Čelnici država članica Europske unije okupili su se u četvrtak navečer u Bruxellesu na izvanrednom samitu koji je sazvan protekli vikend, nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da će zauzeti Grenland i uvesti carine europskim zemljama koje se tome protive, koje je u međuvremenu povukao.

Pratite tijek događaja: 

Britanska vlada: 'Stojimo uz Ukrajinu'

13.29 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tijekom govora na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u više je navrata kritizirao europske saveznike, optužujući ih za pasivnost i otezanje kada je riječ o obrani i sigurnosti.

Nakon predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i mađarskog premijera Viktora Orbana, reagirala je i britanska vlada.

"Kako se približava četvrta godišnjica invazije, razumijemo i dijelimo frustraciju predsjednika Zelenskog zbog nastavka ovog barbarskog rata. Ujedinjeno Kraljevstvo oduvijek je poduzimalo odlučne korake u potpori Ukrajini, uključujući i predvođenje 'Koalicije voljnih'. Osigurali smo 1,2 milijarde funti bilateralne i humanitarne pomoći. Dok se diplomacija nastavlja, mi čvrsto stojimo uz Ukrajinu kako bismo osigurali njezinu obranu", rekao je glasnogovornik Downing Streeta.

"Premijer je jasan. Europa mora pojačati svoje napore u području obrane i sigurnosti. Ključni akter je Vladimir Putin, koji bi mogao odmah okončati ovaj rat", dodao je glasnogovornik na pitanje smatra li britanski premijer Keir Starmer da Europa mora učiniti više.

Kličko: 'Ako itko može napustiti grad...'

12.48 - Nakon današnjeg sastanka održanog putem video-sastanka, Europska unija odlučila je poslati 447 generatora za hitne slučajeve u Ukrajinu. Generatori će biti povučeni iz strateških rezervi EU-a u Poljskoj, a njihova vrijednost iznosi 3,7 milijuna eura, priopćila je Europska komisija.

Predviđeno je da ukrajinsko Ministarstvo za razvoj zajednica i teritorija, u suradnji s tamošnjim Crvenim križem, raspodijeli uređaje najugroženijim zajednicama.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, ponovno je upozorio stanovnike da se evakuiraju nakon ponovljenih ruskih napada na gradske sustave grijanja. Napominje da je 1940 višekatnih stambenih zgrada u glavnom gradu i dalje bez grijanja nakon ruskih napada 9. i 20. siječnja, javlja BBC.

"Dopustite da budem izravan. Ovo je iznimno teška situacija i može se dodatno pogoršati. Ako itko može napustiti grad i preseliti se negdje gdje ima struje i grijanja, nemojte odbaciti tu mogućnost", objavio je Kličko. Također savjetovao je stanovnicima da se opskrbe osnovnim potrepštinama.

Podsjetimo, zbog ruskih bombardiranja stotine tisuća ljudi u Ukrajini ostalo je bez električne energije i grijanja.

Orban: 'Zelenski je prešao granicu'

12.08 - Mađarski premijer Viktor Orban na društvenoj mreži X odgovorio je na najnovije kritike koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio njemu, ali i cijeloj Europi.

"Jučer je u Davosu predsjednik Volodimir Zelenski prešao granicu. Nije ništa novo to što je, kako se približavaju izbori u Mađarskoj, ponovno stavio mađarsku vladu i mene osobno na nišan", napisao je Orban.

"No iznenađujuće je to što je u svom govoru kritizirao i sve ostale europske čelnike. Kaže da je potpora Ukrajini nedostatna, da nema dovoljno oružja i da je odlučnost Europe nedovoljna", dodao je.

Francuska će Ukrajini isporučiti 100 generatora

12.02 - Zemlje članice G7 i nordijske države u petak bi trebale održati video sastanak kako bi raspravile o pružanju hitne energetske potpore Ukrajini, potvrdio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot.

Barrot je najavio da će Francuska Ukrajini isporučiti ekvivalent od dodatnih 13 megavata električne energije te oko 100 generatora kako bi nadomjestili uništenu infrastrukturu. Dodao je kako se očekuje da će i druge zemlje tijekom današnjeg sastanka obećati svoju pomoć.

Zbog ruskih bombardiranja stotine tisuća Ukrajinaca ostalo je bez električne energije i grijanja.

Britanska mornarica pratila ruske brodove kroz La Manche

11.45 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva otkrilo je da su ratni brodovi i zrakoplovi Kraljevske mornarice ovog tjedna presreli i pratili ruska plovila u La Manche.

U dvodnevnoj operaciji sudjelovali su ophodni brodovi HMS Mersey i HMS Severn, uz podršku helikoptera Wildcat. Njihov zadatak bio je presresti rusku korvetu Boikiy i naftni tanker MT General Skobelev, koji su plovili prema Sjevernom moru.

Britanski ministar obrane John Healey potvrdio je da je Ujedinjeno Kraljevstvo pružilo obavještajnu potporu Francuskoj prilikom upada na tanker u četvrtak.

"Zajedno s našim saveznicima, intenziviramo odgovor na djelovanje sumnjivih brodova u 'sjeni' kako bismo presjekli dotok sredstava kojima se financira Putinova ilegalna invazija na Ukrajinu", poručio je Healey, piše Sky News.

Danska i NATO žele ojačati sigurnost na Arktiku

11.18 - Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je u petak da se s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom složila kako savez mora pojačati sigurnost na Arktiku nakon tjedana napetosti izazvanih prijetnjom američkog predsjednika Donalda Trumpa da će pripojiti Grenland.

Vlade Danske i Grenlanda, autonomnog danskog teritorija, ustraju na tome da suverenitet nad otokom nije predmet rasprave, ali su poručile da su otvorene za razgovore o širokom rasponu drugih tema.

Trump je u četvrtak rekao da je osigurao potpun i trajan pristup SAD-a Grenlandu nakon razgovora s Rutteom, a čelnik NATO-a kazao je da saveznici moraju pojačati napore kako bi se suprotstavili prijetnjama iz Rusije i Kine na krajnjem sjeveru.

"Slažemo se da NATO mora povećati svoj angažman na Arktiku. Obrana i sigurnost na Arktiku pitanje su za cijeli savez", napisala je Frederiksen u objavi na društvenim mrežama u petak, uz fotografiju sebe i Ruttea u Bruxellesu.

Frederiksen će kasnije u petak otputovati u grenlandski glavni grad Nuuk na sastanak s premijerom tog otoka. Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen izjavio je u petak da su se diplomati iz Danske i Sjedinjenih Država sastali u četvrtak u Washingtonu te utvrdili plan daljnjih koraka. 

"Nećemo govoriti kada će se ti (budući) sastanci održati, jer je sada potrebno smanjiti dramatiku oko ovoga... potreban nam je smiren proces", rekao je danski ministar vanjskih poslova.

Izvor upoznat s pitanjem rekao je u četvrtak da su se Rutte i Trump u Davosu dogovorili o daljnjim razgovorima između SAD-a, Danske i Grenlanda o ažuriranju sporazuma iz 1951. godine koji regulira američki vojni pristup i prisutnost na tom arktičkom otoku.

Trump: 'Nikada nam nisu trebali'

11.10 - Američki predsjednik Donald Trump izazvao je ogorčenost među britanskim zastupnicima i veteranima nakon što je ustvrdio da su snage NATO-a ostale podalje od prve crte bojišnice u Afganistanu. Trump je komentare iznio u intervjuu za Fox News u kojem je ponovio svoju sugestiju da NATO ne bi podržao Sjedinjene Države kad bi se to od njega zatražilo.

Rekao je: "Nikada nam nisu trebali. Reći će da su poslali neke trupe u Afganistan... i jesu, ostali su malo po strani, malo dalje od prve crte bojišnice." 

Njegove su izjave izazvale osude cijelog političkog spektra, a kritičari su podsjetili na to da je 457 Britanaca izgubilo život u Afganistanu te isticali Trumpovo izbjegavanje vojne službe u Vijetnamu.

Calvin Bailey, laburistički zastupnik u parlamentu i bivši časnik RAF-a koji je služio uz američke specijalne postrojbe u Afganistanu, rekao je za Press Association da Trumpova tvrdnja "nimalo ne odgovara stvarnosti koju smo iskusili mi koji smo ondje služili".

Konzervativni zastupnik Ben Obese-Jecty, koji je služio u Afganistanu kao kapetan u Kraljevskoj jorkširskoj pukovniji, rekao je da je "tužno vidjeti kako predsjednik Sjedinjenih Država tako obezvređuje žrtvu naše nacije i naših NATO partnera".

A predsjednica Odbora za vanjske poslove Emily Thornberry opisala je to kao "mnogo više od pogreške" i "uvredu" za obitelji poginulih.

Ujedinjeno Kraljevstvo pretrpjelo je drugi najveći broj vojnih žrtava u sukobu u Afganistanu, iza SAD-a, koji je izgubio 2461 vojnika.

Ukupno su američki saveznici izgubili 1160 ljudi u sukobu, što je oko trećine ukupnog broja žrtava koalicije.

Bailey je također istaknuo veliki broj poginulih po glavi stanovnika koji je pretrpjela Danska, koja je poslala vojnike da se bore uz Britance u pokrajini Helmandu, a sada se morala oduprijeti Trumpovu pokušaju aneksije Grenlanda.

Zelenski: 'Borit ćemo se'

10.52 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima je poručio da će se Kijev boriti kako bi sva zamrznuta ruska imovina bila iskorištena za poslijeratnu obnovu Ukrajine.

Podsjetio je i na mirovni plan u 28 točaka, koji su Sjedinjene Američke Države i Rusija dogovorile krajem prošle godine. Taj je plan predviđao da se dio ruske imovine, koja je zbog sankcija zamrznuta u Europi, uloži u obnovu Ukrajine.

Preostali dio sredstava, prema tom prijedlogu, trebao je biti preusmjeren u zajednički američko-ruski fond za očuvanje mira.

Španjolska odbila Trumpov poziv

9.51 - Premijer Pedro Sanchez izjavio je u petak ujutro da se Španjolska neće pridružiti novoosnovanom Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa, inicijativi koju kritičari smatraju potkopavanjem Ujedinjenih naroda.

"Cijenimo poziv, ali ga odbijamo", rekao je Sanchez novinarima nakon samita EU-a u Bruxellesu.

"To činimo, uglavnom i u osnovi, radi dosljednosti", rekao je Sanchez, dodajući da je odluka u skladu "s multilateralnim poretkom, sustavom Ujedinjenih naroda i međunarodnim pravom".

Španjolski premijer također je istaknuo da u odbor "nije uključena Palestinska samouprava".

Von der Leyen odgovorila Zelenskom

9.40 - Pristižu reakcije na oštar govor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Iako je Zelenski kritizirao Europu zbog toga što previše priča, a povlači premalo konkretnih poteza, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da je upravo EU najveći oslonac Ukrajine.

"Djela govore više od riječi", poručila je von der Leyen.

Reakcija je stigla i od mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je na društvenoj mreži X nabrojio razloge zbog kojih Mađarska ne može podržati ukrajinske ratne napore.

Unatoč tome, dodao je: "Ukrajinski narod, naravno — usprkos vašim pomno odabranim uvredama — i dalje može računati na našu daljnju opskrbu električnom energijom i gorivom.

Zelenski izvrijeđao Orbana

8.44 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak je održao govor na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Tijekom govora Zelenski je kritizirao europske čelnike zbog neodlučnosti, odugovlačenja i oslanjanja na Sjedinjene Američke Države u sigurnosnim pitanjima, uključujući sigurnost Ukrajine i Grenlanda.

Osim kritika Europi, Zelenski je poslao oštru poruku mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Upozorio je da sile koje žele uništiti Europu ne gube ni jedan dan te je dodao kako te snage sada djeluju čak i unutar same Europske unije.

"Svaki Viktor koji živi od europskog novca, dok istovremeno pokušava rasprodati europske interese, zaslužuje jedan šamar", poručio je Zelenski, ciljajući na mađarskog premijera.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

Veliki investicijski paket za Grenland

6.22 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da će Komisija uskoro predstaviti veliki investicijski paket za Grenland, u koji je dosad nedovoljno ulagano.

"Radimo na jačanju odnosa EU-a s Grenlandom i kao dio toga, Komisija će uskoro predložiti značajan paket ulaganja", rekla je von der Leyen nakon završetka izvanrednog samita EU-a, koji je bio posvećen transatlantskim odnosima. Samit je sazvan nakon što je američki predsjednik Donald Trump slao poruke da želi anektirati Grenland, arktički otok u sastavu Kraljevine Danske. Njegove izjave u Davosu da neće primjenjivati silu za preuzimanje Grenlanda i da neće uvoditi dodatne carine europskim državama dočekane su s olakšanjem.

Predsjednica Komisije je istaknula da je Europska unija dosad nedovoljno ulagala u Arktik i arktičku sigurnost.

Sumnje oko Odbora za mir ​

U ABU DHABIJU /

Rusija, Ukrajina i SAD prvi put na zajedničkim pregovorima; Kremlj otkrio detalje noćnog sastanka s Amerikancima

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa je na zajedničkoj konferenciji rekao da Sjedinjene Države i EU dijele zajednički interes u pogledu sigurnosti u arktičkoj regiji.

Costa je pozdravio najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da neće uvoditi nove carine europskim zemljama.

Govoreći o Odboru za mir koji je pokrenuo Trump, Costa je rekao da EU ima "ozbiljne sumnje u vezi s nizom elemenata povelje toga odbora koji se odnosi na njegov opseg, upravljanje i kompatibilnost s Poveljom UN-a".

Costa i von der Leyen su rekli da čelnici država članica žele da se trgovinski sporazum potpisan sa zemljama Mercosura privremeno primjenjuje unatoč odluci Europskog parlamenta da odgodi ratifikaciju zahtjevom da Sud EU-a preispita je li taj sporazum u skladu s ugovorima EU-a.

"Što se tiče Mercosura... pitanje privremene primjene pokrenulo je nekoliko čelnika večeras... i postoji jasan interes da osiguramo da se prednosti ovog važnog sporazuma primijene što je prije moguće", rekla je von der Leyen.

POGLEDAJTE VIDEO: Ni Danska ni Grenland ne znaju što je Trump dogovorio iza zatvorenih vrata