MOGU LI ODAHNUTI? /

Sporazum je potpisan, je li ovo mir? Analitičari istaknuli nedostatke memoranduma SAD-a i Irana

Predsjednici SAD-a i Irana potpisali su sporazum o okončanju sukoba koji bi trebao omogućiti trenutačni prekid vatre i otvori mukotrpne pregovore za čije je trajanje predviđeno 60 dana. Što je konkretno dosad dogovoreno?

19.6.2026.

7:06

danas.hr

Jakub Krechowicz/Alamy/Profimedia

Trebalo je biti u petak, no dogodilo se već u srijedu. Američki predsjednik Donald Trump potpisao je okvirni mirovni sporazum u Versaillesu, dok je njegov iranski kolega

Masud Pezeškijan to učinio digitalno u Teheranu.

No ostaje mnogo otvorenih pitanja. Evo što je zasad poznato, piše Deutsche Welle.

Je li ovo mir?

Potpisani dokument je formalno "memorandum o razumijevanju" koji se može shvatiti kao prvi korak i pismo namjere.

Tu su nabrojani okvirni uvjeti pod kojima bi Iran i Sjedinjene Američke Države u roku od dva mjeseca trebali doći do konačnog sporazuma. Memorandum nije obvezujući dokument prema međunarodnom pravu – to bi bio tek finalni mirovni sporazum.

Trump je u srijedu, na rubu samita G7, prijetio da će "opet bacati bombe na glave“ Iranaca ako se ne budu "ponašali kako treba“.

Koje su ključne točke?

Obje strane su objavile dokument – ali verzije u detaljima odstupaju jedna od druge, recimo u vezi s Libanonom. Memorandum ima 14 točaka.

Na početku se jasno predviđa "momentalni i trajni prekid rata na svim bojištima, uključujući Libanon". To bi trebalo obuhvatiti SAD i Iran, ali i njihove saveznike.

Jednako jasno je naveden prekid svih blokada Hormuškog tjesnaca, žile-kucavice svjetske trgovine energentima.

Iran ima 30 dana za uklanjanje podvodnih mina, a SAD bi trebao ukinuti i sankcije protiv iranskog energetskog sektora.

PREOKRET WASHINGTONA /

Trump priznao zašto je pristao na dogovor: 'Nisam želio biti Herbert Hoover'

Što ne piše u memorandumu?

Mnogo toga ostaje nejasno. U dokumentu se ne spominje zahtjev Teherana da ubuduće naplaćuje prolaz kroz tjesnac. Brodovi će u prvih 60 dana prolaziti besplatno, a do tada bi Iran trebao vidjeti s Omanom i drugim zaljevskim državama kako dalje.

Nejasna je uloga Izraela, iako sporazum spominje i "saveznike" dviju strana. Teheran inače inzistira da se izraelska vojska povuče s juga Libanona koji je zaposjela u ožujku.

Početkom tjedna je izraelski ministar obrane Israel Katz rekao da povlačenja neće biti u dogledno vrijeme. To otvara pitanje Hezbollaha, šijitske paravojske povezane s Iranom, koji je najavio da će pružati otpor Izraelu "do potpunog povlačenja“.

Analitičari tu vide slabost memoranduma – ako Washington i Teheran ne mogu držati saveznike pod kontrolom, stvar može propasti. To vrijedi i za izraelski rat u Pojasu Gaze jer je i tamošnji Hamas, koji EU i SAD smatraju terorističkom organizacijom, saveznik Irana.

Sve to u Izraelu ima i komponentu domaće politike. Tamo će uskoro biti održani parlamentarni izbori i premijer Benjamin Netanyahu bi mogao raditi na svoju ruku, s obzirom na nezadovoljstvo javnosti ovim sporazumom.

'JA SAM GLAVNI' /

Trump proglasio pobjedu na Bliskom istoku, Tonči Tadić: 'Niti jedan cilj nije realiziran'

Što s atomskim programom?

Iranski program obogaćivanja uranija gotovo da nije ni spomenut. Islamska Republika ponavlja u tekstu službeni stav da navodno ne radi na proizvodnji atomske bombe.

Kao minimalna mjera navodi se "osiromašivanje“ iranskog visoko obogaćenog uranija koje treba nadgledati Međunarodna agencija za atomsku energiju. Sve ostalo treba biti dogovoreno do potpisivanja finalnog sporazuma.

No, 60 dana djeluje kao prekratak rok. Kada su Iran i zapadne zemlje postigli nuklearni sporazum 2015. godine – koji je potom Trump jednostrano prekršio – pregovori u Beču su trajali pune dvije godine.

Portal Politico, pozivajući se na američke izvore, javlja da je Teheran ovog puta zakulisno već pristao na brojne ustupke koji nisu navedeni u memorandumu.

Što s iranskim raketama?

One se ne spominju, kao ni drugi ranije proglašeni ratni ciljevi SAD-a.

Nakon početne euforije kada je Trump pozivao iranski narod na rušenje vlasti, Washington je kao ciljeve udara proglasio uništenje iranskog raketnog arsenala i mornarice, prekid podrške Teherana paravojskama u regiji i jamstvo da Iran nikada neće napraviti atomsku bombu.

Vjeruje se da su američke i izraelske bombe teško oštetile iranski arsenal i proizvodnju projektila. No, Iran je i prošli tjedan gađao Izrael.

Također se čini da su jače nego ikad veze vjerskog režima u Teheranu s Hezbollahom u Libanonu, hutistima u Jemenu i šijitskim paravojskama u Iraku.

Tko je 'pobijedio' u naftnom okršaju?

Do američkog i izraelskog napada krajem veljače Hormuški tjesnac je funkcionirao normalno. Sada Iran za njegovo ponovno otvaranje može dobiti protuusluge kao što je ukidanje naftnih sankcija što znači znatne prihode.

Što dalje?

Memorandum je trebao biti potpisan uživo u Švicarskoj u petak, ali je nejasno hoće li za tim sastankom sada imati potrebe i hoće li ga biti.

Ako ga ne bude, uskoro bi trebala početi prva runda pregovora, možda uz posredovanje Pakistana koji je i do sada bio medijator, zaključuje DW.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.