Putin u strahu od atentata, procurilo izvješće obavještajaca: Kremlj povukao drastičan potez

Kremlj je drastično povećao osobnu sigurnost ruskog predsjednika Vladimira Putina, navodi se u izvješću jedne europske obavještajne agencije, piše CNN u ponedjeljak. 

U sklopu novih mjera, potaknutih valom atentata na visoke ruske vojne dužnosnike i strahom od državnog udara, postavljeni su sustavi za nadzor u domovima bliskih Putinovih suradnika. Uvedena su i nova pravila za kuhare, tjelohranitelje i fotografe koji rade s predsjednikom, kojima je od sada zabranjeno koristiti javni prijevoz. Ljudi koji Putinu dolaze u posjet moraju proći dvostruku provjeru, a oni koji rade u njegovoj neposrednoj blizini smiju koristiti isključivo telefone bez pristupa internetu. 

Foto: Sergei Bobylev/TASS/Profimedia

Ruski sigurnosni dužnosnici također su značajno smanjili broj lokacija koje Putin redovito posjećuje. U izvješću se ističe i kako su on i obitelj prestali odlaziti u uobičajene rezidencije u moskovskoj regiji te na Valdaju, izolirano ljetno imanje koje se nalazi između prijestolnice i Sankt-Peterburga. 

OVO ĆE ODJEKNUTI /

'Kalašnjikov' zatresao cijelu Rusiju, Putin dobio nož u leđa: 'Bit će žrtava'

Strah od atentata 

Neke od mjera uvedene su posljednjih mjeseci, nakon što je visoki ruski general Fanil Sarvarov likvidiran 22. prosinca prošle godine. One upućuju na sve veću zabrinutost unutar Kremlja, koji se i u zemlji i inozemstvu suočava s rastom problema poput gospodarskih poteškoća, neuspjeha na bojištu i sve izraženijih znakova neslaganja. 

Foto: Profimedia

Izvješće ukazuje na to da Putin ove godine, za razliku od 2025., nije posjetio nijedan vojni objekt, a Kremlj u javnost plasira njegove unaprijed snimljene snimke. Isto tako, od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022., Putin često provodi tjedne u moderniziranim bunkerima, poput onog u Krasnodaru. 

Spomenuto izvješće CNN-u i drugim medijskim kućama dostavio je blizak izvor jednoj europskoj obavještajnoj agenciji, a treba naglasiti da dolazi u trenutku sve izraženije krize oko Kremlja. 

Ruski gubici, koje zapadne zemlje procjenjuju na 30.000 poginulih i ranjenih mjesečno, ne pretjerano značajni dobici u vidu teritorija i ukrajinski napadi duboko unutar Rusije, podigli su cijenu rata na razinu koju mnogi ocjenjuju neodrživom. Ekonomski trošak rata može se jasno osjetiti. Prekidi mobilnih mreža koji se redovito javljaju u većim gradovima izazivaju nezadovoljstvo i kod proputinovske buržoazije, što dodatno pridonosi dojmu da je rat počeo pogađati urbanu elitu, koja je dosad uglavnom bila pošteđena. 

U izvješću također stoji kako su Kremlj i sam Putin zabrinuti zbog mogućeg curenja osjetljivih informacija, kao i zbog rizika od zavjere ili pokušaja državnog udara. Posebnu pozornost izaziva scenarij u kojem bi pripadnici ruske političke elite mogli upotrijebiti dron za mogući pokušaj atentata. 

NAORUŽANI DO ZUBA /

Putinovi 'mušketiri' nose kofere za izmet? Nevjerojatni detalji o elitnim tjelohraniteljima

Koja je uloga Sergeja Šojgua? 

Međutim, najzanimljiviji zaključak odnosi se na Sergeja Šojgua, bivšeg Putinovog bliskog suradnika. Smijenjeni ministar obrane, koji trenutačno obnaša dužnost tajnika Vijeća sigurnosti, "povezan je s rizikom od državnog udara, jer još uvijek ima značajan utjecaj u vojnom vrhu", stoji u izvješću. 

Putin i Šojgu

Foto: Vyacheslav Prokofyev/Sputnik/Profimedia

Ističe se kako se uhićenje njegovog bivšeg zamjenika i bliskog suradnika Ruslana Calikova u ožujku smatra "kršenjem prešutnih dogovora o zaštiti među elitama", što oslabljuje Šojgua i povećava mogućnost da sam postane meta sudske istrage. Podsjetimo, ruski Istražni odbor naveo je kako je Calikov uhićen pod optužbama povezanim s pronevjerom, pranjem novca i primanjem mita. Iako su izvješća o korupciji u vojnoj eliti česta, dodatno su se povećala od početka invazije. 

Izvješće ne pruža dokaze koji potvrđuju tvrdnje protiv Šojgua, a pokušaj svrgavanja ruskog predsjednika predstavljao bi nagli obrat u lojalnosti, s obzirom na to da se nekad smatrao vrlo bliskim Putinu. Isto tako, kad se u obzir uzme da bi cilj izvješća mogla biti destabilizacija Kremlja, zanimljivo je što je europska obavještajna služba zapravo upozorila Kremlj na mogući pokušaj puča.

OBMANA KREMLJA /

Snimka razotkrila tajnu Putinovih 'klonova': Njegovi ljudi zbog ovoga daju posebnu zakletvu

Napeti sastanak u Kremlju 

Sugerira se i kako je uvođenje novih mjera djelomično potaknula i žestoka rasprava između visokih vojnih i sigurnosnih dužnosnika na sastanku u Kremlju krajem prošle godine, kojeg je Putin sazvao tri dana nakon što je ubijen Sarvarov. 

Načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov tada je kritizirao Aleksandra Bortnikova, čelnika Federalne sigurnosne službe (FSB) zbog neuspjeha u zaštiti njegovih časnika. Druga strana je pak tvrdila da nemaju dovoljno resursa i osoblja kako bi izvršile taj zadatak. 

Foto: Russian Foreign Ministry's official \ apaimages/imago stock&people/Profimedia

"Na kraju tog napetog sastanka, Putin je pozvao na smirenost, predložio alternativni radni format i sudionicima naredio da u roku od tjedan dana smisle konkretna rješenja za problem", navodi se u izvješću. To brzo rješenje, kako se također navodi u izvješću, uključivalo je Putinovo proširenje nadležnosti vlastite Federalne službe zaštite (FSO) - koja je u tom trenutku u vojnom zapovjedništvu štitila samo Gerasimova - na još 10 visokih vojnih zapovjednika. Također se tvrdi da su nakon proširenja nadležnosti FSO-a uslijedile pojačane sigurnosne mjere za Putina. 

Podsjetimo, iako su sukobi unutar moskovske elite često predmet spekulacija, one se rijetko javno razotkrivaju. Europske obavještajne agencije zbog rata u Ukrajini i sve slabije američke potpore Kijevu imaju značajan motiv prikazati rastuće podjele i paranoju unutar Kremlja. Priroda takvih obavještajnih podataka znači da je neke detalje teško neovisno provjeriti. 

POGLEDAJTE VIDEO: 'Rastrgala bih Putina golim rukama': Bolna svjedočanstva Ukrajinaca koji ni nakon 4 godine rata ne gube vjeru