25. srpnja Srbija počinje mobilizaciju, 28. srpnja Austrija objavljuje rat Srbiji, a zbog mreže savezništva, za 10-ak dana je cijeli svijet bio u ratu. Nakon četiri godine, 20 milijuna mrtvih, na svijetu više nije bilo četiri nekada moćna carstva - njemačkog, Austro-Ugarskog, Ruskog i Otomanskog. Francuska teška konjica: Profimedia, Alamy
DAN KOJI JE PROMIJENIO SVIJET: Jedan metak u Sarajevu uništio je četiri imperija i donio najveće krvoproliće u povijesti
U Sarajevu, 28. lipnja 1914., ubijen je austrougarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand. Atentat je otvorio vrata najvećem krvoproliću u povijesti.
Drvorez Felixa Schwormstaedta za novine koji prikazuje atentat.
Profimedia, Imagno
Povorku automobila u kojoj je bio Franjo Ferdinand su pri prelasku mosta Ćumurija, očekivali Muhamed Mehmedbašić i Nedjeljko Čabrinović sa spremnim bombama. Samo je Nedjeljko Čabrinović bacio bombu, no prijestolonasljednik ju je odgurnuo i ranila je nekoliko osoba u sljedećem automobilu u koloni. Krvava uniforma ubijenog nadvojvode.
Gavrilo Princip, kao i ostali atentatori niz ulicu, su čuli eksploziju bombe i napustili svoja mjesta. Neobičnim spletom slučajnosti, nadvojvodin automobil je u trenutku prošao pored Gavrila Principa koji je iskoristio priliku i potegnuo revolver. Prvim hicem je pogodio nadvojvodu a drugim, namijenjenim guverneru, vojvotkinju Sofiju. Princip i Čabrinović su progutali kapsule cijanida, no one nisu djelovale i uhvaćeni su živi. Gavrilo Princip, za veleizdaju je osuđen na doživotni zatvor jer je bio premlad za smrtnu kaznu. Foto: Profimedia, Topfoto
Usprkos tome, nakon kraćeg zadržavanja u gradskoj vijećnici, povorka je nastavila sa kretanjem i to planiranom rutom i dalje u otvorenim automobila.Fotografija iz dokumenata Gavrila Principa. Foto: Profimedia, AKG
Nekada moćni Osmanlije nisu se mogli usprotiviti europskim silama, no takva odluka posijala je smjeme razdora između Austro-Ugarske i tada prilično bliske Srbije. Kako bi se donekle obeštetilo Srbiju, koja je sama izborila slobodu od Turaka, priznata joj je neovisnost, ali joj je pripojeno područje grada Niša i njegove pokrajine. Digitalno obojena slika koja prikazuje odlazak prijestolonasljednika prema gradskoj vijećnici. Foto; digital koloriert., Image: 147942720, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, AKG
Atentat se počinje planirati kada Crna ruka doznaje da prijestolonasljednik dolazi u BiH nadgledati vojne manevre. Kobnog 28. lipnja, Franjo Ferdinand, u pratnji supruge Sofije te guvernera BiH, generala Oskara Potioreka kreće u obilazak Sarajeva. Foto: Profimedia, Imagno
Ipak, korijeni sukoba sežu još u 1878. godinu, kad je na na Berlinskom kongresu Austro-Ugarska dobila pravo na aneksiju Bosne i Hercegovine na trideset godina. Formalno, BiH je ostala pokrajina Osmanskog carstva, ali pod protektoratom Austro-ugarske. - Ulazak u kobni automobil u Sarajevu
Srbija dodatno jača svoju poziciju pobjedama u Balkanskim ratovima (1912. i 1913.), oslobađa Kosovo i osvaja Makedoniju. Istodobno, jača i svoju obavještajnu službu, osobito na području BiH gdje srpska ilegalna organizacija Crna ruka organizira svojevrsnu podružnicu Mlada Bosna. Upravo će članovi Mlade Bosne zapaliti Bure baruta, kako se početkom 20. stoljeća tepalo Balkanu, a kasnije i Europu. Prikaz atentata za plakat. Credit line: Profimedia, Alamy
Beč i Beograd su usprkos austrougarskom širenju na istok, u bliskim odnosima, štoviše, Beč pomaže Srbiji u ratu protiv Bugarske 1885. godine. Ipak, u srpskim krugovima vlada prilično nezadovoljstvo obzirom da na području BiH, ali i ostatku Austro-Ugarske, živi mnogo Srba. Uhićenja i metež nakon prvog neuspjelog atentata bombom. Credit line: Profimedia, Alamy
Sve se mijenja državnim udarom u Srbiji 1903. kada umjesto dinastije Obrenović na prijestolje dolazi Petar I. Karađorđević, koji se okreće Moskvi i Parizu. Ubrzo počinje carinski rat (1906.-1911.), a aneksija Bosne i Hercegovine 1908. godine dovodi gotovo do pravog rata. U Hrvatskoj Beč sve jaće pritišće preporoditelje te savez hrvatskih i srpskih stranaka koji je glavna politička snaga u Saboru. Metež nakon atentata: Profimedia, Topfoto
Nakon atentata, Austro-ugarska nije imala previše izbora. 23 srpnja je postavila Srbiji ultimatum, obzirom na to da je bilo očito kako iza atentata stoji srpska teroristička organizacija. No ultimatum je bio tako složen da ga Srbija nije ni mogla prihvatiti – jedna od stavaka je bila da dopusti austrijskom vlastima istragu na teritoriji Srbije, čime bi potpuno narušila svoj suverenitet. Uhićenje Gavrila Principa, Foto: Profimedia, Alamy
Paradoksalno, u atentantu je ubijen jedan od rijetkih u vrhu monarhije koji je zagovarao preuređenje u trojnu državu koja bi Slavenima dala zasebnu jedinicu. No takvo rješenje nije odgovaralo ni Srbima, koji bi time izgubili glavnu polugu moći protiv Austro-Ugarske, niti vrhu vojske koja bi tako gubila čvrstu kontrolu nad monarhijom. Svadbena fotografija Franje Ferdinanda i Sofije. Foto: Profimedia, MF Sedmicka
Foto: Profimedia, MF Sedmicka - editorialni
Uhićenje jednog od urotnika
Franjo Ferdinand s obitelji. Foto: Profimedia, Alamy
Prikaz ubojstva
Franjo Ferdinand na povratku s vojnih manevara koji su 26. i 27. održani na liniji Sarajevo - Mostar. Credit line: Profimedia, SKILL historical
Franjo Ferdinand u šetnji Sarajevom
Credit line: Profimedia, AKG