Prostrani vrgorački vinogradi, slatko voće i problemi jer gomile stolnog grožđa nemaju gdje prodati. 

"Preplavilo je uvozno grožđe od Zagreba, Rijeke, Zadra do Splita, to se daje u bescjenje, a znaš tko je problem, ministar što to ne spriječi", smatra vinogradar iz Staševice Zdenko Mateljak. 

Iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju kako je Hrvatska dio otvorenog tržišta Europske unije. Ističu kako proizvođači ne pokazuju interes za udruživanjem radi lakšeg pristupa tržištu, a i da ono nije dobro povezano, od polja do trgovine, što utječe na cijene u maloprodaji. Međutim, prema podacima Državnog zavoda za statistiku od siječnja do svibnja ove godine uvezeno je 25 posto više grožđa nego lani u istom razdoblju.

"Ljudi se snalaze svakako, idu, traže po vinarijama, traže otkupe", dodaje potpredsjednik Udruge vinara iz Draževitića Davor Barbir. 

PRIPREMA ZIMNICE /

Ovo su cijene povrća za ajvar, a evo za koliko ga možete kupiti u trgovini: Isplati li se?

Koliko uvozimo?

Da puno uvozimo, pokazuju i podaci Gospodarske komore. U 2024., Hrvatska je uvezla hrane za više od šest milijardi eura, te ostvarila deficit od 2,4 milijardi eura. 

U prvih šest mjeseci ove godine, prema DZS-u, uvoz proizvoda prehrambene industrije i živih životinja iznosio je 2,75 milijardi eura, odnosno 11 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. 

Za Hrvatsku poljoprivrednu komoru stvar je jasna. 

"Toliko dugo dok imamo hrvatskog proizvoda, tako dugo ne bi trebali uvažati", naglašava predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović. 

U 2025. najviše smo uvozili svinjskog mesa i sira. Loša je situacija i u mliječnom sektoru.  

"Gdje smo u ovom trenutku pali gotovo na razinu od 40 posto. Pored mliječnog, dosta loše stojimo u govedarstvu, prije svega govorim o svinjogojskom sektoru. Junad, sve ono što je kvalitetno završava u inozemstvu, a usudio bih se reći, uvozimo nižu razinu kvalitete u RH", dodaje Jakopović.  

A ovako stoje stvari kod, primjerice, povrća. Lani smo tako najviše uveli krumpira, pa mladog krumpira, crvenog luka, rajčice i paprike. 

RAČUNICA UNIJE /

Velika analiza cijena u Europi: Evo u čemu je Hrvatska skuplja od susjeda, ali i od Njemačke

Rast cijena

Osnovni problem je, objašnjava ekonomski stručnjak Mladen Vedriš, što ne potičemo domaću proizvodnju. 

"Ako potičete vlastitu proizvodnju potičete vlast BDP-a, zadržavate ljude. U Slavoniji ako imate poljoprivrednu proizvodnju koja je aktivna za domaće i vanjsko tržište, imate ljude koji zadržavate. U Ravnim kotarima, bilo gdje. Kada u Metkoviću ili gdje drugdje imate poljoprivrednu proizvodnju - imate život", napominje Vedriš. 

A evo kako stoji situacija u stočarstvu od 1990. do lani. Prema podacima DZS-a proizvodnja goveda smanjena s 830 tisuća na 422 tisuće grla,  svinja s 1,57 milijuna na 873 tisuće, ovaca sa 751 tisuće na 553 tisuće, peradi sa 17,1 milijuna na 11,3 milijuna.

Veliki uvoz je posljedica ulaska u Europsku uniju, objašnjava prodajni stručnjak Emil Pavić.  

"EU je postala jedno zajedničko veliko tržište i naši poduzetnici, prvenstveno trgovci, koji gledaju gdje bi mogli naći jeftinije i onda to prodavati kod nas, to tako gledaju. I konstantno će rasti, ali nama raste standard, dohodak, potrošnja. Ljudi više troše i potrebe su nam drugačije", kaže Pavić. 

Međutim kada od iz inozemstva dođe do hrvatskih polica - cijena je često veća. 

"Ima pojedinih godina kada je deficit pojedinih artikala, pa je skuplji. Međutim to se radi o tržištima, iz kojih mi uvozimo koja su visoko produktivna i vrlo često nisu bazične cijene visoke, nego upravo suprotno - denpiške. Ali onda dolazi nadogradnja, trgovina, logistika, porezi, marže i onda ta cijena skače", zaključuje Vedriš. 

Dobra vijest je da smo u nečemu samodostatni: mandarinama, kupusu i kamilici.