Nobelovac ozbiljno upozorio Hrvate: 'Mogu se dogoditi iznenađujuće stvari'
Otkrio je zašto neke zemlje ostaju siromašne, a neke bogate, komentirao je hrvatski turizam i industriju
Ne možete se oslanjati samo na turizam, potrebna vam je industrija i tehnologija, za Direkt kaže čovjek koji je prije dvije godine dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju. James A. Robinson napisao je knjigu 'Zašto nacije propadaju', a evo što je u intervjuu rekao našem reporteru.
Profesore Robinson, zašto neke zemlje ostaju siromašne, a neke se bogate. Nije samo stvar resursa ili položaja?
Radi se o institucijama koje grade. Ono što moje istraživanje pokazuje jest da zemlje postaju bogate kada imaju skup institucija i pravila koji stvaraju široko dostupne poticaje i prilike za ljude – ono što nazivamo inkluzivnim institucijama. S druge strane, zemlje gospodarski stagniraju i postaju siromašne kada imaju suprotnost tome, ono što nazivamo ekstraktivnim institucijama – institucijama koje ograničavaju prilike, sputavaju inicijativu i ne stvaraju poticaje za većinu ljudi.
Kako vi vidite drugi mandat Donalda Trumpa? Je li demokracija pod pritiskom?
Predsjednik Trump je simptom. Kao što sam rekao, korupcija je simptom institucionalnih problema. Predsjednik Trump simptom je dubokih problema koje imate u Sjedinjenim Državama. To su duboki problemi uključenosti, rastuće nejednakosti i golemog kulturnog jaza između različitih dijelova zemlje, između ljudi s visokom stručnom spremom odnosno fakultetskim obrazovanjem i onih bez fakultetskog obrazovanja. Dakle, u Sjedinjenim Državama postoji institucionalna kriza, a predsjednik Trump njezin je simptom. Naravno, on nema rješenje ni za jedan od stvarnih problema. To je svojevrsna tragedija.
Rekli ste da Europa stagnira godinama i da moramo donijete neke teške odluke. Koje su to teške odluke?
Očito je. Produktivnost u Europi stagnira već 20 godina. To je nevjerojatno, svi se slažu da postoji problem u Europi. Gdje god da odem po Europi, svi se slažu da postoji problem. Svi se slažu da je previše birokracije i regulativa. Postoji ogroman broj problema koji su istaknuti u Draghijevom izvješću - cijene energije, manjak dubinske analize financijskih tržišta, propisi koji otežavaju razvoj poduzetništvo.
Mora postojati politička inicijativa za takvu promjenu. Svi znaju da postoji problem, ali rješenja nema? U ovom trenutku se čini da ne postoji politički plan koji bi to ostvario.
Može li oslanjanje na turizam postati zamka za zemlje kao što je Hrvatska?
Mislim da turizam ima svoje prednosti i mane. Dobra je stvar što stvara mnogo radnih mjesta za mlade ljude. Također, na neki način predstavlja vašu sliku u svijetu. Smatram da stvara vrlo pozitivnu sliku Hrvatske. Gotovo svatko s kim razgovarate, a tko je bio na odmoru u Hrvatskoj, vraća se govoreći kako je Hrvatska fantastično mjesto.
Ali, jako je teško ostvariti rast produktivnosti u turizmu. Dakle, turizam je u redu, ali treba vam povećanje produktivnosti. A za to su potrebne druge vrste gospodarskih aktivnosti. Potrebni su vam industrija i tehnologija. Potrebno je restrukturirati gospodarstvo. Ne možete se oslanjati samo na turizam.
Koji savjet imate za hrvatske lidere?
Morate osmisliti priču, odnosno strategiju o tome gdje želite biti u budućnosti. Mislim da je slučaj Irske posebno zanimljiv, jer to nije bila bogata ni uspješna zemlja. Ljudi su odlazili iz Irske i često se nikada nisu vraćali. Danas se to potpuno promijenilo. Meni je, kao Englezu, posebno zanimljivo promatrati razliku između Sjeverne Irske i Republike Irske. Gospodarski odnos između njih potpuno se preokrenuo. Ne znam je li to model za Hrvatsku, ali pokazuje što je moguće postići ako imate viziju i ambiciju.
Mislim da Hrvatska mora razmisliti u kojem smjeru želi ići. Prošlost je prošlost, budućnost je ono što sami od nje stvorite. Mogu se dogoditi iznenađujuće stvari. Nitko nije mogao predvidjeti što će se dogoditi u Irskoj tijekom posljednjih 30 godina. Zato nema razloga da se nešto slično ne dogodi i u Hrvatskoj.