Ovo su najproblematičnije točke na autocesti A1? Stručnjaci otkrivaju razloge tragedija

Sve vas koji vozite prema moru ili unutrašnjosti brzinom od 120 i više kilometara na sat pomno prate i policajci na motociklima. Bili smo u smjeni sa Zlatkom Galiotom, a već od jutra bilo je dramatično – kamion je riječkom obilaznicom jurio u suprotnom smjeru.

„Brzom intervencijom cestarskih ekipa i policajaca vozilo je zaustavljeno te su, srećom, spriječene teže posljedice“, kaže operater u Središnjem centru za nadzor i vođenje prometa autocestama.

2000 kamera prati promet

Na 30 monitora nadzire se oko 2000 kamera postavljenih na više od tisuću kilometara autocesta i obilaznica. Dobro su poznata i mjesta na kojima se nesreće događaju znatno češće.

„Govorimo o crnim dionicama, odnosno dionicama koje imaju povišeni rizik od prometnih nesreća u odnosu na druge. Statistički znamo da se više od 50 posto nesreća događa na manje od 10 posto prometne mreže“, kaže Marko Ševrović, profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

'VELIKA TRAGEDIJA' /

Požar u Zagorju izvan kontrole: 'Našli smo se u paklenim uvjetima! Eksplodiralo je pred nama'

Tunel Sveti Marko i opasna dionica prema moru

Jedna od problematičnih točaka je tunel Sveti Marko, prvi tunel na autocesti A1 prema moru, nekoliko kilometara nakon Karlovca. Ondje se prije godinu dana dogodila teška prometna nesreća, a mještani su čak počeli govoriti da je tunel uklet.

„Na otvorenoj autocesti to je prvi tunel pa je možda vozačima problem promjena svjetlosti i slabija vidljivost. To bi mogao biti jedan od razloga“, kaže Zlatko Galiot.

Profesor Ševrović objašnjava da dio vozača zna da je tunel kratak pa ne smanjuje brzinu, dok drugi usporavaju, zbog čega nastaju velike razlike u brzini kretanja vozila.

Još problematičnija je dionica od tunela Sveti Rok niz Velebit, gdje se autocesta spušta kroz brze zavoje pa je to praktički prolazi planinskim područjem.

„Neiskusniji vozači voze sporije, iskusniji prebrzo. Mi se zalažemo za sekcijsku kontrolu brzine koja bi riješila problem na tim dionicama“, smatra Ševrović.

More koje odvlači pažnju

Nakon toga dolazi čvor Rovanjska, gdje se autocesta prvi put približava moru.

„Ljudi su oduševljeni prizorima i pogledom na more pa zbog te opčinjenosti dolaskom na destinaciju dolazi i do nemilih situacija“, kaže Galiot.

Broj poginulih naglo raste

Takvih nemilih scena ove je godine više nego lani.

Iako se tek otprilike svaka deseta prometna nesreća u Hrvatskoj dogodi na autocestama, podaci pokazuju da ih je u prvih pet mjeseci prošle godine bilo 1289, dok ih je ove godine zabilježeno 1351, što predstavlja povećanje od pet posto.

Još je alarmantniji podatak o poginulima. U istom razdoblju prošle godine život je izgubilo sedam osoba, a ove godine već njih 17, što je gotovo 150 posto više.

UKLJUČIO SE VIDEOLINKOM /

Zavadlav opet na sudu, dočekala ga neočekivana podrška: 'Istina, imao sam pušku. Ali nisam ih ubio'

Stručnjaci upozoravaju: Problem je slaba kontrola brzine

Iz Hrvatskih autocesta poručuju da se čak 90 posto nesreća događa zbog žurbe, nepropisnog pretjecanja ili nepoštivanja sigurnosnog razmaka.

„Turistička sezona donosi veći broj vozila, a samim time i prometnih nesreća. Zato treba voziti oprezno, pratiti signalizaciju i prije puta provjeriti sve važne prometne informacije“, ističe Mario Belavić, voditelj Odjela za upravljanje i vođenje prometa HAC-a.

No stručnjaci smatraju da je ključni problem nedostatna kontrola brzine na autocestama i premali broj presretača. Zbog toga nije neobično da vozači hrvatskim autocestama voze osjetno brže nego, primjerice, u Sloveniji.

„Izvjesnost kažnjavanja u Hrvatskoj vrlo je mala. Čak i kada vas policija uhvati, u 57 posto slučajeva sud će vam smanjiti kaznu ili ukinuti zaštitnu mjeru. To je potpuno pogrešna poruka i zato imamo ovakvu situaciju“, zaključuje profesor Ševrović.

Ako ćete u idućim tjednima krenuti prema moru, savjet je jednostavan – ne žurite i posebno budite oprezni kada nakon Svetog Roka prvi put ugledate more.