Na sjeverozapadu Španjolske, predivan pejzaž, tek pokoje selu, koje se često sastoji od samo nekoliko oronulih kamenih kuća okupljenih oko crkve. Javni prijevoz gotovo i ne postoji, a s ostatkom zemlje možete se povezati samo automobilom. Ovo je tipičan prizor España Vacía (Prazne Španjolske), dijelova zemlje koje stanovništvo ubrzano napušta, piše Bloomberg.

Depopulacija ruralnih područja započela je još sredinom 20. stoljeća, kada su ljudi masovno selili u gradove u potrazi za poslovima u tvornicama. Proces se posljednjih godina dodatno ubrzao, osobito u unutrašnjosti. Vladino izvješće pokazuje da je ruralna Španjolska između 2014. i 2023. izgubila 4,4 posto stanovnika, iako je ukupna populacija zemlje istovremeno porasla za 2,6 posto.

"Stotine sela nestat će jer mladi ne žele tamo živjeti", upozorava Juan José Manzano, suosnivač organizacije AlmaNatura, koja se bavi revitalizacijom ruralnih područja.

Ravnoteža naseljenosti u zemlji izrazito je narušena. Iako 84 posto teritorija čine ruralna područja, u njima živi tek 16 posto ljudi. Ljudi sve manje održavaju šume i livade, koje su ionako sklone požarima, pa sada postaju još ranjivije. Kako bi zaustavili taj trend, vlast nudi različita tješenja. Čak su osnovali i posebno ministarstvo posvećeno "prazno Španjolskoj". 

Foto: Profimedia

'Nismo željeli život provesti pred računalima'

Predsjednica agencije Aldeas Abandonadas, specijalizirane za prodaju napuštenih sela, Elvira Fafián, primijetila je porast interesa mladih Španjolaca, ali i stranaca koji traže mir, pristupačnost ili jednostavno alternativu visokim gradskim hipotekama.

Agencija je prošle godine prodala selo blizu Burgosa nizozemskom paru za 350.000 eura. Novi vlasnici, matematičarka Maaike Geurts i njezin partner, računalni znanstvenik, planiraju otvoriti eko-selo, obnoviti kuće i privući zajednicu istomišljenika. "Željeli smo učiniti nešto dobro sa svojim novcem, a ne cijeli život provesti pred računalima", objašnjava Geurts.

'Sretni smo što je selo opet živo'

Sličnu sudbinu dijeli i Villalibado, selo koje je napušteno prije više od 30 godina, a 2007. godine kupila su ga braća Ansótegui. Njihova ideja bila je obnoviti nekoliko kuća za umirovljenike, ali projekt se pretvorio u ambiciozan kompleks s restoranom, barom, bazenima i obnovljenom romaničkom crkvom iz 12. stoljeća.

Foto: Profimedia

Villalibado je sada turistička destinacija za vjenčanja, duhovne programe i znanstvene skupove. "Sretni smo što je selo opet živo", rekao je gradonačelnik Alonso Manjón, koji je naglasio da je povratak života motivirao i druge mještane da ulažu u svoje kuće.

Korist od revitalizacije Villalibada imao je i susjedni gradić Villadiegu, koji broji svega 1.500 stanovnika. Posjetitelji iz obližnjeg sela troše novac u lokalnim kafićima i muzejima, a grad nudi ono što manjim mjestima nedostaje: banke, škole, zdravstvenu skrb.

Samo nekoliko kilometara dalje nalazi se selo Villamorón, koje je nekad brojilo svega 150 ljudi, a sada je prepušteno prirodi. Kuće i groblje obrasli su korovom, a gotička crkva Santiago Apóstola je jedini trag da je ondje ikada postojala zajednica.

Do sada se preselilo 85 obitelji

Jedna od najuspješnijih inicijativa je HolaPueblo, program AlmaNature koji od 2020. pomaže obiteljima da se dosele u depopulirana sela. Do sada se preselilo 85 obitelji koje su otvorile desetke novih pekarnica, barova, umjetničkih studija i radionica.

Foto: Ricardo Rubio/profimedia

Među njima je i obitelj Padín, koja je iz Venezuele stigla u Španjolsku bježeći od krize. Preselili su se u Placín u Galiciji, gdje Ricardo Padín izrađuje noževe u vlastitoj radionici. Iako nije sve tako bajno, Padín kaže da već poznaje sve susjede i osjeća kako njihova prisutnost stvara "trenutačnu ekonomsku aktivnost".

Prema Socijalnom opservatoriju Zaklade La Caixa, doseljenici u dobi od 20 do 39 godina čine 10 posto populacije u općinama s manje od 10.000 stanovnika. Iz opservatorija vjeruju kako to nagovještava generacijsku obnovu koja bi mogla usporiti demografski pad.

Ipak, stručnjaci poput istraživača Miguela Gonzáleza-Leonarda upozoravaju da lokalni projekti sami po sebi ne mogu promijeniti strukturne trendove. Vlada je 2021. uložila 10 milijardi eura u borbu protiv depopulacije, dok Andaluzija nudi potpore kupcima kuća u selima s manje od 3.000 stanovnika. Ali efekti tih mjera zasad su ograničeni.

"U idućim godinama neke će općine nestati jer nedostaje ekonomske aktivnosti i resursa", kaže González-Leonardo.

POGLEDAJTE VIDEO: Domaći ajvar ili onaj iz trgovine? Ovo su cijene kralja okusa ove jeseni