povući se iz pokušaja postizanja mira. "Ovo je bila europska situacija. Trebala je ostati europska situacija", rekao je još prošlog svibnja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, čini se, ne žuri sa sklapanjem dogovora. Posljednjih dana Ukrajina je ponovno bila meta velikih napada stotinama ruskih projektila i dronova. Putinu su pomogli saveznici, uključujući Kinu, Sjevernu Koreju i Iran. Nakon gotovo tri godine rata i odstupanja Joea Bidena s vlasti, Trump je 'odrezao' financiranje Ukrajine i privremeno obustavio dijeljenje obavještajnih podataka.
"Bit će izazovno održati pažnju", rekao je jedan europski diplomat. "Prije rata protiv Irana, Amerikanci su već pokazivali manjak interesa i gubljenje strpljenja s Ukrajinom."
Isti diplomat rekao je da bi se Trump mogao manje fokusirati na mirovne pregovore, ali ne dodao: "Jesu li uopće ikamo vodili?"
Europsko odugovlačenje
Rusija je cijele zime nemilosrdno napadala ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uključujući masivan raketni i dronski napad u noći s 25. na 26. veljače. Prema Institutu za proučavanje rata, ruske snage lansirale su 420 dronova i 39 projektila na Ukrajinu - po četvrti put Rusija je u veljači ispalila više od 400 projektila. Ukrajinska protuzračna obrana oborila je 374 drona i 32 projektila, prema podacima Instituta.
Prvi opipljivi učinak iranske krize na Ukrajinu već se osjetio na njezinom putu prema članstvu u Europskoj uniji. EU je ovog tjedna na sastanku na Cipru ukrajinskim dužnosnicima trebao predstaviti sljedeće korake u pristupnom procesu.
Ali, nakon napada libanonskim dronom na britansku zračnu bazu na Cipru, sastanak je odgođen.
To je novo razočaranje za Kijev, nakon što EU krajem prošle godine nije postigao dogovor o korištenju zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine, a potom nije uspio finalizirati prijeko potreban zajam od 90 milijardi eura. Bez hitnih novih sredstava, Ukrajinu već sljedeći mjesec očekuje proračunski manjak.
EU planira što prije ponovno zakazati sastanak i predati Ukrajini preostalu dokumentaciju za pristupne pregovore, rekao je europski diplomat upoznat s planovima.
"Važno je ne izgubiti zamah. Ne želimo dopustiti da situacija na Bliskom istoku utječe na to", rekao je.
Nije sve kako Putin želi
Putin je ipak daleko od toga da dobije sve što želi. Američki i izraelski napadi ubili su iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija te niz zapovjednika i visokih dužnosnika režima, čime je Rusija ostala bez vrijednog saveznika, nakon što je u siječnju izgubila predsjednika Venezuele, Nicolása Madura.
Iran je također kupovao rusko oružje, a na početku rata u Ukrajini, Moskvi je prodao dronove Shahed. U novije vrijeme Rusija proizvodi vlastite dronove temeljene na iranskim dizajnima.
Oleksandr Merežko, predsjednik odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta, rekao je da ga ne brine da će Trump biti previše ometen ratom u Iranu.
"U načelu, tu postoje određeni plusevi za nas", rekao je. Osim što Rusija ostaje bez dobavljača oružja, američki napadi na Iran mogli bi pomoći pokazati Trumpu da je Ukrajina na istoj strani kao i SAD - dvije demokratske zemlje koje se bore protiv autoritarnih režima.
"Borimo se protiv cijele osovine zla. To nije samo Rusija, to su Iran, Sjeverna Koreja, to je Kina, koja gospodarski pomaže ruski ratni stroj", rekao je.
Jedan rizik
Jehor Černev, zamjenik predsjednika odbora za nacionalnu sigurnost i obranu u ukrajinskom parlamentu, rekao je da će se rat s Iranom nastaviti paralelno s mirovnim pregovorima uz posredovanje SAD-a, koji nisu otkazani.
"Oni su međusobno povezani. Što brže i učinkovitije SAD djeluje protiv Irana, veće su šanse za napredak u mirovnim pregovorima s Rusijom. Jedini rizik za nas bi bio ako se američka i izraelska kampanja protiv Irana oduži i ne postigne ciljeve. Tada bi, doista, pažnja prema Ukrajini mogla oslabjeti", upozorio je.
POGLEDAJTE VIDEO Što je ovo? Gusti dim se uzdiže poput tornada! Scene užasa iz Bejruta obilaze svijet...
403 Forbidden