Američko ministarstvo pravosuđa objavilo je u petak novu gomilu dokumenata iz svojih istraga o pokojnom financijašu i osuđenom seksualnom prijestupniku Jeffreyju Epsteinu, popustivši pritisku zakonodavaca koji su novim zakonom prisilili administraciju na njihovo otkrivanje.

Objavljivanje je uslijedilo nakon višemjesečnih političkih prepirki usred pobune nekih od najvjernijih pristaša predsjednika Donalda Trumpa zbog nevoljkosti njegove administracije da objavi sve dokumente povezane s istragama o Epsteinu.

Međutim, neki su razočarani objavljenim dokumentima. Neki dokumenti imaju brojne cenzure, a drugi uopće nisu javno objavljeni. Zakonodavci koji su se zalagali za objavljivanje ovih dokumenata rekli su da je objava nepotpuna i opisali su napore Ministarstva pravosuđa kao neiskrene. Neki pravni stručnjaci također su upozorili da bi opseg redakcije mogao samo potaknuti postojeće teorije zavjere, piše BBC.

Nestale datoteke

Zamjenik američkog državnog odvjetnika Todd Blanche rekao je u petak da je odjel identificirao više od 1200 Epsteinovih žrtava ili njihovih rođaka te da je zadržao materijal koji bi ih mogao identificirati.

Među najnovijim objavljenim informacijama je fotografija Epsteinove Ghislaine Maxwell ispred Downing Streeta, dokument u kojem se tvrdi da je Epstein upoznao 14-godišnju djevojčicu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Mar-a-Lagu i više slika bivšeg predsjednika Billa Clintona.

Najmanje 15 objavljenih datoteka više nije bilo dostupno na web stranici Ministarstva pravosuđa u subotu, prema CBS-u, medijskom partneru BBC-a u SAD-u.

Jedna od nestalih datoteka sadržavala je masu uokvirenih fotografija na stolu, izvijestio je CBS. Fotografije su prikazivale Billa Clintona, a druga pokojnog Papu Ivana Pavla II.. U otvorenoj ladici nalazila se fotografija Trumpa, Epsteina i Maxwella. Ostale nestale datoteke uključivale su fotografije sobe sa stolom za masažu te gole fotografije i gole slike. Nije jasno zašto datoteke više nisu dostupne.

Trump je negira bilo kakvo nedolično ponašanje u vezi s Epsteinom i Epsteinove žrtve ga nisu optužile ni za kakav zločin. Clinton nikada nije bio optužen od strane preživjelih Epsteinovog zlostavljanja i tvrdio je da ne zna ništa o njegovim seksualnim deliktima.

Druge objavljene fotografije prikazuju interijere Epsteinovih domova, njegova putovanja u inozemstvo, kao i poznate osobe, uključujući Andrewa Mountbatten-Windsora, Micka Jaggera, Michaela Jacksona, Dianu Ross i Petera Mandelsona.

Biti imenovan ili na fotografijama u dosjeima ne ukazuje na to da je u pitanju prijestup. Mnogi od onih identificiranih u dosjeima ili u prethodnim objavama vezanim uz Epsteina negirali su bilo kakvo zlodjelo.

Dolijevanje ulja na vatru

John Day, odvjetnik za kazneno pravo, rekao je za BBC da je iznenađen količinom redigiranih informacija.

"Ovo će samo doliti ulje na vatru ako ste teoretičar zavjere“, rekao je. "Ne mislim da je itko očekivao da će biti toliko redigiranih informacija. To svakako postavlja pitanja o tome koliko vjerno Ministarstvo pravosuđa slijedi zakon.“

Day je također napomenuo da je Ministarstvo pravosuđa dužno dostaviti Kongresu zapisnik o tome što je redigirano u roku od 15 dana od objavljivanja dosjea. "Dok ne znate što se redigira, ne znate što se zadržava“, rekao je.

Frustracije među žrtvama zlostavljanja

Oni koji su žrtve Epsteinovih zlostavljanja su među onima koji su najviše frustrirani objavom.

Marina Lacerda, koja je imala 14 godina kada ju je Epstein zlostavljao, rekla je za BBC da su ona i drugi preživjeli dugo čekali objavljivanje dosjea. "Malo smo razočarani što još uvijek zavlače i odvlače nam pažnju drugim stvarima", rekla je.

"Neki od preživjelih su još uvijek nervozni i skeptični oko objave ostatka dosjea. Jako smo zabrinuti da će i dalje biti redigirani na isti način kao što je to bilo danas."

Druga žrtva Liz Stein rekla je za BBC Radio 4 Today program da misli da Ministarstvo pravosuđa "stvarno bezobrazno ide protiv Zakona o transparentnosti Epsteinovih dosjea", što je zakon koji zahtijeva objavljivanje svih dokumenata.

Žrtve su zabrinute zbog mogućnosti "sporog objavljivanja nepotpunih informacija bez ikakvog konteksta", napomenula je. "Samo želimo da svi dokazi o ovim zločinima budu vani."

Helena Kennedy, odvjetnica za ljudska prava i laburistička zastupnica u Domu lordova u Velikoj Britaniji, rekla je da joj je rečeno da su cenzure u dokumentima tu kako bi se zaštitile žrtve.

"Vlasti se uvijek brinu“ zbog "izlaganja ljudi daljnjem ocrnjivanju u javnosti“, rekla je za BBC-jev program Today.

Mnoge žrtve žude da se materijal otkrije, rekla je, ali je dodala da "možda ne bi bili toliko zainteresirani da točno znaju što se tamo nalazi“.