Zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana "udario" je na globalna energetska tržišta, a očekuje se da će Azija pretrpjeti najveću bol. Visoki zapovjednik iranske Revolucionarne garde rekao je u ponedjeljak da je Hormuški tjesnac zatvoren i upozorio da će svaki brod koji pokuša proći plovnim putem biti meta napada, izvijestili su iranski mediji, piše CNBC.

Smješten između Omana i Irana, tjesnac funkcionira kao vitalna arterija za globalnu trgovinu naftom. Otprilike 13 milijuna barela dnevno prošlo je kroz njega 2025. godine, što predstavlja oko 31 posto svih tokova sirove nafte morem, prema podacima energetske konzultantske tvrtke Kpler.

Dugotrajno zatvaranje tjesnaca vjerojatno bi dovelo do daljnjeg porasta cijena nafte, a neki analitičari predviđaju da će nafta prijeći 100 dolara po barelu. Globalna referentna cijena nafte (Brent) posljednji je put porasla za 2,6 posto na oko 80 dolara po barelu - gotovo 10 posto više od izbijanja sukoba.

Količina sirove nafte i kondenzata prevezenih kroz Hormuški tjesnac po odredištu izgleda ovako:

Foto: CNBC/EIA/Screenshot

ŠTO DALJE? /

Hoće li sukobi u Iranu ugroziti hrvatski turizam? Stručnjak upozorava: 'Nalazimo se između Scile i Haribde'

Zaustavljena proizvodnja

Oko 20 posto globalnog izvoza ukapljenog prirodnog plina koji dolazi iz Perzijskog zaljeva također je u opasnosti, prvenstveno onaj koji potječe iz Katara i prevozi se preko Hormuškog tjesnaca, prema Kpleru. Katar, jedan od najvećih svjetskih dobavljača ukapljenog prirodnog plina (LNG), zaustavio je proizvodnju u ponedjeljak nakon što su iranski dronovi pogodili njegove pogone u industrijskom gradu Ras Laffan i industrijskom gradu Mesaieed.

"U Aziji su Tajland, Indija, Koreja i Filipini najranjiviji na više cijene nafte zbog svoje visoke ovisnosti o uvozu, dok bi Malezija bila relativna korisnica jer je izvoznica energije“, napisao je Nomura u bilješci u ponedjeljak.

Evo kako će to utjecati na one koji ovise o energiji iz Zaljeva i pošiljkama preko Hormuškog tjesnaca.

VELIKA ESKALACIJA /

Napadi se nastavljaju, oglasio se Hezbollah: 'Ako neprijatelj želi otvoreni rat, dobit će ga'

Južna Azija: Neposredni fizički pritisak

Južna Azija suočit će se s najakutnijim poremećajima, posebno kada je riječ o opskrbi LNG-om, rekli su analitičari. Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati čine 99 posto uvoza LNG-a u Pakistan, 72 posto u Bangladeš i 53 posto u Indiju, prema podacima Kplera.

S ograničenom fleksibilnošću skladištenja i nabave, Pakistan i Bangladeš su posebno ranjivi. Za početak, Bangladeš već ima značajan strukturni deficit plina. Prema Institutu za energetsku ekonomiju i financijsku analizu, zemlja ima manjak od više od 1300 milijuna kubičnih stopa dnevno.

Indija se suočava s najvećom kombiniranom izloženošću u regiji. Više od polovice uvoza LNG-a vezano je uz Meksički zaljev, a značajan udio indeksiran je prema Brentu, tako da bi skok sirove nafte uzrokovan Hormuzom istovremeno povećao troškove uvoza nafte i cijene ugovora o LNG-u. To stvara dvostruki fizički i financijski šok.

Slično tome, oko 60 posto indijskog uvoza nafte dolazi s Bliskog istoka, prema UBP-u. Trajna blokada bi stoga pojačala i troškove uvoza energije i pritiske na tekući račun.

NOVI SVIJET /

Jakovina upozorava na scenarij od kojeg mnogi strahuju: 'Europu čeka val izbjeglica u slučaju eskalacije'

Kina: velika izloženost, ali dovoljan tampon

Zatvaranje Hormuza testiralo bi energetsku sigurnost Kine, ali zalihe i alternativna opskrba nude određeni tampon. Zemlja je najveći svjetski uvoznik sirove nafte i kupuje više od 80 posto iranske nafte, prema Kpleru. Oko 30 posto uvoza LNG-a dolazi iz Katara i UAE-a, a otprilike 40 posto uvoza nafte prolazi kroz Hormuz, procjenjuje UBP.

"Kina je materijalno izložena, ali fleksibilnija“, rekao je Katayama iz Kplera.

Prema Kpleru, kineske zalihe LNG-a krajem veljače iznosile su 7,6 milijuna tona, što pruža kratkoročno pokriće. Međutim, Kina bi se morala natjecati za atlantske terete ako se prekid nastavi, sužavajući pacifički bazen, dodao je Katayama. U tom slučaju, dinamika bi mogla pojačati cjenovnu konkurenciju diljem Azije čak i ako Peking izbjegne izravne nestašice.

Saudijska Arabija povećala je utovar sirove nafte posljednjih tjedana, a strateške rezerve nafte koje drže velike zemlje potrošači poput Kine mogle bi pružiti privremeno ublažavanje na tržištu, rekao je Rystad Energy u bilješci u nedjelju. UBP je rekao da, iako je Kina ključni neto uvoznik energije u regiji, nije nužno najranjivija na potencijalne šokove u opskrbi.

VLADA ĆE INTERVENIRATI? /

Nervoza je sve veća, Hrvatima stižu nova poskupljenja! Štern: 'To je sasvim sigurno'

Japan i Južna Koreja

Prema UBP-u, Bliski istok opskrbljuje 75 posto japanskog uvoza nafte i oko 70 posto korejskog, prema podacima UBP-a. Što se tiče LNG-a, njihova izloženost Zaljevu manja je od Južne Azije. Južna Koreja nabavlja 14 posto svog LNG-a iz Katara i UAE-a, dok Japan nabavlja 6 posto, procjenjuje Kpler.

Čak i bez izravnih nestašica, učinci na cijene mogli bi biti ozbiljni.

"Gospodarstva s visokom ovisnošću o uvozu energije, poput Japana, Južne Koreje i Tajvana, izloženija su šokovima opskrbe“, rekao je Shier lee Lim, glavni FX strateg za APAC na platnoj platformi Convera. Zalihe su također ograničene. Koreja drži oko 3,5 milijuna tona LNG-a, a Japan oko 4,4 milijuna tona u rezervama, dovoljno za otprilike dva do četiri tjedna stabilne potražnje, prema Kpleru. Neto uvoz nafte Južne Koreje iznosi 2,7 posot bruto domaćeg proizvoda, a Nomura ga svrstava među najranjivije na tekućem računu.

HORMUŠKI TJESNAC POD KLJUČEM? /

Stručnjak otkrio kako bi kriza tisućama kilometara daleko mogla udariti po džepu Hrvata

Jugoistočna Azija

Stručnjaci iz industrije rekli su da će u većem dijelu jugoistočne Azije prvi udarac biti inflacija troškova, a ne neposredna nestašica. Kupci LNG-a koji ovise o trenutnom stanju suočit će se s znatno višim troškovima zamjene jer se Azija natječe s Europom za atlantske terete, rekao je Katayama iz Kplera.

Tajland je posebno istaknuti gubitnik cijena nafte u Nomurinom okviru jer je vanjski udar velik i neposredan: ima najveći neto uvoz nafte u Aziji s 4,7 posto BDP-a, a svaki porast cijene nafte od 10 posto pogoršava tekući račun za oko 0,5 postotnih bodova BDP-a zemlje.