Krajačić i Rakar detektirali probleme gigantskog centra kod Topuskog: 'Još nitko nije pokazao novce'

Na Božićnom Otoku, malo većem od Visa, a malo manjem od Hvara, živi 2700 ljudi i tamo veliki Google planira graditi svoj AI podatkovni centar. Kako će ga točno upogoniti još nije skroz jasno. Elon Musk je uvjeren je da će Zemlja postati premala za Data centre.

Zato svemir. Ima stalnu solarnu energiju i prirodno hlađenje. Ideja je da se koriste tisuće Starlink satelita koji bi zajedno radili kao jedno veliko superračunalo u orbiti. Najbogatiji čovjek na svijetu ne vidi to kao znanstvenu fantastiku. Nedavno je u jednom podcastu opisao podatkovnu budućnost za pet godina. 

"Ako gledamo pet godina od sad, mislim da će se u svemiru vjerojatno svake godine lansirati količina AI-ja jednaka ukupnom zbroju sve umjetne inteligencije na Zemlji. Pet godina od sad, predviđam da ćemo lansirati i upravljati svake godine s više AI-ja u svemiru nego što iznosi kumulativna brojka na Zemlji. Očekujem da će to biti barem nekoliko stotina gigavata godišnje AI kapaciteta u svemiru i to u porastu. Mislim da se u svemiru može dosegnuti oko jednog teravata AI-ja godišnje", rekao je Musk. 

PROJEKT PANTHEON /

Ryan Rich za Wall Street Journal otkrio zašto je izabrao Hrvatsku: 'Nudi ono što drugi ne mogu'

Centar Pantheon u Topuskom

Mi se u Hrvatskoj još oporavljamo od prošlotjedne vijesti da će se u Topuskom sagraditi veći podatkovni centar od trenutačno najvećeg na svijetu u Kini. 

Brojna su pitanja ostala u zraku, a za RTL Direkt kod Ivana Skorina sve su razjasnili Goran Krajačić s Katedre za energetska postrojenja i energetiku FSB-a i IT stručnjak Marko Rakar.

Je li Muskova ideja znanstvena fantastika? Koliko je to realno?

Krajačić: Starlink vrlo dobro radi sada, ali sigurno da ima tehnologija kojima je mjesto u svemiru, čak i ljudima. Ako to uspije za pet godina svaka čast. 

Rakar: Ja bih rekao jedan kilogram tereta da se to vuče do orbite, to je jedan beskonačno veliki trošak. Data centri su vrlo teški. 

Ako on digne sve u orbitu, što će nam onda na zemlji?

Rakar: Elon Musk je obećao svašta, pa još uvijek čekamo da to vidimo. Dakle, ovih pet godina treba s velikom zadrškom uzet. 

Koliko je Topusko ono što dosad znamo znanstvena fantastika?

Krajačić: Po meni nije znanstvena fantastika, jer takvi centri se grade u svijetu, u najbogatijim svjetskim područjima, a to je Europska unija. Mi smo dio Europske unije. Možda je malo oksimoron što se najveća investicija događa u najsiromašnijim dijelu te Europske unije, ali po meni je to nešto što se može izgraditi. 

Rakar: To je uvjerljivo najveća investicija ikad u Republiku Hrvatsku otkako znamo za nas. Dakle, nije nemoguće sagraditi, postavlja se samo pitanje je li ovo optimalna lokacija i je li uopće moguće sagraditi tako veliko postrojenje u tako malo vremena kao što investitori obećaju. 

JESTE LI ZNALI DA POSTOJI? /

Posjetili smo gigantsko postrojenje koje čuva sve najvažnije podatke Hrvata

Dakle, pitanje odakle im novac. Poznavajući hrvatsku birokraciju sa svim strateškim oznakama koje će ti projekti dobiti, ja ne vidim da je moguće u dvije i pol godine doći do Data centra koji funkcionira. Možemo u dvije i pol godine tri, nešto sagraditi, ali vrlo daleko od ovih ukupnih gabarita koje investitor obećaje. Osim procjene koliko će koštati novaca, još nitko nije pokazao da ga ima. Znamo da drugi data centri po svijetu imaju velikih problema s financiranjem i data centri koji su financirani ili koji su u vlasništvu renomiranih svjetskih kompanija.

Može li se ovaj projekt strateški pogurati? 

Krajačić: Pa sigurno bi trebalo pogurati što se tiče samih prijenosnih vodova, dalekovoda koji bi trebalo izgraditi, trafostanica. To je nešto što neće samo koristiti ovom data centru. Iz prostornih planova županija, kuda oni prolaze dosta je solarnih elektrana vezano uz nove vodove.

Koliko bi birokracija sve to mogla usporiti?

Krajačić: Naravno, to je taj dio koji je teško predvidiv, naročito u Hrvatskoj. Takvim investicijama ili dalekovodima trebaju strateške etikete kojima bi se ubrzala sigurno gradnja.

Je li vama jasno prema onome što je dosad izloženo prema van, koliko će to vući struje, otkud ta energija?

Krajačić: Meni je jasno da jedan gigavata, koliko je najavljeno, ta energija može biti prenesena vodovima koji se planiraju. Hrvatski elektroenergetski sustav je jedan od bolje umreženih u Europskoj uniji i po meni, ako ćemo ići prema onom što je Europska unija tražila, a to je energetska unija, nešto zbog čega je Europska unija nastala, gdje imamo i slobodnu trgovinu i integrirano tržište električnom energijom, mislim da ne bi trebalo biti problema čak ni za ovo područje. 

BUKNUO PRIJEPOR /

Milanović ili Plenković? Stručnjak otkrio tko je u pravu u slučaju američkog razarača u Dubrovniku

Rakar: Ja bih se priklonio mišljenju stručnjaka. Hrvatska nije gradila dalekovode već jako dugo vremena. Slušali smo ovih dana o svim postignućima Končara. Jedna od informacija koja se tamo vrti, a da je njihova proizvodnja prodana godinama unaprijed. Postavlja se pitanje odakle će doći dalekovodi i te trafostanice. Tko će te trafostanice isporučiti

Krajačić: Najbolje bi bilo da dođu iz Končara, možda 2029. ako se oslobodi linija ili se napravi tvornica. Vjerojatno Končar može i prije tvornice otvoriti. 

Rakar: Postoje logistički problemi. Takve trafostanice koje su doista ogromne morate nekako dovesti do te lokacije. To nije trivijalni zadatak. To znači da do tamo moramo i nekakve ceste proširiti u međuvremenu. 

Postavilo se i pitanje vode. Glavni projektant je bio u RTL-u Danas i odgovorio je na to. Govorio je i o medijima kako su krivo shvatili. Rekao je: 'Voda će se na ovom projektu koristiti samo kod vršnih opterećenja postrojenja. To nisu velike količine. To vam je, recimo, manje nego dva golf terena'. 

Krajačić: Ne znam je li u gubicima ili površinski ili koliko bi to onda jezero bilo, ali možda u krugovima arhitekata se tako izražava potrošnja vode, pa ne znamo koliko je to. Ali naravno, ako je to neki zatvoreni ciklus da ta voda ne bi trebala biti problem. Ona bi se samo koristila ako postoji za hlađenje. Ali čitao sam da će biti možda hlađena zrakom. Novi centri koji se grade su hlađeni vodom ili su velike snage i treba odvodi tu toplinu. Tako da, nemam još projekt, ali ako projektant tako kaže, onda bi trebalo vjerovati.

HOLLYWOOD U ZAGREBU /

John Malkovich postao Hrvat: Božinović objavio snimku

Rakar: Blizu stvarne lokacije gdje bi taj data centar trebao biti sagrađen nema vodotokova, Dakle, nema otvorene vode koju možemo samo preusmjeriti, nego treba kopati bunare, a za njih treba koncesija u Republici Hrvatskoj. To će isto biti zanimljiva situacija. Strateški ja bih se složio, cijela diskusija o potrošnji vode u data centrima, čini se, proizlazi iz nekakvih matematičkih pogrešaka iz radova na koje se onda svi referiraju 

Kojih matematičkih pogrešaka?

Rakar: Postoji knjiga koja se zove Empire of AI, koja je između ostaloga, problematizirala potrošnju vode za hlađenje data centara. Međutim, autorica te knjige je u međuvremenu pronašla grešku u kalkulaciji i ustanovilo se da data centar troši tisuću puta, dakle jednu tisućinku količine vode koja je napisana u knjizi. Isprika je nastala nakon toga. Međutim, vijest je izašla. Svi smo počeli diskutirati o velikoj potrošnji vode, a ovaj demanti jednostavno nikako da stigne na red da i njega apsorbiramo.

Hoće li Musk prije dići ovo svoje u orbitu ili ćemo mi izići prije s ovim u Topuskom?

Krajačić: Pa Topusko. 

Rakar: To je vrlo teška oklada. Ali ja bih rekao 50:50.  Šansa da vidimo taj centar u ovim gabaritima, kako je obećano je otprilike jednaka, kao i da vidimo Muska u svemiru. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!