Nakon kratkog zatišja, Bliski istok ponovno vrije, a posljedice se osjećaju daleko izvan regije. Nova eskalacija napetosti, potaknuta koordiniranim američko-izraelskim udarima na iranska postrojenja, preko noći je uzdrmala svjetska tržišta. Cijene nafte naglo su skočile, a strah od šireg sukoba ponovno je postao glavna tema među investitorima i ekonomistima.

U fokusu zabrinutosti našao se Hormuški tjesnac, uski, ali ključni pomorski prolaz kroz koji prolazi gotovo petina svjetske nafte. Svaka prijetnja njegovim zatvaranjem, a Teheran ju redovito koristi kao političku polugu, trenutačno pali alarm u globalnoj ekonomiji.

Hrvatska tu nije iznimka. Iako do potpune blokade još nije došlo, cijena nafte Brent već je porasla više od deset posto. 

Nakon što je Iran u nedjelju potvrdio da je napao naftni tanker jer je ignorirao naredbe da ne prelazi strateški Hormuški tjesnac. Na društvenim mrežama su se krenule širiti snimke tanker na rubu potonuća, iz kojeg se uzdizao gusti dim.

Omanski Centar za pomorsku sigurnost priopćio je da su četiri osobe ozlijeđene, odnosno da se u trenutku napada na tankeru nalazilo 20 članova posade.

Podsjetimo, u subotu su iranski mediji izvijestili da je Hormuški tjesnac "učinkovito" zatvoren nakon američkih i izraelskih napada na zemlju.

OBLACI DIMA /

Iran pokrenuo novi val napada: Šire se snimke iz Abu Dhabija, odjekuju snažne eksplozije

Kako ovaj sukob može utjecati na Hrvatsku?

RTL Danas je jučer razgovarao s Mirkom Bilandžićem, profesorom Filozofskog fakulteta i stručnjakom za međunarodne odnose, koji je rekao da je pad režima "apsolutno realan'. 

"Iransko društvo je vrlo slojevito i nepredvidivo. Nitko nije predvidio, primjerice, da će religijski faktor srušiti šahovski režim 1979. godine. Amerikanci provode ozbiljne tajne operacije kako bi izazvali raskol unutar Irana. Oni generiraju prosvjede, stvaraju alternativu i oporbu. To uključuje i najbrutalnije metode, poput likvidacije kompletnog iranskog čelništva", nadodao je. Podsjetimo, sinoć je u kasnim satima došla vijest da je među ubijenim čelnicima i iranski vrhovni vođa ajatolah Hamenei, što je prvo objavio Reuters.

"Ovo je situacija u kojoj je izvjestan iranski odgovor na ovaj napad, a to može uzrokovati daljnju eskalaciju sukoba. Sve američke baze u susjednim državama su u dosegu Irana", objasnio je Bilandžić.

Bilandžić se posebno dotaknuo i pozicije Hrvatske, odnosno može li Hrvatska izravno ili neizravno osjetiti posljedice u ovom sukobu. Naveo je kako Hrvatska zapravo nema veze s time, tj. objašnjava u koja dva slučaja su posljedice moguće.

"Prvi je ako Iran odluči zatvoriti Hormuški tjesnac, čime bi 20 % svjetske nafte došlo u pitanje. To može izazvati lančanu reakciju na tržištu energenata", rekao je.

"Druga situacija je eventualna ako se aktiviraju iranske legije stranaca i ako dođe eskalacija terorizma kao odgovora na ova događanja. U tom slučaju nitko ne može biti potpuno miran, jer bi mete mogli biti američki i izraelski interesi svugdje, pa tako i u Republici Hrvatskoj", rekao je i ponovo naglasio kako Hrvatska "izravno nema s tim nikakve veze". 

KRAJ JEDNE ERE /

Iran nakon Hameneija: Može li islamski režim preživjeti smrt čovjeka koji je vladao 37 godina?

Cijena goriva?

Prvi udar već se osjeća na benzinskim postajama. Nakon što je Vlada prošlog ljeta odustala od redovite regulacije cijena goriva i prepustila ih tržištu, domaći vozači postali su izravno izloženi globalnim potresima. Početkom godine barel se kretao između 60 i 65 dolara, no nova kriza mijenja računicu, piše Nacional.

Eurosuper 95 krajem veljače prodavao se za oko 1,43 eura po litri, a eurodizel za 1,39 eura. Sada se u cijenu uračunava i takozvana geopolitička premija rizika. Trgovci već kalkuliraju dodatnih četiri do deset dolara po barelu zbog moguće daljnje eskalacije. To znači da bi svaki novi tjedan mogao donijeti skuplje gorivo.

U najcrnjem scenariju, ako bi došlo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, cijena nafte mogla bi skočiti i do 130 dolara po barelu. Takav skok pogurao bi inflaciju u eurozoni prema četiri posto te bi Europska središnja banka morala odgoditi svako razmatranje smanjenja kamatnih stopa. Ukratko, kriza na Bliskom istoku mogla bi vrlo brzo postati kriza u novčanicima europskih građana.

Više o cijeloj situaciji na Bliskom istoku možete pročitati OVDJE.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Može li se sukob na Bliskog istoku preliti na Hrvatsku? Stručnjak otkriva: 'Samo u ova dva slučaja nismo sigurni'